Naslov
Najstarija animalistička tema u hrvatskoj dječjoj književnosti
(The Oldest Animalistic Theme in Croatian Children's Literature)

Autori
Majhut, Berislav ; Lovrić, Sanja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Kulturni bestijarij : II. dio : Književna životinja

Urednik/ci
Marjanić, Suzana ; Zaradija Kiš, Antonija

Izdavač
Hrvatska sveučilišna naklada ; Institut za etnologiju i folklOris tiku (IEF)

Grad
Zagreb

Godina
2012

Raspon stranica
827-847

ISBN
978-953-169-222-9

Ključne riječi
hrvatska dječja animalistika, hrvatska dječja književnost, početci hrvatske dječje animalistike, početci hrvatske dječje književnosti
(Croatian children's animalistic, Croatian children's literature, beginnings of Croatian children's animalistic, beginnings of Croatian children's literature)

Sažetak
Standardne priče o pustolovnim junacima koji nastoje preživjeti u divljim predjelima, odvijaju se uglavnom prema sljedećem obrascu: junak se, svojom snagom i sposobnostima, uspijeva nametnuti životinjama -lovcima te na kraju zagospodari njima (Robinson Crusoe, Knjiga o džungli, Tarzan). No, u hrvatskoj dječojoj književnosti zapravo od samog početka dominira tema, koja se bitno razlikuje od pustolovnih priča o junacima - gospodarima životinja, tema u kojoj se uspostavlja veza između čovjeka i velike, divlje i plahe životinje – jelena. U tom odnosu nema suprotstavljanja niti potčinjavanja. U hrvatskom književnom prostoru motiv o košuti koja pomaže preživjeti ženi i njenom djetetu, prognanima duboko u pustoš šume, prisutan je kroz priču o Genovevi već od 1734. Motiv je u raznim verzijama priče doživljavao modifikacije u skladu s književnim mjenama da bi se od 1846., kada je prvi puta objavljen prijevod Schmidove Genoveve, stabilizirao u djelu koje postaje najpopularnija dječja knjiga u idućih sto godina. No daleko od toga da taj motiv ostaje petrificiran u Schmidovom djelu. On, pod utjecajem drugih (prijevodnih) djela, od 1913. kroz objavljivanje Nazorova Bijelog jelena započinje i vlastiti život, neovisan o Genovevi. Tema koja je očito na neki način odgovarala mentalitetu hrvatske čitateljske publike, usprkos često krajnje nepovoljnih povijesnih okolnosti (1945. Genoveva nestaje s knjižarskih polica), je kroz provokativne i zanimljive mijene, nastavila živjeti sve do naših dana. U retrospektivnom pogledu na hrvatsku dječju književnost začuđuje stalna prisutnost i vitalnost te teme u raznim oblicima, do te mjere da nas gotovo prisiljava govoriti o njoj kao o trajnoj osobini hrvatske dječje animalistike.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA