Naslov
Slavni majstori i nevidljivi pomagači
(Famous artists and invisible helpers)

Autori
Srhoj, Vinko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Skup
Majstorske radionice u umjetničkoj baštini Hrvatske - 13. Dani Cvita Fiskovića

Mjesto i datum
Orebić, Hrvatska, 04.10.2012. - 07.10.2012

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Ivan Meštrović; Šime Dujmović; Mauzolej Račić; Cavtat
(Ivan Meštrović; Šime Dujmović; Mausoleum Račić; Cavtat)

Sažetak
Slučaj Meštrovićeva mauzoleja obitelji Račić u Cavtatu, primjer je u kojemu brojnost pomagača od kojih gotovo nijedan nije ostvario značajniju umjetničku karijeru (na mauzoleju rade: S.Peruzzi, J.Škarpa, Š.Dujmović, Ž.Lukić, L.Roguljić, G.Ardini, L.Barufetti, Grassi), samo potvrđuje Meštrovićevu odbijenicu, inspiriranu Brancusijem, koji je na Rodinovu ponudu da mu se priključi u kiparskoj radionici, izjavio da u sjeni velikih stabala ništa ne raste. Slučaj iz nacionalne memorije izbrisanog hvarskog kipara Šime Dujmovića koji je za Meštrovića izveo neka od njegovih najvažnijih djela, ogledan je u tom smislu. Kritičar lista Dubrovnik, pišući 1922. o raspelu za cavtatski mauzolej (izvođač je Dujmović), tvrdi da se više vidi „vajar koji ih je (ruke) iz modela u kamen prenio“ nego Meštrovićev način. Ne relativizira li, dakle, ta naoko usputna kritika neraspoznatljivog Meštrovića, udjele tvorca zamisli djela i manualnog izvođača. Ne govori li udio pomagača na primjeru cavtatskog mauzoleja da je autorstvo postalo gotovo maglovitom kategorijom, dok su brojne ruke suradnika „kvarile“ i preinačavale majstorov način. Može li se u tom smisli i Dujmovićev rad izvući iz sjene velikog meštra priznajući mu makar onaj dio autorstva gdje je radeći za njega više govorio o sebi.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA