Pregled bibliografske jedinice broj: 597252
Laslovo : od srednjega vijeka do kraja 18. stoljeća
Laslovo : od srednjega vijeka do kraja 18. stoljeća. Osijek: Studio HS internet, 2010 (monografija)
CROSBI ID: 597252 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Laslovo : od srednjega vijeka do kraja 18. stoljeća
(Laslovo : from the Middle Ages until the End of 18th Century)
Autori
Njari, Denis
Prevoditelji
Milas, Ivana ; Tot, Renata
Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena
Izdavač
Studio HS internet
Grad
Osijek
Godina
2010
Stranica
65
ISBN
978-953-7630-29-4
Ključne riječi
Laslovo; povijesna demografija; austrijski popisi; lokalna povijest; Mađari; istočna Slavonija
(Laslovo; Szentlászló; historical demography; Austrian censuses; local history; Eastern Slavonia; Hungarians)
Sažetak
Knjiga donosi etimologiju imena Laslovo, zatim opis zemljopisnoga okruženja sela u 18. stoljecu koje je znatno utjecalo na njegov povijesni razvitak te pregled povijesti Laslova u srednjem i ranom novom vijeku do kraja 17. stoljeca. Glavni dio knjige organiziran je sinkronijsko-dijakronijski tj. tematski i temelji se na analizi onodobnih austrijskih popisa stanovništva i njegovoga materijalnoga stanja u razdoblju od 1697. godine, odnosno oslobodenja od Osmanlija, do 1790. godine. Pocetkom 18. stoljeca Laslovo u pravnom smislu pripada Dvorskoj komori u Becu, nakon toga je dijelom Erdutskoga vlastelinstva te pred kraj stoljeca prelazi u vlasništvo veleposjednika Adamovica. Stanovništvo je tijekom cijeloga 18. stoljeca gotovo iskljucivo madarske narodnosti i kalvinske vjeroispovijesti te oscilira od dvanaest zabilježenih kucevlasnika (glava obitelji) 1697. godine do 433 stanovnika 1786. godine, a i tada je relativno malo naselje u usporedbi s ostalim naseljima osjeckoga kotara. U knjizi se onomasticki analiziraju imena i prezimena glava obitelji zabilježenih u Laslovu u 18. stoljecu te se podatci iz razlicitih popisa medusobno usporeduju. Gospodarstvo sela temeljilo se na poljoprivredi, pa se statisticki obraduju podatci o cjelokupnom materijalnome stanju sela u razlicitim razdobljima (površine oranica, livada, vinograda, broj konja, krava i sl.) te se ondje gdje podatci nisu dostupni pokušava rekonstruirati i prosjecni materijalni imetak po obitelji (tj. glave obitelji) u Laslovu 18. stoljeca.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest