Pregled bibliografske jedinice broj: 59722
Stvarni i potencijalni problemi korištenja slane vode za navodnjavanje u dolini Neretve
Stvarni i potencijalni problemi korištenja slane vode za navodnjavanje u dolini Neretve // Postignuća i perspektive hrvatskog poljodjelstva / Kovačević, Vlado ; Bukvić, Željko ; Bertić, Blaženka ; Emert, Rudol (ur.).
Osijek: Poljoprivredni fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2000. str. 49-50 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 59722 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Stvarni i potencijalni problemi korištenja slane vode za navodnjavanje u dolini Neretve
(Actual and Potential Problems of the Use of Salinized Water for Irrigation in the Neretva River Valley)
Autori
Romić, Davor ; Tomić, Frane ; Gereš, Dragutin
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Postignuća i perspektive hrvatskog poljodjelstva
/ Kovačević, Vlado ; Bukvić, Željko ; Bertić, Blaženka ; Emert, Rudol - Osijek : Poljoprivredni fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2000, 49-50
Skup
36. znanstveni skup hrvatskih agronoma
Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 22.02.2000. - 25.02.2000
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
potencijalni problemi; navodnjavanje; slana voda; tlo; dolina
(potentional problems; irrigation; salinized water; soil; valley)
Sažetak
Uz nagomilane probleme poljoprivredne proizvodnje, u dolini Neretve u posljednje vrijeme pojavili su se problemi zaslanjivanja i alkalizacije tala i voda za navodnjavanje kao posljedica sve dubljeg prodora morske vode. Od 1996. godine u dolini Neretve provodi se monitoring kakvoće površinskih voda koji su potencijalni izvori vode za navodnjavanje. uzorci vode uzimaju se jednom mjesečno na 12 lokacija, a u uzorcima se analiziraju svi potrebni parametri obuhvaćeni klasifikacijom za procjenu kakvoće vode za navodnjavanje. Nadalje, uzorci tla uzimani su na prostoru cijele doline Neretve po pravilnoj mreži koja odgovara sjecištima koordinata Gauss-Krugerove mreže na karti, gdje je to bilo moguće. Dobiveni rezultati pokazuju veliku prostornu i vremensku varijabilnost kakvoće površinskih voda. Tako se, u Neretvi kod Opuzena ukupna koncentracija soli u vodi kretala od 0,4 do 7,7 dS po metru, u Crnoj Rici kod Rogotina od 1,3 do čak 17,2 dS po metru. Najniže vrijednosti izmjerene su u Norinu od 1,1 do 1,9 dS po metru. Najviše koncentracije soli javljaju se u ljetnim mjesecima, kada je i najintenzivnija primjena navodnjavanja. Visoke koncentracije soli utvrđene su u profilima navodnjavanih i nenavodnjavanih tala. Tako, na lokalitetu Opuzen-Ušće je utvrđena koncentracija soli u tlu i do 20 dS po metru. Ovako visoke koncentracije soli mogu podnjeti samo neki halofiti, ali ne i kulturno bilje. Provedenim istarživanjima utvrđeno je da zaslanjivanje tala u dolini Neretve može biti usljed kapilarnog dizanja zaslanjenih podzemnih voda ili primjenom zaslanjenih voda za navodnjavanje. Zaslanjivanje tala kao posljedica primjene zaslanjenih voda jedan je od najvećih problema navodnjavanja i u svijetskim razmjerima. Ovi problemi su dugotrajni, podmukli i s katastrofalnim posljedicama. Pravovremene i adekvatne mjere gospodarenja jedino su jamstvo da do ozbiljnih problema neće doći.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)
