Pregled bibliografske jedinice broj: 597132
Seksizam i socioekološke orijentacije u Republici Hrvatskoj
Seksizam i socioekološke orijentacije u Republici Hrvatskoj // Ekofeminizam - nova politička odgovornost / Drezgić, Rada ; Duhaček, Daša ; Vasiljević, Jelena (ur.).
Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju Univerziteta u Beogradu, 2012. str. 172-200
CROSBI ID: 597132 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Seksizam i socioekološke orijentacije u Republici Hrvatskoj
(Sexism and socioecological orientations in the republic of Croatia)
Autori
Galić, Branka ; Klasnić, Ksenija
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Ekofeminizam - nova politička odgovornost
Urednik/ci
Drezgić, Rada ; Duhaček, Daša ; Vasiljević, Jelena
Izdavač
Institut za filozofiju i društvenu teoriju Univerziteta u Beogradu
Grad
Beograd
Godina
2012
Raspon stranica
172-200
ISBN
978-86-82417-33-0
Ključne riječi
Androcentrizam, patrijarhalizam, rodni egalitarizam, seksizam, tehnocentrizam
(Androcentrism, patriarchalism, gender egalitarianism, sexism, teshnocentrism)
Sažetak
U radu su izneseni rezultati istraživanja provedenog 2010. godine na reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske (N=1008). Cilj istraživanja bio je utvrditi empirijske dimenzije seksizma i dovesti ih u vezu sa sklonošću prema sljedećim socioekološkim orijentacijama: antropocentrizmom koji predstavlja mišljenje da je čovjek apsolutni gospodar prirode, tehnocentrizmom koji je operacionaliziran izjavom da suvremena tehnika ima mnogo više pozitivnih nego negativnih osobina te ekocentrizmom prema kojemu je čovjek samo jedno od prirodnih bića i mora se pokoravati zakonima prirode. Rezultati su pokazali da možemo govoriti o tri dimenzije seksizma: androcentrizmu, patrijarhalizmu i deklarativnom egalitarizmu. Prvim dvjema dimenzijama skloniji su muškarci i ispitanici starije dobi, dok su deklarativnom egalitarizmu sklonije žene i mlađi ispitanici. Utvrđeno je da je najzastupljenija socioekološka orijentacija ekocentrizam i nešto je više zastupljena među ženama, dok je najmanje zastupljena orijentacija antropocentrizam koji je podjednako zastupljen u obje rodne grupe. Tehnocentristička orijentacija više je zatupljena među muškarcima. Rezultati analiza sklonosti pojedinim dimenzijama seksizma s obzirom na socioekološku orijentaciju pokazuju da su tehnocentristi najmanje skloni androcentrizmu i patrijarhalizmu, dok su tome najviše skloni antropocentristi (što vrijedi za obje rodne skupine). Ovaj nalaz ukazuje na zanimljiv zaključak kako je pozitivno vrednovanje moderne tehnologije povezano s nižim stupnjem seksizma.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
130-1301180-0915 - Modernizacija i identitet hrvatskog društva. Sociokulturne integracije i razvoj (Cifrić, Ivan, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb