Naslov
O nekim aspektima demografske, društvene i obiteljske povijest Pićna u drugoj polovini 17. stoljeća prema matičnim knjigama krštenih (rođenih)
(Some Aspects of Demographic, Social, and Family History of Pićan in the Second Half of the Seventeenth Century based on the Baptised (Birth) records (matriculae))

Autori
Ladić, Zoran ; Budeč, Goran

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Pićanska biskupija i Pićanština. Zbornik radova međunarodnog znanstvenog skupa održanog 23. i 24. listopada 2008. godine

Urednik/ci
Matijašić, Robert ; Orbanić, Elvis

Izdavač
Državni arhiv u Pazinu

Grad
Pazin

Godina
2012

Raspon stranica
91-103

ISBN
978-953-7640-07-1

Ključne riječi
Istra, Pićan, rani novi vijek, matične knjige rođenih, demografija, društvo, obitelj
(Istria, Pićan, Early Modern Period, Birth (Baptised) Records, Demography, Society, Family)

Sažetak
Pićanska matična knjiga rođenih odnosno krštenih koja vremenski pokriva razdoblje od 1664.-1732. godine izuzetno je vrijedan izvorni materijal za proučavanje raznih aspekata povijesne demografije, a posebice nataliteta, godišnje i mjesečne distribucije te problema djece rođene iz nezakonitih veza kao i blizanaca. Matična knjiga krštenih Pićna s prijeloma dvaju stoljeća time donekle zadire i u intimu obiteljskog i društvenog života jednog mikroprostora koji je u to vrijeme vjerojatno imao tek nekoliko stotina stanovnika. Općenito govoreći, razdoblje koje je ovdje promatrano, a radi se o periodu od 1664. do 1677. godine ne ukazuje na neke osobite posebnosti pićanske matične knjige krštenih u odnosu na druge matične knjige krštenih ne samo sa prostora Istre već i šireg istočno-jadranskog prostora, a u nekim aspektima, primjerice u pitanju sezonske varijacije rođenja djece u potpunosti se uklapa u širu hrvatsku, pa i europsku demografsku sliku. Uz spomenutu problematiku, pićanska matična knjiga rođenih, baš kao i sve ostale, pisane po zakonitostima i odredbama Tridentskog koncila omogućava raščlambu odnosa između Tridentskog liturgijskog kalendara i imena muške i ženske djece. Analiza je ovdje jasno pokazala da su pićanski stanovnici – roditelji djeci nadijevali imena prateći pojedine blagdane, dakle liturgijski kalendar. Naime, u najvećem broju slučajeva djeca su dobivala imena prema svecu čiji se blagdan slavio bilo na sam dan krštenja djeteta bilo nedugo ranije ili kasnije poslije rođenja djeteta. Stoga se može zaključiti da nasljeđivanje imena po načelu davanja imena očevog oca prvom muškom unuku, majčinog oca drugom muškom unuku i tako dalje, na području Pićna nije bilo uobičajeno, jer je dominantno bilo nadijevanje imena djeci praćenjem liturgijskog kalendara.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA