Naslov
Igranje igara na sreću u općoj populaciji Republike Hrvatske: istraživačko izvješće
(Participation in gambling activities among the general population in Croatia: research report)

Autori
Glavak Tkalić, Renata ; Miletić, Geran-Marko

Izvornik
Glavak Tkalić, R., Miletić, G.M. (2012.), Igranje igara na sreću u općoj populaciji Republike Hrvatske: istraživačko izvješće. Zagreb: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar.

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, elaborat/studija

Godina
2012

Ključne riječi
igre na sreću; opća populacija; prevalencija; Hrvatska
(gambling; general population; prevalence; Croatia)

Sažetak
U sklopu znanstveno-istraživačkog projekta „Zlouporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji Republike Hrvatske“, čiji je osnovni cilj bio prikupiti podatke o prevalenciji konzumacije različitih sredstava ovisnosti u općoj populaciji, prikupljeni su i podaci o igranju igara na sreću, i to o životnoj prevalenciji igranja igara na sreću, prevalenciji u posljednjih godinu dana i u posljednjih mjesec dana te podaci o učestalosti igranja pojedinih igara na sreću. Također, prikupljeni su podaci o percepciji problema povezanih s igranjem igara na sreću, i to kroz percepciju vlastitih problema povezanih s igranjem igara na sreću te kroz poznavanje osoba koje imaju problema s igranjem igara na sreću. Istraživanje je provedeno na reprezentativnom uzorku od 4756 ispitanika u dobi od 15 do 64 godine. Rezultati su pokazali da je oko dvije trećine odraslih (u dobi između 15 i 64 godine), odnosno 67% , barem je jednom u životu igralo neku igru na sreću, u posljednjih godinu 38.3% ispitanika, a u posljednjih mjesec dana 32.5% ispitanika. U posljednjih mjesec dana ispitanici su najčešće igrali sljedeće tri igre: loto 14.5%, kladioničke igre 13.9% i bingo 13.1%. Prevalencija igranja igara na sreću bila je veća kod muškaraca nego kod žena, što je posebno izraženo kod kladioničkih igra. Više od polovine odraslih (56.4%) ne slaže se s tvrdnjom da su igre na sreću bezopasan oblik zabave. S ovom tvrdnjom slaže se 19.9% njih, dok 23.7% odraslih iskazuje neutralan stav. Odrasli se u najvećem udjelu slažu se s tvrdnjom da bi bilo bolje kada bi ljudi manje sudjelovali u igrama na sreću (47.3%). S ovom tvrdnjom ne slaže se 18.6% njih, dok 34.0% odraslih iskazuje neutralan stav. Da je nekada u životu imalo problema povezanih s igranjem igara na sreću navelo je 2.5% odraslih, a da su u posljednjih mjesec dana imali problema povezanih s igranjem igara na sreću navelo je 1.5% odraslih. Čak 34.7% ispitanika navelo da poznaje nekoga za koga smatra da ima takvih problema. Ovo istraživanje na generalnoj razini daje uvid u raširenost igranja igara na sreću u općoj populaciji Republike Hrvatske te percepciju s njima povezanih problema. Ovo, po svojoj naravi pionirsko istraživanje u Republici Hrvatskoj, iznimno je značajno s obzirom na to da na nacionalnoj razini daje uvid u stanje u području raširenosti igaranja igara na sreću u općoj populaciji kao i procjenu situacije u području problema povezanih s igranjem igara na sreću s obzirom da se radi o fenomenu koji uzrokuje značajne posljedice za pojedinca, obitelj i zajednicu. Te informacije pružaju osnovu zarazumijevanje i utvrđivanje prioriteta za intervencije te oblikovanje i vrednovanje strategija društveno odgovornog priređivanja igara na sreću. Potrebna su daljnja redovita i sustavna istraživanja, a u području igranja igara na sreću i opsežnija, kako bi se mogli pratiti trendovi igranja igara na sreću u Republici Hrvatskoj kao i raširenost problema povezanih s igranjem igara na sreću, što je posebno važno zbog informiranja o regulaciji i kontroli kao i utvrđivanje standarda za uspostavu programa odgovornog priređivanja igara na sreću te programa „odgovornog igranja“ s ciljem smanjenja rizika za sve populacijske skupine.

Izvorni jezik
Engleski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA