Naslov
Prikaz bolesnice sa Locked-in sindromom.
(Case report of the patient with Locked-in syndrome)

Autori
Budinčević, Hrvoje ; Bielen, Ivan ; Orešković Stupan, Biserka ; Sarta, Sanja ; Klarić, Anđa ; Vlašić, Sanja ; Kpan, Tomislav

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Liječnički vjesnik 130 (Suppl 6) / - , 2008

Skup
4. kongres Hrvatskog društva za neurovaskularne poremećaje Hrvatskog liječničkog zbora i Hrvatskog društva za prevenciju moždanog udara

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 20.11.2008. - 22.11.2008

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
locked-in

Sažetak
Četrdesetdvogodišnja bolesnica dovežena kolima Hitne pomoći u komatoznom stanju (GCS 4), sa povremenim ekstenzornim spazmima i trizmusom uz tetraplegiju sa lijevo živahnijim miotatskim refleksima do subklonusa uz obostrano prisutan Babinskijev znak, dispnoična sa hipersalivacijom, a na lijevo submandibularno je imala manji hematom. MSCT mozga sa MSCT angiografijom je pokazala ishemijsku leziju u ventralnom dijelu ponsa sa disekcijom vertebralne arterije u ekstrakranijskom segmentu uz okluziju bazilarne arterije. Disekcija vertebralne arterije u V2 segmentu je prikazana ekstrakranijskim kolor doplerom vertebralnih arterije. Uz primjenjenu acetilsalicilnu kiselinu i niskomolekularni heparin postignuto je poboljšanje stanja svijesti uz komunikaciju očima ali sa zaostalom tetraplegijom. Zbog respiratorne insuficijencije bolesnica je prvotno intubirana te je učinjena traheostomija sa ventilacijskim suportom. Tijek liječenja bio je kompliciran sepsom, koje je na antibiotsku terapiju sanirana. Nakon 4 tjedna bolesnica je imala parezu pogleda prema lijevo uz tetraplegiju te je povremeno odvajana od respiratora, uz oralne automatizme - zijevanje. Nakon 8 tjedana bolesnica se uz pomoć fizioterapeuta posjedala, sjedila i stajala, aktivno je odizala i držala glavu, uz stimulaciju aktivira masetere te je gutala slinu, djelomično aktivno je udahnula i izdahula, tonus muskulature je poboljšan, vidljive su emocije na licu i smanjen je trizmus. Ekstenzijski spazmi se nisu javljali i nije bila na ventilacijskom suportu. Nakon 12 tjedana gutala je krutu hranu, aktivno je sudjelovala u pokretima glave u svim pravcima, aktivno odiže i ramena, a prisutni su i znaci voljne mišićne kontrakcije u rukama, a komunikacija više nije bazirana samo na pokretima očiju već i vrata, te nema više oralnih automatizama, a slovarica se također koristi u komunikaciji. Nakon 24 tjedna bolesnica može pomicati desnu ruku i nogu po podlozi, postignuta je kontrola sfinktera. Zaključak: Intenzivna i rana rehabilitacija uz adekvatno liječenje i prevencija komplikacija bolesti mogu poboljšati funkcijsko stanje bolesnika. Obzirom da je kod ovakvih bolesnika smanjen mortalitet, za značajnije poboljšanje funkcijskog i psihičkog stanja vjerojatno je potrebna dugotrajna rehabilitacija uz primjenu novih tehnoloških mogućnosti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA