Naslov
Dinamika propisivanja antikoagulantne terapije u bolesnika s moždanim udarom i fibrilacijom atrija u 5-godišnjem razdoblju
(Dynamics in prescribing anticoagulant therapy in stroke patients with atrial fibrillation.)

Autori
Budinčević, Hrvoje ; Bielen, Ivan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Liječnički vjesnik 130 (Suppl 6) / - , 2008

Skup
4. kongres Hrvatskog društva za neurovaskularne poremećaje Hrvatskog liječničkog zbora i Hrvatskog društva za prevenciju moždanog udara s međunarodnim sudjelovanjem,

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 20.11.2008. - 22.11.2008

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
antikoagulantna terapija; moždani udar
(anticoagulant therapy; stroke)

Sažetak
UVOD: Atrijska fibrilacija je najčešći uzrok kardioembolijskog moždanog udara. Sukladno preporukama, antikoagulantna terapija je indicirana u sekundarnoj prevenciji moždanog udara obzirom na njenu visoku učinkovitost. Međutim na temelju podataka iz literature postoji nesrazmjer između postojećih preporuka i kliničke prakse odnosno propisivanja antikoagulantene terapije. CILJ: Cilj studije bio je analizirati dinamiku propisivanja antikoagulante terapije u sekundarnoj prevenciji moždanog udara. PACIJENTI I METODE: Provedena je retrospektivna studija u koju su uključeni bolesnici s moždanim udarom i fibrilacijom atrija koji su hospitalizirani na Odjelu za cerebrovaskularne bolesti Opće bolnice «Sveti Duh» - Zagreb u periodu od siječnja 2004 do srpnja 2008. godine. Učinjena je analiza povijesti bolesti i razmotrena primjena antikoagulante terapije u sklopu sekundarne prevencije moždanog udara. REZULTATI: Hospitalizirano je 513 bolesnika s moždanim udarom i fibrilacijom atrija (dob 77, 2±8, 4 god, žene/muški 315/198, umrli 142). U ispitivanom uzorku bilo je 336 bolesnika s ishemijskim moždanom udarom, 21 bolesnika s intracerebralnim hematomom i 14 bolesnika s hemoragijskim infarktom. Prije hospitalizacije 75 bolesnika je imalo antikoagulantnu terapiju (22, 3%), dok je 86 bolesnika imalo antiagregacijsku terapiju (26%). Od 336 bolesnika koji su preživjeli ishemijski moždani udar, u sklopu sekundarne prevencije kod 166 bolesnika je primjenjena antikoaglantna terapija (49, 4%), dok je antiagregacijska terapija primjenjena u 158 bolesnika (47, 0%). Godine 2004. u 32, 0% (16/50), godine 2005. u 47, 6% (30/63), godine 2006. u 57, 4% (62/108), godine 2007. u 50, 0% (43/86) i godine 2008. u 51, 7% (15/29) bolesnika je propisana AKT u sklopu sekundarne prevencije moždanog udara. Bolesnici kojima je primjenjena antikoagulanta terapija su statistički mlađi od bolesnika u kojih nije primjenjena (73, 6god/79, 5god ; p<0, 00001). ZAKLJUČAK: Držeći se preporukama stručnih društava o primjeni antikoagulante terapije u sklopu sekundarne prevencije moždanog udara u bolesnika sa fibrilacijom atrija u ispitivanom periodu povećali smo uporabu antikoagulantne terapije do 57, 4% u 2006-oj godini, te smo postigli da nam prosječno 50% bolesnika prima antikoagulantu terapiju. Razlozi za nepropisivanje antikoagulantne terapije nisu u svim slučajevima medicinski opravdani, već ovise o suradnji obitelji kao i o dobi bolesnika.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA