Naslov
Učitelj za društvo znanja. Pedagogijske i tehnologijske paradigme bolonjskoga procesa
(Teacher for the Knowledge Society. Pedagogical and Technological Paradigms of Bologna Process)

Autori
Tatković, Nevenka ; Močinić, Snježana

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli

Grad
Pula

Godina
2012

Stranica
239

ISBN
978-953-7498-51-1

Ključne riječi
društvo znanja; bolonjski proces; digitalne kompetencije; učiteljske kompetencije; razvoj kompetencija; učitelj; obrazovanje učitelja; kurikulum; reforma visokog obrazovanja; informacijsko-komunikacijske tehnologije
(knowledge society; Bologna process; digital competences; teacher competences; competences development; teacher; teacher education; curriculum; higher education reform; Information and Communication Technologies)

Sažetak
Knjiga je nastala kao rezultat višegodišnjega rada na projektu ICT i položaj studenta u Bolonjskom procesu, odobrenom od Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta Republike Hrvatske 2007. godine. Osim teorijskoga pristupa problemu obrazovanja učitelja za društvo znanja, ona sadrži i prikaz rezultata empirijskoga istraživanja samopercepcije studenata o poznavanju odrednica bolonjskoga procesa te o informacijskim i informatičkim znanjima i vještinama kao ključnim kompetencijama za društvo znanja. Ona nije priručnik namijenjen studentima, učiteljima ili odgojiteljima, iako u nekim dijelovima može i u tu svrhu poslužiti. Zamišljena je kao osnova za pedagogijsko razmatranje kompleksnoga pitanja suvremenih kompetencija učitelja za profesionalni rad u novim okolnostima društva znanja u kojem se uloge učitelja i škole suštinski mijenjaju. Prvi dio knjige nosi naslov Bolonjski proces i stvaranje europskoga prostora visokoga obrazovanja, a sadrži opsežno poglavlje Europa znanja i reforma visokoga obrazovanja. U njemu se razvoj učiteljskih kompetencija za društvo znanja sagledava u kontekstu reformskih promjena koje su uvjetovane bolonjskim procesom i uvođenjem sustava kvalitete visokoga obrazovanja s posebnim osvrtom na planove, očekivanja i postignuća bolonjskoga procesa u Hrvatskoj. Drugi dio knjige, pod naslovom Pedagogijske i tehnologijske paradigme obrazovanja za društvo znanja, sadrži šest poglavlja u kojima se teorijski suprotstavljaju transmisijske i spoznajno-konstruktivističke paradigme obrazovanja i u tom kontekstu konceptualiziraju i elaboriraju ključne kompetencije i nove uloge učitelja te kurikulum inicijalnoga obrazovanja učitelja. Pristup kurikularnoj teoriji i praksi usmjeren na razvoj kompetencija učitelja za društvo znanja ekspliciran je kroz potrebu uvođenja inovacija u stilove učenja i poučavanja implementacijom informacijskih i komunikacijskih tehnologija u sve razine obrazovanja. U cilju postizanja ICT standarda u izgradnji profesionalnoga profila učitelja i kvalitete visokoga obrazovanja, u ovom se dijelu knjige ICT percipira i prezentira kao izazov tradicionalnomu obrazovanju koji može iz temelja mijenjati kvalitetu interakcijsko-komunikacijskih i emocionalno-socijalnih relacija u organizaciji koja uči, pridonositi razvoju digitalnih kompetencija (informatičkih i informacijskih), održivomu razvoju, oblicima e-učenja i cjeloživotnoga obrazovanja. Sa znanstveno-teorijskog i praktičnog aspekta argumentira se teza da društvene i tehnologijske promjene dramatično utječu na znanje, vještine i vrijednosti koje će mladim ljudima trebati za snalaženje u budućem privatnom i profesionalnom životu, stoga se digitalne kompetencije kao ključne kompetencije europskoga građanina za profesionalan rad i život u društvu znanja interpretiraju kao temeljni indikatori kvalitete obrazovanja. Treći, empirijski, dio knjige prikazuje istraživanje stavova studenata učiteljskih i odgojiteljskih usmjerenja provedeno u pet visokoškolskih institucija u Hrvatskoj, o njihovoj informiranosti o novinama koje je bolonjski proces unio u visokoškolsko obrazovanje, procjeni informatičke i informacijske pismenosti, uporabi informacijskih i komunikacijskih tehnologija u nastavi (komunikaciji s profesorima, u nastavnim aktivnostima, izvršavanju studentskih obveza itd.) te prednostima uporabe ICT-a. S obzirom na postavljeni cilj i zadatke istraživanja, odabran je kvantitativan i kvalitativan pristup predmetu istraživanja koji je u metodološkom dijelu detaljno prikazan. Rezultati istraživanja, uz komparativnu analizu za različite ustanove uključene u naše istraživanje te teorijsku elaboraciju problema obrazovanja učitelja za društvo znanja (koji su prikazani u prvom i drugom dijelu knjige), ukazali su na potrebu sustavnijega informiranja studenata o bolonjskom procesu i potencijalnim mogućnostima koje im reformske promjene donose (a iskazane su kroz bodovni sustav, nove cikluse obrazovanja, priznavanje stečenih kvalifikacija, mobilnost studenata i profesora, profesionalni razvoj itd.). Oni također ukazuju na neophodnost obogaćivanja kurikuluma inicijalnoga obrazovanja učitelja suvremenim dosezima pedagogijske i informacijskih znanosti te sustavnoga educiranja studenata i visokoškolskih nastavnika za primjenu ICT-a u nastavi, osobnom radu i razvoju, kao i na potrebu izrade kvalitetnih i realnih strategija informatizacije visokoškolskih ustanova za obrazovanje učitelja u cilju poboljšanja postojećih standarda studiranja kako bi se europska vizija obrazovanja što prije ostvarila i u našim prostorima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti, Pedagogija

POVEZANOST RADA