Naslov
Identifikacija čimbenika koji utječu na uspješnost stacionarne rehabilitacije nakon moždanog udara.
(Identification of factors that affect the success of rehabilitation after stroke)

Autori
Budinčević, Hrvoje ; Posavec, Višnja ; Planjar Prvan, Miljenka ; Uhernik Kovacevic, Aleksandra ; Bielen, Ivan.

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
Medicinski Vjesnik 2004 (Suppl 1) / - , 2004

Skup
1. Hrvatski kongres iz neurorehabilitacije i restauracijske neurologije

Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 18.11.2004. - 21.11.2004

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Moždani udar; rehabilitacija
(stroke; rehabilitation)

Sažetak
CILJ: Identificirati čimbenike koji utječu na uspješnost stacionarne rehabilitacije nakon moždanog udara METODE: Istraživanje je provedeno kod bolesnika koji su nakon bolničkog liječenja zbog moždanog udara premješteni na stacionarnu rehabilitaciju. Na temelju porasta Barthelovog indeksa bolesnici su podijeljeni u dvije skupine. Bolesnici sa porastom Bartehlovog indeksa (∆B) koji je bio ≤15 svrstani su u skupinu koja je imala lošiju uspješnost rehabilitacije (LUR), a bolesnici kod kojih je ∆B bio >15 svrstani su u skupinu sa boljom uspješnošću rehabilitacije (BUR). Uspoređivali smo razlike između skupina s obzirom na dob, spol, vrstu i težinu moždanog udara, dužinu rehabilitacije, komplikacije te čimbenike rizika moždanog udara (arterijska hipertenzija, dijabetes melitus, hiperlipidemija, fibrilacija atrija, kardiomiopatija). U statističkoj obradi korišten je hi kvadrat test i regresijska analiza. REZULTATI: Analiza je provedena kod 128 bolesnika sa slijedećim karakteristikama: dob 70, 1±10, 6 ; omjer M/Ž 67/61 ; ishemija/hemoragija 108/20 ; hemipareza D/L 58/70 ; Barthelov indeks kod dolaska u toplice (B1) 35, 3±29, 4 ; ΔB 17, 0 ± 15, 3 ; dužina stacionarne rehabilitacije 27, 8±17, 2 dana ; inicijalni modificirani Rankin skor (MRS) 3, 6±1, 3. Od 128 bolesnika u skupinu LUR je svrstano 66 bolesnika (dob: 70, 8±10, 8g. ; omjer M/Ž 33/33 ; ishemija/hemoragija 55/11 ; hemipareza D/L 34/32 ; B1 34, 1±33, 6, ∆B 5, 8±7, 3 ; dužina rehabilitacije 29, 4±22, 5 ; MRS 3, 8±1, 4), a u skupinu BUR 62 bolesnika (dob: 69, 5±10, 3 ; M/Ž 34/28 ; ishemija/hemoragija 53/9 ; hemipareza D/L 24/38 ; B1 36, 7±24, 4, ∆B 28, 9±12, 3 ; dužina rehabilitacije 25, 3±8, 4 ; MRS 3, 5±1, 1). Analizom podataka pokazalo se da je skupina BUR statistički značajno razikovala od skupini LUR po tome što su imali B1 >20 (p=0, 01), MRS ≤3 (p=0, 008) uz manju učestalost somatskih komplikacija (p=0, 05). Nije bilo signifikantnih razlika u odnosu na dob, spol, dužinu stacionarne rehabilitacije, vrstu moždanog udara i rizične čimbenike. Bolesnici iz skupine BUR imaju statistički značajnu korelaciju (p<0, 001) dužine stacionarne rehabilitacije i porasta Barthelovog indeksa, dok u skupini LUR nije bilo signifikantne korelacije. RASPRAVA: Na temelju analize može se zaključiti da na uspješnost stacionarne rehabilitacije najviše utječe inicijalna težina moždanog udara i prateće komplikacije, dok su ostali čimbenici od manjeg značenja. Rezultati pokazuju da se kod teškog moždanog udara niti dugotrajnom rehabilitacijom ne dolazi do bitnog poboljšanja uspješnosti stacionarne rehabilitacije.

Izvorni jezik
Engleski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA