Naslov
Usporedba antipjenila pri uzgoju Pseudomonas putida
(Comparison of antifoaming agents on the cultivation of Pseudomonas putida)

Autori
Folo, Ana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije

Mjesto
Zagreb

Datum
17.09

Godina
2012

Stranica
31

Mentor
Zelić, Bruno

Ključne riječi
Pseudomonas putida; uzgoj mikroorganizama; pjenjenje; antipjenila
(Pseudomonas putida; biomass growth; foaming; antifoam agents)

Sažetak
Pseudomonas putida je Gram-negativna, štapićasta bakterija koja ima sposobnost uklanjanja raznih organskih toksičnih onečišćivala razgrađujući lance alifatskih ili aromatskih ugljikovodika. Potencijali ove bakterije su veliki i može se koristiti u raznim biotehnološkim procesima uključujući: bioremedijaciju kontaminiranih područja, poboljšanje kvalitete fosilnih goriva, biokatalitičku proizvodnju finih kemikalija, izradu bioplastike te kao biljni agent za poboljšavanje rasta i suzbijanje štetočina. Pojava pjene je vrlo česta prilikom uzgoja mikroorganizama, naročito u aerobnim procesima, a nastaje zbog prisutnosti proteina na granici faza plin-kapljevina. Pjenjenje može dovesti do smanjene proizvodnje biomase jer mjehurići mogu uništiti proteine, a nastala pjena može rezultirati i gubitkom sterilnosti ako se prelije izvan reaktora. Dodatak kemijskih antipjenila je česta metoda sprečavanja nastanka pjene pri uzgoju mikroorganizama. Male količine antipjenila su dovoljne i imaju nizak doprinos troškovima proizvodnje. Antipjenila su puzdana pri ekstremnim uvjetima pjenjenja i jednostavna za rukovanje. U ovom radu ispitan je utjecaj i djelotvornost 8 različitih antipjenila na uzgoj bakterije P. putida. Ispitivanja su provedena u staklenoj menzuri sa zapjenjenim medijem nastalim uzgojem P. putida na sintetičkom mediju M9. Medij je bio konstantno miješan na magnetskoj mješalici i aeriran pomoću zraka koji je dovođen s dna menzure pomoću porozne cjevčice. Visina pjene i koncentracija otopljenog kisika u mediju su praćeni prije i nakon dodatka antipjenila. Uspješnost antipjenila je procjenjena po brzini uništavanja pjene i količini utrošenog antipjenila. Ponovo formiranje pjene ukazivalo je na nepouzdanost antipjenila. Sva korištena antipjenila su imala minimalan utjecaj na smanjenje koncentracije otopljenog kisika u mediju. Antipjenilo ASP – 664 pokazalo se najučinkovitijim u suzbijanju nastanka pjene.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kemijsko inženjerstvo

Napomena
Ovaj tekst temelji se na radu koji je financiran projektom Pseudomonas 2.0: Industrial biocatalysis using living cells, EIB 10.041.

POVEZANOST RADA