Naslov
Filogenija koljena Porifera
(Phylogeny of phylum Porifera)

Autori
Gabud, Tea

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
20.09

Godina
2012

Stranica
17

Mentor
Bakran-Petricioli, Tatjana

Ključne riječi
Porifera; spužve; filogenija
(Porifera; sponges; phylogeny)

Sažetak
U znanosti postoji težnja za rješavanjem evolucijske povijesti taksonomskih skupina živih (i poznatih izumrlih) organizama. Ovim se kompleksnim zadatkom bavi filogenija. Koljeno Porifera - spužve - pokazalo se kao iznimno zanimljiva skupina čija filogenija nije potpuno ustanovljena niti nakon više od stotinu godina istraživanja i unatoč razvitku novih metoda istraživanja. Povijesno gledajući, morfologija spikula te cjelokupnog skeleta imala je važnu ulogu u postavljanju prvotne sistematike spužvi, a njen se značaj ne smije zanemariti ni danas. Uspostavljanje filogenije isključivo pomoću morfologije nije bilo moguće. Nešto kasnije, citologija je donijela novitete u pristupu i jasne odgovore kod razlučivanja pojedinih porodica. Također je vrlo važna metoda kod istraživanja spužvi bez spikula. U pojedinim slučajevima, citologija se pokazala efikasnijom od molekularne filogenetike. Istraživanja sekundarnih metabolita pokazala su se problematičnima zbog brojnosti endosimbionata u spužvi, iako potencijalno nude koristan set informacija za filogeniju. Razvitak metoda molekularne filogenije 1990-ih rezultirao je opsežnom primjenom na spužvama, međutim postoji još niz neriješenih pitanja osobito unutar skupine Demospongiae. Ipak, postoje poteškoće u primjeni tih novih metoda kad je potrebno odrediti filogeniju vrsta čija se specijacija odvijala u evolucijski kratkom periodu ili kad je proces odvajanja evolucijski „star“. Problem najčešće proizlazi iz naše nemogućnosti da sa sigurnošću detektiramo homoplaziju (tj. ortologe) i sekundaran gubitak karakteristika. Dio poteškoća bit će moguće riješiti kroz pažljiv odabir većeg broja gena s filogenetski važnom informacijom u ulazni set podataka za formiranje rodoslovnog stabla. Probleme filogenije spužvi stoga nije moguće riješiti jedinstvenom metodom niti izoliranim setom informacija. Njima treba pristupiti multidisciplinarno uz racionalno korištenje što većeg broja dostupnih metoda/informacija.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija

POVEZANOST RADA