Pregled bibliografske jedinice broj: 59500
Djelovanje Hrvatske seljačke stranke u Australiji
Djelovanje Hrvatske seljačke stranke u Australiji // Budućnost iseljene Hrvatske / Šakić, Vlado ; Jurčević, Josip ; Sopta, Marin (ur.).
Zagreb: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, 1998. str. 257-274 (predavanje, nije recenziran, cjeloviti rad (in extenso), pregledni)
CROSBI ID: 59500 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Djelovanje Hrvatske seljačke stranke u Australiji
(Nema)
Autori
Babić, Ante
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, cjeloviti rad (in extenso), pregledni
Izvornik
Budućnost iseljene Hrvatske
/ Šakić, Vlado ; Jurčević, Josip ; Sopta, Marin - Zagreb : Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, 1998, 257-274
Skup
Hrvatska dijaspora, jučer, danas, sutra
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 13.06.1997. - 15.06.1997
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
nema
Sažetak
Hrvatske iseljeničke zajednice u mogim su zemljama svojom brojnošću i političkim nastupom utjecale da vlade tih zemalja priznaju Republiku Hrvatsku. Jedna od značajnih stranaka je Hrvatska seljačka stranka koja djeluje u Australiji od 50-tih godina. Tada stranka slijedi Mačekovu politiku. Nakon Mačekove smrti za predsjednika HSS-a izabran je dr. Juraj Krnjević, koji je zauzeo stajalište da je HSS jedini demokratski od naroda izabran predstavnik hrvatskog naroda. Međutim, unutar stranke događali su se sukobi i podjele, jer se značajan broj članova Upravnog odbora nije slagao s Krnjevićevom politikom. Zbog toga dolazi do podjele stranke u Melbourneu, te prestanka izlaženja glasila Slobodni dom. Zamjenjuje ga mjesečnik Hrvatska istina. Krnjević je 1980. godine na inicijativu članova HSS-a u Australiji, te pučem u Kanadi koji je izveo dr. Zorkin, pristao da se u Londonu održi Središnji odbor HSS-a, na kojem je izabrano 30 dužnosnika. Nakon smrti dr. Krnjevića 1988. godine veći dio HSS-a u Australiji okreće se suradnji s hrvatskim državotvornim organizacijama u Australiji uoči sudbonosnih događaja u Hrvatskoj. Međutim, vodstvo HSS-a u emigraciji malo je poduzimalo da se HSS na vrijeme obnovi u domovini. Tomu su doprinjeli i sukobi u vodstvu HSS-a u Zagrebu, što u HSS-u rezultira podjelom na dvije struje, kako organizacijske tako i ideološke. Autor navodi da danas HSS vode ljudi koji nemaju ništa zajedničko s radićevskim naukom i izvornim programom HSS-a. Danas se u Hrvatskoj malo zna o životu i radu hrvatskih iseljenika i njihovoj ulozi u stvaranju samostalne Hrvatske, što treba promijeniti jer je nužno da buduće generacije s tim budu upoznate.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija
