Pregled bibliografske jedinice broj: 594907
Efekti izraca lica, suza i spola ispitanika na doživljaj ljutnje i brzinu prepoznavanja spola
Efekti izraca lica, suza i spola ispitanika na doživljaj ljutnje i brzinu prepoznavanja spola // REPSI - Riječki dani eksperimentalne psihologije - sažeci priopćenja
Rijeka: Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2012. str. 44-44 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 594907 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Efekti izraca lica, suza i spola ispitanika na doživljaj ljutnje i brzinu prepoznavanja spola
(Effects of facial expressions, tears and sex of participants on the experience of anger and the speed of sex recognition)
Autori
Grundler, Marija ; Švegar, Domagoj ; Kardum, Igor
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
REPSI - Riječki dani eksperimentalne psihologije - sažeci priopćenja
/ - Rijeka : Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2012, 44-44
ISBN
978-953-6104-88-8
Skup
2. Riječki dani eksperimentalne psihologije - REPSI 2
Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 20.09.2012. - 21.09.2012
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
izrazi lica; plakanje; ljutnja
(Facial expressions; crying; anger)
Sažetak
Kako bi ispitali kako plakanje utječe na doživljaj ljutnje korišteno je po 40 lica s tužnim, neutralnim i uplakanim izrazima (20 muškog i 20 ženskog spola) preuzetih iz baze Karolinska Directed Emotional Faces (KDEF, Lundqvist i sur., 1998). Ljutnja je mjerena jednodimenzionalnom skalom dobivenom zajedničkom faktorskom analizom čestica ljutnje i prijateljstva-neprijateljstva iz dviju skala raspoloženja (Kardum i Bezinović, 1992 ; Kardum i Vukmirović, 1992). Ispitivanje je provedeno na uzorku od 186 studenata u dobi od 19 do 30 godina. Njihov je zadatak bio da najprije procijene svoje raspoloženje, a nakon toga su trebali što brže i točnije odrediti spol modela kod svih 40 prikazanih lica, pri čemu su jednoj trećini ispitanika prikazani neutralni izrazi, drugoj trećini lica s tužnim izrazom, a trećoj lica s tužnim izrazom i suzama. Odmah nakon završetka tog dijela ispitivanja ispitanici su još jednom procijenili svoj doživljaj ljutnje. Cjelokupno ispitivanje izvedeno je na računalima. Dobiveni su rezultati pokazali da se u usporedbi s prvom procjenom doživljaj ljutnje pri drugoj procjeni značajno smanjio kod sve tri skupine ispitanika. Nadalje, ženama je potrebno kraće vrijeme za prepoznavanje spola modela nego muškarcima, a spol modela se značajno brže prepoznaje kod lica sa suzama u usporedbi s neutralnim i tužnim izrazom lica. Također, dobivena je i značajna interakcija spola ispitanika i prikazanih izraza lica na brzinu prepoznavanja spola modela. Muškarci podjednako brzo procjenjuju spol modela bez obzira na njegov izraz lica, dok žene spol modela sa suzama procjenjuju značajno brže nego spol modela s neutralnim i tužnim izrazom lica. Dobiveni su rezultati objašnjeni u kontekstu evolucijom oblikovanih psiholoških mehanizama kojima ljudska lica općenito dovode do smanjenja ljutnje te koji kod žena dovode do veće osjetljivosti na vidljive znakove patnje drugih osoba.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Filozofski fakultet, Rijeka