Naslov
Duh statuta dalmatinskih komuna [Razgovor s prof. dr. Ludwigom Steindorffom povodom obilježavanja 700. godišnjice Splitskog statuta]
(Spirit of the statutes of Dalmatian communes [an interview with prof. Ludwig Steindorff, Ph.D., on the 700th anniversary of the Statute of Split])

Autori
Steindorff, Ludwig ; Basić, Ivan

Izvornik
Slobodna Dalmacija, LXX/22141, prilog »Universitas – list Sveučilišta u Splitu«, IV/34, Split, 24. rujna, str. 14-15

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, ostalo

Godina
2012

Ključne riječi
Split; Dalmacija; srednji vijek; rani novi vijek; statuti; komune; Ludwig Steindorff
(Split; Dalmatia; Middle Age; Early Modern Age; statutes; communes; Ludwig Steindorff)

Sažetak
Intervju s prof. dr. Ludwigom Steindorffom povodom obilježavanja 700. godišnjice Splitskog statuta. Prof. dr. Ludwig Steindorff (Hamburg, 1952.) diplomirao je slavistiku, germanistiku i povijesne znanosti na Sveučilištu u Heidelbergu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu specijalizirao je povijest jugoistočne Europe te na Sveučilištu u Heidelbergu 1981. godine obranio doktorsku disertaciju pod naslovom Die politische Geschichte der dalmatinischen Städte im 12. Jahrhundert. Od 1981. do 1991. godine znanstveni je suradnik Odsjeka za istočnoeuropsku povijest na Sveučilištu u Münsteru (Westfälische Wilhelms-Universität), gdje je i habilitirao te stekao zvanja docenta i izvanrednog profesora. Kao gostujući profesor predavao je na sveučilištima u Zagrebu, Budimpešti, Düsseldorfu, Wuppertalu i Kölnu. Od 2000. godine redoviti je profesor i pročelnik Odsjeka za istočnoeuropsku povijest na Sveučilištu u Kielu (Christian-Albrechts-Universität). Od 2009. istovremeno je znanstveni koordinator obrazovne ustanove Schleswig-Holsteinische Universitäts-Gesellschaft. Bavi se starijom i novijom poviješću Rusije, poviješću srednjovjekovnih gradova jugoistočne Europe, njezinim nacionalnim i vjerskim identitetima od 19. stoljeća, kao i odnosima crkve i države u socijalističkom razdoblju. Od sredine sedamdesetih godina u središtu je njegovog istraživačkog interesa prostor jugoistočne i srednjoistočne Europe, s osobitim obzirom na Hrvatsku. Godine 1982. u suradnji s R. Mihaljčićem objavio je korpus ranosrednjovjekovnih kamenih natpisa na tlu ondašnje Jugoslavije koji sadrže prozopografske podatke. Uz njegovu disertaciju koja je objavljena 1984., valja iz njegovih radova o hrvatskom srednjovjekovlju izdvojiti rasprave o privilegijima gradu Ninu, o hagiografiji (Bl. Ivan Trogirski), o mongolskoj invaziji u Europu, o slobodnim kraljevskim gradovima (Zagreb), tzv. saboru na Duvanjskom polju, o formiranju komunalnih gradova na istočnom Jadranu (Split, Šibenik, Hvar, Korčula), te o gradskim statutima. Autor je sinteze hrvatske prošlosti Povijest Hrvatske. Od srednjeg vijeka do danas, koja je proteklih godina doživjela više dopunjenih izdanja. Tiskana je ujedno na njemačkom i talijanskom jeziku.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA