Pregled bibliografske jedinice broj: 594836
Žene s kojima se igramo - prikaz ženskih likova u video igrama te percepcija žena koje igraju video igre
Žene s kojima se igramo - prikaz ženskih likova u video igrama te percepcija žena koje igraju video igre, 2012., diplomski rad, diplomski, Filozofski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 594836 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Žene s kojima se igramo - prikaz ženskih likova u video igrama te percepcija žena koje igraju video igre
Autori
Majnarić, Marta
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Filozofski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
20.09
Godina
2012
Stranica
59
Mentor
Potkonjak, Sanja
Ključne riječi
video igre; rod; identitet; feminizam
(video games; gender; identity; feminism)
Sažetak
Video igre pripadaju kategoriji novih medija koje odlikuje interaktivnost koja ih odvaja u vlastitu skupinu. Putem video igara se komuniciraju mnoge poruke koje mogu biti pozitivne ili negativne, ali koje su bez obzira na svoju orijentaciju prvenstveno kulturne što ih čini zanimljivom temom proučavanja (napose pogodnom za antropološke analize). Pristup virtualnom identitetu zahtjeva osmišljavanje drugačijih metoda i osmišljavanje posebnih etnografskih bilježenja. U ovom ću se radu osvrnuti na definiranje bitnih pojmova za ovaj rad: gamer, identitet i rod ; metodologiju virtualnih prostora te neke istraživačke probleme. Literatura o video igrama implicira dva suprotna pravca mišljenja: afirmativni i negacijski. Autorica zauzima specifičnu trojnu ulogu bivajući istovremeno antropologinjom, strastvenom igračicom video igara te zaposlenicom u industriji koja iste proizvodi. Drugi dio rada, orijentiran je na igre kao kulturne tvorevine koje perpetuiraju nejednakosti (za ovaj rad prvenstveno rodne) kako u virtualnom svijetu tako i van njega. U virtualnom svijetu riječ je o rijetkom prikazu žena kao glavnih protagonistica zbog čega su u analizi korištene video igre Tomb Raider i Mass effect koje iz različitih aspekata promatraju ženstvenost. Žene su dugo vremena bile nevidljiva supkultura gamera, koja se u posljednjih desetak godina (zahvaljujući globalnom umrežavanju) sve aktivnije i glasnije bori za virtualni prostor jednakih rodnih mogućnosti no ta borba nailazi na otpor dijela muške gamerske populacije kao i zazora dijela ženske publike. Kroz ove se internetske polemike perpetuira model feminističke borbe za jednakost spolova kao i razdor koji nastaje između druge i treće generacije feministica.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Etnologija i antropologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb