Naslov
Utjecaj ispaše i brsta koza na devastaciju šumske vegetacije i degradaciju tla na kršu
(Influence of pasture and browsing of goats on the devastation of forest vegetation and the degradation of soil on the karst)

Autori
Topić, Vlado

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Sažeci znanstvenog skupa Unapređenje poljoprivrede i šumarstva na kršu s međunarodnim sudjelovanjem / Maleš, Petar ; Maceljski, Milan - Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2000, 76-78

Skup
Unapređenje poljoprivrede i šumarstva na kršu

Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 29.03.2000. - 30.03.2000

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
eksperimentalna ploha Stilja; šuma hrasta medunca i bijelog graba; ispaša; brst; koze; produkcija bimase; devastacija vegetacije; degradacija tla; produkcija mesa i mlijeka.
(experimental plot Stilja; shrubs of Oak downy and Hornbeam oriental; grazing; browsing; goats; production of biomass; devastation and vegetation; degradation of soil; production of meat and milk.)

Sažetak
Istraživanja se odnose na submediteransko krško područje Hrvatske, područje šume hrasta medunca i bijelog graba (Querco-Carpinetum orientalis H-ić 1939.), a provedena su na trajnoj eksperimentalnoj plohi Stilja u općini Vrgorac. Ploha je osnovana 1991. godine površine 3, 64 ha, razdijeljena dalje na 5 dijelova (3 plohe od po 1 ha, 1 ploha od 0, 5 ha i 1 ploha od 0, 1 ha) i čvrsto ograđena pletenom žicom. Pokrovnost na plohama uglavnom je identična i iznosi od 50, 6 posto do 53, 4 posto. Od drvenaste vegetacije dominiraju Carpinus orientalis, Quercus pubescens i Fraxinus ornus, a od prizemnog rašća Genista dalmatica, Bromus erectus, Salvia officinalis, Teucrium montanum i Galium lucidum. Ukupna lisna masa na plohama iznosi od 2.212 do 2.767 kg/ha, a količina trave u zelenom stanju od 512 do 921 kg/ha s kvalitetnim ekvivalentom od 186, odnosno 213 kg. Eksperiment s kozama započeo je 19. svibnja 1992. godine i od tada se na plohama prati ne samo negativan učinak koza na vegetaciju i tlo, nego i pozitivan učinak vegetacije na rast i razvoj koza. U razdoblju od 1992. do 1996. godine na plohu 1 puštene su dvije koze, na plohu 2 tri koze i plohu 3 četiri koze s odgovarajućim oznakama, brojevima na kozama. Tijekom 1997. i 1998. godine svaka ploha je bila opterećena s jednom kozom. Koze su godišnje boravile na plohama 6 mjeseci i to od 19. svibnja do 19. studenog. Intenzitet oštećenja nastao ispašom i brstom, u skladu je s produkcijom biomase, brojem koza odnosno njihovim težinama i početkom ispaše. Od 1992. do 1996. godine na plohi 3, koja je bila opterećena sa četiri koze, obršteno je od ukupne lisne mase 73 posto ili gotovo sve što je bilo dostupno kozama, 62 posto na plohi 2 i 42 posto na plohi 1. Popasena je i trava, osim bezvrijednih i škodljivih vrsta na svim plohama. Tijekom 1997. i 1998. godine tri koze na plohama 1, 2 i 3, od ukupne lisne i travne mase, pojele su godišnje 25 posto. Devastacijom šumske vegetacije smanjuje se i njezin melioracijski učinak, posebice na pedosferu. Manje količine listinca na tlu istraživanih ploha, nastale ispašom i brstom koza, izazivaju degradaciju, odnosno osiromašenje tla. Utvrđeni su i pozitivni učinci vegetacije glede produkcije mesa i mlijeka koje daju koze.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA