Naslov
Efekti plakanja na ugodnost i ljutnju
(Effects of crying on agreeableness and anger)

Autori
Grundler, Marija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Filozofski fakultet u Rijeci

Mjesto
Rijeka

Datum
26.09

Godina
2012

Stranica
57

Mentor
Švegar, Domagoj

Ključne riječi
plakanje; ljutnja; emocionalni izrazi lica
(crying; anger; facial emotional expressions)

Sažetak
Kako bi ispitali utjecaj plakanja na doživljaj ljutnje korišteno je 120 lica s tužnim, neutralnim i uplakanim izrazima (60 muškog i 60 ženskog spola) preuzetih iz baze Karolinska Directed Emotional Faces (KDEF, Lundqvist i sur., 1998). Ljutnja je mjerena jednodimenzionalnom skalom dobivenom zajedničkom faktorskom analizom čestica ljutnje i prijateljstva-neprijateljstva iz dviju skala raspoloženja (Kardum i Bezinović, 1992 ; Kardum i Vukmirović, 1992). Ispitivanje je provedeno na uzorku od 186 studenata u dobi od 19 do 30 godina. Njihov je zadatak bio da najprije procijene svoje raspoloženje, a nakon toga su trebali što brže i točnije odrediti spol modela kod svih 40 prikazanih lica, pri čemu su jednoj trećini ispitanika prikazani neutralni izrazi, drugoj trećini lica s tužnim izrazom, a trećoj lica s tužnim izrazom i suzama. Odmah nakon završetka tog dijela ispitivanja ispitanici su još jednom procijenili svoj doživljaj ljutnje. Cjelokupno ispitivanje izvedeno je na računalima. Dobiveni su rezultati pokazali da se u usporedbi s prvom procjenom doživljaj ljutnje pri drugoj procjeni značajno smanjio kod sve tri skupine ispitanika. Nadalje, ženama je potrebno kraće vrijeme za prepoznavanje spola modela nego muškarcima, a spol modela se značajno brže prepoznaje kod lica sa suzama u usporedbi s neutralnim i tužnim izrazom lica. Također, dobivena je i značajna interakcija spola ispitanika i prikazanih izraza lica na brzinu prepoznavanja spola modela. Muškarci podjednako brzo procjenjuju spol modela bez obzira na njegov izraz lica, dok žene spol modela sa suzama procjenjuju značajno brže nego spol modela s neutralnim i tužnim izrazom lica. Žene su, također, u prosjeku brže rješavale upitnike od muškaraca. Dobiveni su rezultati objašnjeni u kontekstu evolucijom oblikovanih psiholoških mehanizama kojima ljudska lica općenito dovode do smanjenja ljutnje te koji kod žena dovode do veće osjetljivosti na vidljive znakove patnje drugih osoba.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA