Naslov
Utjecaj frekventnosti pojedinih padeža na leksičko procesiranje imenica u zadatku sintaktičkog naspram semantičkog priminga
(The frequency of certain cases effect on lexical processing of nouns in the syntactic versus semantic priming tasks)

Autori
Šilić, Martina ; Valerjev, Pavle

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
REPSI - Riječki dani eksperimentalne psihologije - sažeci priopćenja / - Rijeka : Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2012, 53-53

ISBN
978-953-6104-88-8

Skup
2. Riječki dani eksperimentalne psihologije - REPSI 2

Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 20.09.2012. - 21.09.2012

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
padeži; zadatak leksičke odluke; frekventnost; sintaktički priming
(cases; lexical decision task; word frequency; syntactic priming)

Sažetak
Riječi u hrvatskom jeziku nemaju jedinstven oblik, odnosno ne poprimaju jedinstven nastavak za svaki pojedini padež jednine i množine (gramatička homonimija). Cilj ovog istraživanja je bio ispitati efekte frekventnosti pojedinih padeža na leksičko procesiranje imenica, odnosno utječe li na procesiranje riječi frekventnost ukupnog oblika ili samo relevantnog padeža. Kako bi se odredile frekventnosti padeža načinjen je čestotni rječnik. Odabrane su imenice ženskog roda u nominativu jednine (G mn.), nominativu množine (G jd., A mn.) i akuzativu jednine. Konstruirana su dva eksperimentalna zadatka, sudjelovalo je 30 ispitanica. Zavisne varijable u oba zadatka su bile vrijeme reakcije i broj točnih odgovora. U prvom zadatku rađen je samo zadatak leksičke odluke. Nezavisne varijable su bile oblik riječi za pojedini padež (3) i frekventnost (3). Utvrđeno je statistički značajno najkraće vrijeme reakcije na imenice u nominativu jednine. Rezultat je samo djelomično u skladu sa hipotezama, oblik riječi za nominativ jednine jest najfrekventniji, ali rezultati za nominativ množine i akuzativ jednine nisu slijedili isti trend. Nije utvrđen ni efekt frekventnosti pojedinih riječi, što nije u skladu sa hipotezama. U objašnjenjima se dovodi u pitanje adekvatnost čestotnog rječnika. Drugim zadatkom se pokušao izolirati odgovarajući kontekst za pojedni padež, pomoću sintaktičkog priminga glagolom u prezentu prvog lica jednine iza kojega obično slijedi akuzativ, a također se ispitivao utjecaj semantičkog priminga. Nakon glagola slijedila je imenica u akuzativu, a zadatak je bio leksička odluka na imenicu. Nezavisna varijabla bila je vrsta priminga (4: sintaktički ; semantički ; sintaktički i semantički ; bez povezanosti). Nije dobivena statistički značajna razlika u vremenu reakcije. Budući da također nema značajne razlike u vremenu reakcije za običan zadatak leksičke odluke bez priminga i za zadatak leksičke odluke u primingu, odnosno da postoji i obrnut efekt za nominativ jednine, zaključak je da u ovom ispitivanju nije postignut priming pomoću glagola. U planu su istraživanja kojima bi se usavršio ovaj zadatak, te testirale željene hipoteze.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA