Naslov
Alelopatski učinci pet invazivnih vrsta na klijavost i rast klijanaca gorušice (Sinapis alba L.) i pšenice (Triticum aestivum L.)
(Allelopatic effects of five invasive species on germination and seedling growth of Sinapis alba L. and Triticum aestivum L.)

Autori
Vuković, Nina ; Pavićević, Maša ; Jelaska, Sven D.

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Zbornik sažetaka 11. Hrvatskog biološkog kongresa / Jelaska, Sven D. ; Klobučar, Goran I. V. ; Šerić Jelaska, Lucija ; Leljak Levanić, Dunja ; Lukša, Žaklin - Zagreb : Hrvatsko biološko društvo, 2012, 20-20

Skup
11. Hrvatski biološki kongres s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Šibenik, Hrvatska, 16.09.2012. - 21.09.2012

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Acer negundo; Ailanthus altissima; Amorpha fruticosa; Reynoutria japonica; Robinia pseudoacacia

Sažetak
Invazije stranih vrsta smatraju se jednom od najvećih prijetnji biološkoj raznolikosti na globalnoj razini. Univerzalno objašnjenje za uspješnu invaziju odreñenih biljnih vrsta još uvijek ne postoji, ali u tom kontekstu uobičajeno se spominje nekoliko mehanizama, uključujući alelopatiju. Izvršeno je preliminarno testiranje učinka otopina pripremljenih od suhih listova pet invazivnih vrsta drveća/grmlja i neinvazivne vrste Juglans regia (1, 3 i 5 g/100 mL) na klijavost i rast izdanka klijanaca vrsta Sinapis alba (gorušica) i Triticum aestivum (pšenica) u Petrijevim posudama. Zatim je istražen učinak otopina 3 i 5 g/ 100 mL na sjemenke gorušice i pšenice sañene u posude sa zemljom. Mjereni su postotak klijavosti, masa svježeg i suhog izdanka te duljina izdanka. Nakon tretmana zabilježena je klijavost gorušice 88-100%, te pšenice 65-92%. Kod pšenice nije pronañena statistički značajna razlika meñu koncentracijama 3 i 5 za svježe i suhe mase, duljine i omjer suhe i svježe mase izdanaka, no uočena je značajna razlika za svježe mase izdanaka kod svih tretmana u odnosu na kontrolu. Rezultati mjerenja gorušice su pokazali manju dosljednost. Rezultat dobiven nakon tretmana bagremom značajno se razlikovao od kontrole u svim slučajevima, osim kod omjera suhe i svježe mase izdanka u slučaju gorušice tretirane 3%-tnom otopinom. Upotrebom šireg spektra koncentracija mogli bi se dobiti jasniji rezultati. Takoñer, gorušica se čini manje osjetljivom od pšenice na tretmane koji su ovdje upotrijebljeni.

Izvorni jezik
Hrvatski, engleski

Znanstvena područja
Biologija

POVEZANOST RADA