Naslov
Historijsko-geografske promjene u društveno- gospodarskom vrjednovanju ruralnih prostora Ravnih kotara - Primjer nadinskog područja (Hrvatska)
(Historical-geographic changes in the socio- economic valorization of the rural areas of Ravni Kotari - The example of the Nadin area (Croatia))

Autori
Čuka, Anica ; Graovac Matassi, Vera ; Lončar, Nina

Izvornik
Annales. Series Historia et Sociologia (1408-5348) 22 (2012), 1; 157-170

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
ruralna područja; Ravni kotari; Nadinsko blato; Hrvatska; depopulacija; deagrarizacija
(rural areas; Ravni Kotari; Nadinsko Blato; Croatia; depopulation; deagrarization)

Sažetak
U radu se navedeni prostor razmatra kroz demogeografski aspekt te kroz aspekt vrjednovanja agrarnih površina. Demogeografska analiza fokusirana je na opće kretanje stanovništva i demografske strukture te njihove promjene koje su bile u skladu s mogućnostima poljoprivrednog korištenja prostora. Vrjednovanje agrarnih površina analizirano je kroz promjenu načina korištenja plodnih zona u razdoblju od prve polovine 19. st. do početka 21. st., s posebnim osvrtom na promjene u prostoru prije i nakon provedbe hidromelioracijskih mjera. Cilj ovoga rada je analizirati i predočiti demografske promjene na nadinskom području s posebnim naglaskom na razdoblje nakon 1971. godine te promjene u agrarnom okolišu nadinskog prostora. Svrha rada je dati doprinos znanstvenom istraživanju i razumijevanju demografskih procesa i promjena u korištenju poljoprivrednih površina u ruralnim područjima Republike Hrvatske na primjeru nadinskog područja. Razdoblje najvećeg porasta broja stanovnika na nadinskom području koincidiralo je s razdobljem najintenzivnije agrarne valorizacije Nadinskog blata. Posljednjih desetljeća ovo područje bilježi stalno smanjenje broja stanovnika. Istovremeno, uz depopulaciju zabilježena je i intenzivna deagrarizacija. Povijesni pregled korištenja zemljišta nadinskog prostora ukazuje na pojavu sličnih procesa kao i u širem prostoru dinarskog krša. U vrijeme dok je poljoprivreda bila osnovna gospodarska djelatnost intenzivno su se koristile sve raspoložive poljoprivredne površine što je omogućilo gospodarski razvoj toga kraja. U drugoj polovini 19. st. započela je i melioracija Nadinskog blata koje je unatoč kasnijim procesima deagrarizacije ostalo među najvažnijim intenzivno korištenim poljoprivrednim površinama šireg zadarskog područja. U razdoblju nakon Drugoga svjetskog rata dolazi do jačeg razvoja industrije u urbanim područjima čime se poljoprivredna djelatnost značajno napušta. Gospodarske promjene ponajprije su utjecale na napuštanje stočarstva, nekoć dominantne gospodarske djelatnosti, a potom i na intenzivno zapuštanje najplodnijih poljoprivrednih površina. Nadinsko područje bilo je izravno pogođeno ratom 1990-ih godina, čime su dodatno pogoršane gospodarske i demografske prilike, a što se izravno odrazilo i na korištenje zemljišta. U suvremeno doba najveći je dio analiziranog prostora prepušten sukcesiji autohtone vegetacije, dok je jedino prostor Nadinskog blata još uvijek intenzivno korišten za uzgoj vinove loze.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA