Pregled bibliografske jedinice broj: 593428
Funkcionalna svojstva nekih vrsta gomoljastog povrća
Funkcionalna svojstva nekih vrsta gomoljastog povrća // XIV. međunarodni znanstveno-stručni skup Ružičkini dani "Danas znanost - sutra industrija : knjiga sažetaka / Jukić, Ante (ur.).
Zagreb : Osijek: Hrvatsko društvo kemijskih inženjera i tehnologa (HDKI) ; Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2012. str. 88-88 (poster, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 593428 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Funkcionalna svojstva nekih vrsta gomoljastog povrća
(Functional properties of some types of tubers)
Autori
Mandić, Milena L. ; Domazet, Ivan ; Novak, Ivana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
XIV. međunarodni znanstveno-stručni skup Ružičkini dani "Danas znanost - sutra industrija : knjiga sažetaka
/ Jukić, Ante - Zagreb : Osijek : Hrvatsko društvo kemijskih inženjera i tehnologa (HDKI) ; Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2012, 88-88
ISBN
978-953-6894-46-8
Skup
Ružičkini dani (14 ; 2012)
Mjesto i datum
Vukovar, Hrvatska, 13.09.2012. - 15.09.2012
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
krumpir; batat; antioksidativni kapacitet
(potatoe; sweet potatoe; antioxidant capacity)
Sažetak
Krumpir (Solanum tuberosum L.) i batat ili slatki krumpir (Ipomoea batatas) gomoljaste su biljke iz reda Solanales, odlikuju se visokom energetskom i nutritivnom vrijednošću. Pojedine vrste krumpira i batata sadrže značajne količine polifenola koji su uslijed snažnog antioksidacijskog djelovanja poznati po svojim pozitivnim učincima na zdravlje ljudi. S obzirom na visoku zastupljenost krumpira u prehrani ljudi, ova se namirnica smatra trećim najvažnijim prehrambenim izvorom polifenola. U posljednje vrijeme postoji veliki interes za „obojene“ sorte krumpira, uključujući plavi i crveni krumpir. Spojevi odgovorni za plavu i crvenu boju mesa krumpira su antocijanini – polifenolni spojevi koji se ubrajaju među najjače prirodne antioksidanse. U ovom radu određivan je antioksidacijski kapacitet, te sadržaj ukupnih polifenola i ukupnih antocijanina u različitim vrstama gomoljastog povrća iz reda Solanales. Analizirani su krumpiri bijelog, plavog i crvenog mesa, te batat bijele i narančaste boje mesa. Ekstrakcija polifenola provedena je primjenom ultrazvučnih valova uz otapalo metanol/HCl = 99/1, v/v. Za određivanje sadržaja ukupnih polifenola korištena je spekrofotometrijska Folin-Ciocalteu (FC) metoda. Galna kiselina korištena je kao standard te je sadržaj ukupnih polifenola izražen u ekvivalentima galne kiseline (mg GAE / 100 g svježe mase povrća). Najveći sadržaj ukupnih polifenola određen je u plavom (92, 69 mg GAE / 100 g FW), dok bijeli krumpir sadrži najmanji udio (30, 34 GAE / 100 g FW). U bijelom i narančastom batatu iznosio je 79, 49 GAE / 100 g FW odnosno 72, 33 GAE / 100 g FW. Sadržaj ukupnih antocijanina određen je pH-diferencijalnom metodom i izražen u ekvivalentima cijanidin-3-glukozida. Antocijanini su nađeni jedino u plavom i crvenom krumpiru, u količini od 26, 57 odnosno 6, 77 mg Cyd-3-glu / 100 g FW. Antioksidacijski kapacitet ekstrakata analiziranog povrća određen je DPPH metodom i izražen u ekvivalentima Troloxa (TE) / kg svježe mase povrća. Iznenađujuće, najveći antioksidacijski kapacitet određen je za narančasti batat (8, 43 mmol TE / kg FW), a najniži za plavi krumpir (6, 73 mmol TE / kg FW). Očekivana korelacija između sadržaja ukupnih polifenola i antioksidacijske aktivnosti nije dobivena, vjerojatno zbog toga što ukupnom antioksidacijskom kapacitetu doprinose i ne-fenolni antioksidansi, koji su u analiziranom povrću prisutni u značajnim količinama.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Prehrambena tehnologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
022-0222148-2142 - Toksični učinci mikotoksina na ljude i životinje (Peraica, Maja, MZOS ) ( CroRIS)
113-0000000-0548 - Prehrana i životne navike u očuvanju zdravlja (Mandić, Milena, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada, Zagreb,
Prehrambeno-tehnološki fakultet, Osijek