Pregled bibliografske jedinice broj: 593102
Izricanje neizrecivog: upisivanje traume u roman Ministarstvo boli Dubravke Ugrešić
Izricanje neizrecivog: upisivanje traume u roman Ministarstvo boli Dubravke Ugrešić // Mogućnosti : književnost, umjetnost, kulturni problemi, 1 (2010), 3; 126-139 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, ostalo)
CROSBI ID: 593102 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Izricanje neizrecivog: upisivanje traume u roman Ministarstvo boli Dubravke Ugrešić
(Speaking the unspeakable: the inscription of trauma in Dubravka Ugrešić's Ministry of Pain)
Autori
Korljan, Josipa
Izvornik
Mogućnosti : književnost, umjetnost, kulturni problemi (0544-7267) 1
(2010), 3;
126-139
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, ostalo
Ključne riječi
Dubravka Ugrešić; Ministarstvo boli; trauma; psihoanaliza; drugi
(Dubravka Ugrešić; Ministry of pain; trauma; psychoanalysis; Others)
Sažetak
U ovom radu govori se o (ne)mogućnosti prikazivanja traume u romanu Ministarstvo boli Dubravke Ugrešić. Oslanja se na teoretske postavke psihoanalize u radovima Sigmunda Freuda i Jacquesa Lacana i njihovo tumačenje nekih od najvažnijih pojmova psihoanalize vezanih uz traumu, a posebno na prijenos koji se javlja u odnosu bolesnika i terapeuta. Kao teorijsku osnovu prikaza traume s rodnoga aspekta rad uzima postavke Barbare Johnson i Cathy Caruth. Također se ističe element ''drugoga'', važan za sve sudionike ''grupne psihoanalize'' romana koji su se tu našli bez vlastite volje, preživljavajući u zemlji koja nije njihova, govoreći na jeziku koji se raspao, kao i država iz koje su potekli. Gubljenjem korijena, gube i vlastiti identitet, što je pojačano traumama koje svi od njih nose sa sobom kao teret kojeg se ne mogu riješiti. Rad nudi i vlastiti prikaz romana i smješta ga u opus Dubravke Ugrešić, književnice koja je odabrala živjeti u egzilu. Teorijske postavke iznesene u prvom dijelu rada primijenjene su na primjere samog djela. Detektiraju se mjesta u kojima dolazi do izricanja neizrecivog na način na koji to samo književnost može ponuditi ; mjesta nastanka traume, fiksacije na nju, odbijanja izlječenja ili pokušaje oporavka. Odjeljuju se i pojedinačne od kolektivnih trauma. Ističe se važnost bavljenja problematikom traume i njezina diferencijalnog izučavanja, kako u društvenom, tako i u književnoteorijskom kontekstu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija