Pregled bibliografske jedinice broj: 593096
O pjesničkoj slobodi (ili. Oprostite, znaju li oni hrvatski?)
O pjesničkoj slobodi (ili. Oprostite, znaju li oni hrvatski?) // Croatian studies review, 6 (2010), 6; 269-280 (podatak o recenziji nije dostupan, izvorni znanstveni, znanstveni)
CROSBI ID: 593096 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
O pjesničkoj slobodi (ili. Oprostite, znaju li oni hrvatski?)
(On licentia poetica (or, Excuse me, do they know how to speak Croatian?))
Autori
Korljan, Josipa
Izvornik
Croatian studies review (1440-0448) 6
(2010), 6;
269-280
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, izvorni znanstveni, znanstveni
Ključne riječi
hrvatski kao J2; književno-umjetnički tekstovi; pjesnička sloboda; morfološka razina; red riječi; leksik; duhovne vrjednote; međukulturne kompetencije.
(Croatian as L2; literary texts; poetic license; morphology; word order; lexicon; spiritual values; intercultural communication)
Sažetak
Ovaj rad postavlja tezu da uporaba književno-umjetničkih tekstova u kojima je prisutna pjesnička sloboda na gramatičkoj razini pospješuje usvajanje hrvatskoga kao J2. Nakon prvotnog efekta ‘’začudnosti’’, polaznici uz mentorovu pomoć detektiraju odstupanje od pravila i time pospješuju vlastitu recepciju gramatičkih i pravopisnih pravila. Na antologijskim pjesmama hrvatskih autora (Parun, Pupačić, Slamnig, Šimić) pokazuje se kako pjesnička odstupanja skreću pozornost na gramatička i pravopisna pravila. U gramatičkom smislu, odstupanja uzrokovana pjesničkom slobodom mogu pomoći boljem usustavljivanju naučenih pravila o uporabi određenih konstrukcija. Uočavanje ili podučavanje nepravilnostima na razini rečenice rezultira pravilnim slaganjem reda riječi, a s druge strane razvija poseban osjećaj za jezik umjetničke književnosti, koji je bogatstvo naše kulture i našega naroda. Na pjesmi kao cjelini promatraju se međusobni odnosi leksika i gramatike. Također se susreće s nepoznatim riječima koje možemo povezati s povijesti ili s određenim hrvatskim regijama, tako da nam znanje o leksiku pruža mogućnost korelacije s ostalim važnim područjima proučavanja i poučavanja hrvatskoga kao J2 u punini njegove kulture, civilizacije i povijesti. Osim što detekcija ‘’nepravilnosti’’ pozitivno utječe na usvajanje gramatičkih i pravopisnih pravila, korištenje književno-umjetničkih tekstova obogaćuje polaznikovo znanje o hrvatskoj kulturi i književnosti te također obogaćuje polaznikovu duhovnu spoznaju i međukulturne kompetencije.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
