Naslov
Sanacija izgorjele površine kulture crnog bora (Pinus nigra Arnold) - šumski predjel Jazmina, Šumarija Crikvenica
(Improvement of burned area of Pinus nigra Arnold, forest part Jazmina, Forestry of Crikvenica)

Autori
Španjol, Željko ; Topić, Vlado

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Zbornik sažetaka šestog hrvatskog biološkog kongresa / Huber, Đuro - Zagreb : Hrvatsko biološko društvo, 1997, 269-270

Skup
Šesti kongres biologa Hrvatske s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 22.09.1997. - 26.09.1997

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
crni bor (Pinus nigra); alepski bor (Pinus halepensis); obični čempres (Cupressus sempervirens); crni jasen (Fraxinus ornus); hrast medunac (Quercus pubescens); požar; sanacija; sadnja; sjetva; šumski predjel Jazmina.
(Black pine (Pinus nigra); Aleppo pine (Pinus halepensis); Cypress (Cupressus sempervirens); Ash flowering (Fraxinus ornus); Oak pubescent (Quercus pubescens); fire; amelioration; planting; sowing; forest area Jazmina.)

Sažetak
U srpnju 1987. godine na šumarskom predjelu Jazmina u požaru je izgorjela kultura crnog bora (Pinus nigra) u dobi od 20 godina, na površini od 37,5 hektara. Tijekom 1989., 1990. i 1991. godine obavljena je u više navrata sjetva sjemena na krpice i omaške crnog bora (Pinus nigra), alepskog bora (Pinus halepensis), običnoga čempresa (Cupressus sempervirens) i crnog jasena (Fraxinus ornus). Također je obavljena sadnja sadnica hrasta medunca (Quercus pubescens) i običnog čempresa (Cupressus sempervirens). U razdoblju od 1993. godine do 1997. godine obavljena su floristička, pedološka i strukturna istraživanja. Dobiveni rezultati ukazuju na identični florni sastav na čitavoj površini. Osim vrsta kojima je sanirana površina, u manjoj mjeri prevladavaju vrste karakteristične za as. Querco-Carpinetum orientalis H-ić 1939. Sastav tla se znatno promjenio u kemijskom i mehaničkom pogledu. Sanacija izgorjele površine je uspjela, s obzirom da je broj biljaka po jedinici površine znatan, kako na plohama gdje je izvršena njega čišćenjem i prorjeđivanjem tako i na plohama koje su ostavljene spontanom i samostalnom razvoju. Na očišćenim plohama nalazimo 1000 do 2500 biljaka crnog i alepskog bora, a na neočišćenim plohama 3000 do 6000 biljaka. Visina biljaka doseže već i preko 200 cm.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA