Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 59296

Parenteralna i enteralna prehrana u kliničkoj praksi


Parenteralna i enteralna prehrana u kliničkoj praksi / Kolaček, Sanja ; Krznarić, Željko (ur.). Zagreb: Znanje, 2000 (zbornik)


CROSBI ID: 59296 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca

Naslov
Parenteralna i enteralna prehrana u kliničkoj praksi
(Parenteral end enteral feedind in clinical medicine)

Urednik/ci
Kolaček, Sanja ; Krznarić, Željko

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Uredničke knjige, zbornik, strucna

Izdavač
Znanje

Grad
Zagreb

Godina
2000

Stranica
274

ISBN
953-195-122-5

Ključne riječi
parenteralna prehrana; enteralna prehrana; ozljeda mozga
(Parenteral feeding; Enteral feeding; Brain injury)

Sažetak
Teška ozljeda mozga prouzrokovana traumom ili mozgovnim inzultom uzrokuje hipermetabolički i hiperkatabolički odgovor koji se očituje u pojačanoj potrošnji energije i kisika i povišenoj razgradnji proteina. Ciljevi nutricijske potpore u komatoznih boleanika su: smanjiti nepoželjne učinke rane i kasnije hipermetaboličke i hiperkataboličke faze bolesti, potpomoći tjelesne obrambene mehanizme i stvoriti optimalno okružje za oporavak živćanog sustava. To se postiže procjenom kalorijskih potreba najpreciznije postupkom indirektne kalorimetrije ili manje točno primjenom formula, te procjenom proteinskih potreba. Proteinske potrebe izračunavaju se iz ravnoteže dušika u bolesnika s normalnom bubrežnom funkcijom. Metabolički ugroženi bolesnici kao što su oni nakon teške traumatske ozljede mozga zahtjevaju minimum od 1, 2 g/kg tjelesne težine proteina dnevno (ili aminokiselina). Ukoliko se nadoknada proteina započne s količinom 1, 2-1, 5 g/kg dnevno, možemo smatrati da je to sigurno.U mnogih bolesnika, međutim potrebne količine proteina iznose 2, 0-2, 3 g/kg dnevno. Pokazalo se da je i pri izdašnoj primjeni proteina ravnoteža dušika često negativna. Enteralnu i parenteralnu prehranu u bolesnika nakon teške kraniocerebralme ozljede treba uzeti kao komplementarne postupke. Ukoliko je gastrointestinalni trakt pošteđen negativnog utjecaja traume enteralni put ima prednost. Temeljem današnjih saznanja o prehrani bolesnika s traumatskom ozljedom mozga na kraju iznosim preporuke i zaključke iz Guidelines for the Management of Severe Head Injury, koje su načinili The Brain Trauma Foundation, The American Association of Neurological Surgeons i The Joint Section on Neurotrauma and Critical Care. Preporuke donose standarde koji bi trebali obvezatni, smjernice koje nisu dostatno znanstveno dokazane i opcije koje se baziraju uglavnom na ekspertnim mišljenjima.

Izvorni jezik
Hrvatski



POVEZANOST RADA


Profili:

Avatar Url Željko Krznarić (urednik)

Avatar Url Sanja Kolaček (urednik)


Citiraj ovu publikaciju:

Parenteralna i enteralna prehrana u kliničkoj praksi / Kolaček, Sanja ; Krznarić, Željko (ur.). Zagreb: Znanje, 2000 (zbornik)
Kolaček, S. & Krznarić, Ž. (ur.) (2000) Parenteralna i enteralna prehrana u kliničkoj praksi. Zagreb, Znanje.
@book{book, year = {2000}, pages = {274}, keywords = {parenteralna prehrana, enteralna prehrana, ozljeda mozga}, isbn = {953-195-122-5}, title = {Parenteralna i enteralna prehrana u klini\v{c}koj praksi}, keyword = {parenteralna prehrana, enteralna prehrana, ozljeda mozga}, publisher = {Znanje}, publisherplace = {Zagreb} }
@book{book, year = {2000}, pages = {274}, keywords = {Parenteral feeding, Enteral feeding, Brain injury}, isbn = {953-195-122-5}, title = {Parenteral end enteral feedind in clinical medicine}, keyword = {Parenteral feeding, Enteral feeding, Brain injury}, publisher = {Znanje}, publisherplace = {Zagreb} }




Contrast
Increase Font
Decrease Font
Dyslexic Font