Naslov
Raznolikost i prirodnost šuma u Hrvatskoj
(Diversity and naturalness of forests in Croatia)

Autori
Anić, Igor

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Zbornik radova okruglog stola Šume tla i vode - neprocjenjiva prirodna bogatstva Hrvatske / Matić, Slavko ; Tomić, Franjo ; Anić, Igor - Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2012, 17-36

ISBN
978-953-154-136-7

Skup
Okrugli stol Šume tla i vode - neprocjenjiva prirodna bogatstva Hrvatske

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 12.05.2011

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Raznolikost šuma ; prirodnost šuma ; prirodno gospodarenje šumama ; zagrebačka škola uzgajanja šuma
(Diversity of forests ; naturalness of forests ; close to nature forest management ; zagreb school of silviculture)

Sažetak
Cilj je ovoga rada ukazati na posebnosti šuma i šumarstva koje Republika Hrvatska unosi u Europsku uniju i koje se moraju uzeti u obzir prilikom bilo kakvog promišljanja o njihovoj budućnosti. Hrvatska je spada u krug šumovitih europskih zemalja jer je 42% njezina kopna pokriveno šumama. Na jednog stanovnika raste 0, 5 ha šume. Hrvatska je bogata raznolikim i prirodnim šumama koje se prostiru na 97% šumske površine. Njihov florni sastav ogleda se u flornom sastavu prirodne potencijalne šumske vegetacije, nastale su prirodnim pomlađivanjem ili umjetnim pomlađivanjem po načelima prirodnog pomlađivanja, rastu na šumskim tlima i s njima se gospodari sukladno prirodnoj silvidinamici. Šumsku vegetaciju tvori stotinjak do sada istraženih opisanih šumskih zajednica u kojima raste oko 260 drvenastih vrsta. Dendrofloru tvori 75 vrsta. Gotovo 80% šuma je mješovitog sastava. Sve to je posljedica zemljopisnog položaja Republike Hrvatske, raznolikih stanišnih prilika i prirodnog načina gospodarenja koji proizilazi iz povijesnog razvoja hrvatskoga šumarstva. Degradirane šume najzastupljenije su u sredozemnom dijelu zemlje. Degradirane šume Hrvatskog sredozemlja imaju značajke raznolikosti i prirodnosti bez obzira na smanjeni gospodarski i općekorisni učinak. Zabrana brsta i paše pridonijeli su njihovoj progresivnoj sukcesiji i rastu općekorisnih učinaka. Šumama u Hrvatskoj se gospodari sukladno načelima zagrebačke škole uzgajanja šuma koja obuhvaćaju: usklađenost šumskouzgojnih postupaka s prirodnom dinamikom i strukturom šumskih sastojina, prirodno pomlađivanje, umjetno pomlađivanje po načelima prirodnoga pomlađivanja, isključenje čistih sječa, njegu šuma s ciljem oblikovanja stabilnih, produktivnih i regenerativno sposobnih šumskih sastojina, višenamjensko, progresivno i potrajno gospodarenje šumama. Sječa ima šumskouzgojni karakter. Njezin je cilj njegovati i obnoviti šumu, pa je porast drvne zalihe povezan s porastom vitaliteta, kakvoće, produktivnosti i prirodne regenerativne sposobnosti šuma. Temeljna načela gospodarenja šumama i njihova očuvanja ugrožena su smanjenjem šumske površine bez naknade izgubljene površine, fragmentacijom šumskih kompleksa, pogreškama u metodama gospodarenja, pasivnom zaštitom šuma, požarima, promjenama u staništu, negativnim utjecajima abiotskih i biotskih čimbenika. Hrvatska je posebnost u činjenici da su šume zadržale prirodni florni sastav koji odgovara prirodnoj potencijalnoj vegetaciji, strukturnu raznolikost, prirodnu silvidinamiku, visoko učešće prirodnoga pomlađivanja šuma, a umjetno pomlađivanje sukladno prirodnom i prirodnoj silvidinamici. Šumarstvo je u nas nastalo prije gotovo dva i pol stoljeća. Njegova se povijest ogleda u šumama. Sudeći prema tomu, hrvatsko šumarstvo je tijekom dva i pol stoljetnog gospodarenja šumama opravdalo definiciju znanosti, struke i umijeća gospodarenja i očuvanja šumskih ekosustava za trajnu dobrobit društva, okoliša i privrede.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo

POVEZANOST RADA