Naslov
Makroekonomsko modeliranje čimbenika zdravstvene potrošnje
(The determinants of health care expenditure - a macroeconomic modelling approach)

Autori
Smolić, Šime

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Ekonomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
12.04

Godina
2012

Stranica
320

Mentor
Barić, Vinko

Ključne riječi
Zdravstvena potrošnja; osiguranje; zdravstveni sustav; financiranje zdravstva; zdravstveni resursi; projekcije; demografsko starenje; tehnologija; elastičnost; Hrvatska; europske zemlje; panel podaci; ekonometrijska analiza
(Health expenditures; insurance; health care system; helath care financing; health care system resources; projections; population ageing; medical technology; Croatia; European countries; panel data; econometric analysis)

Sažetak
U ovoj doktorskoj disertaciji istražuju se najznačajniji čimbenici zdravstvene potrošnje u posljednjih dvadeset godina u odabranim europskim zemljama. Izdaci za zdravstvo bilježe stalan rast i premašuju stope rasta bruto domaćeg proizvoda u mnogim razvijenim zemljama. Takva dinamika postavlja izazove pred zdravstvenu politiku u vidu održivog i efikasnog pružanja zdravstvene zaštite. Okosnicu rada čini teorijska analiza čimbenika zdravstvene potrošnje, a posebice povezanost s dohotkom, demografskim čimbenicima, tehnološkim napretkom u medicini i institucionalnim obilježjima zdravstvenog sustava. U ekonometrijskoj analizi presječnih podataka kroz vrijeme, na uzorku europskih zemalja, istraženi su značajni čimbenici zdravstvene potrošnje. Pokazana je dominacija dohotka p.c. u objašnjavanju razine zdravstvene potrošnje p.c. Prihvaćena je hipoteza o zdravstvenoj zaštiti kao normalnom dobru, a to nam sugeriraju vrijednosti koeficijenata uz varijablu dohodak p.c. niže od jedinice. Utjecaj dohotka na zdravstvenu potrošnju izraženiji je u EU-11 tj. tranzicijskim zemljama. Od ostalih prediktora razine zdravstvene potrošnje p.c. izdvajaju se udio javne zdravstvene potrošnje s pozitivnim utjecajem na zdravstvenu potrošnju EU- 16 zemalja, a negativnim u tzv. tranzicijskim zemljama. Među EU-16 zemljama, porezno financiranje zdravstva zaslužno je za nižu prosječnu razinu zdravstvene potrošnje p.c. Potvrđen je i dvosmislen učinak demografskih varijabli - udio stanovnika starijih od 65 godina nije se pokazao signifikantnim prediktorom, ali će je porast udjela mladog stanovništva povezan s padom razine zdravstvene potrošnje p.c. Također, nismo mogli utvrditi pozitivnu povezanost broja liječnika i zdravstvene potrošnje p.c., ali je broj dana bolničkog liječenja povezan s rastom zdravstvene potrošnje u EU-16 i padom u EU-11 zemljama. Uloga liječnika u primarnoj zaštiti kao „vratara“ povezuje se s padom zdravstvene potrošnje. Ograničenja ekonometrijske analize panel podataka su donošenje grupnih zaključaka, a ne samo za zemlju od interesa, nedostatak podatak, itd. Problem heterogenosti donekle je riješen podjelom uzorka na dvije skupine zemalja s obzirom na razinu dohotka p.c. Analizom zdravstvenog sustava Hrvatske zaključili smo da je po izdvajanjima zdravstvo bliže tranzicijskim zemljama s najvišim BDP p.c. Obilježava ga veliki udio potrošnje u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti kao i značajan udio i rast potrošnje lijekova. Primarna zdravstvena zaštita je slaba točka sustava zbog visoke protočnosti osiguranika ka višim i skupljim razinama zaštite. Neki od budućih izazova zdravstvenog sustava Hrvatske su negativne demografske promjene, efikasna kontrola potrošnje lijekova, organizacija dugoročne zdravstvene zaštite, ali i optimizacija korištenja materijalnih (npr. medicinska oprema) i ljudskih resursa.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija

POVEZANOST RADA