Naslov
Župna crkva Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije u Valpovu – podrijetlo arhitektonskog tipa i kontekst
(Parish Church of the Immaculate Conception of the Virgin Mary in Valpovo - Origins of Its Architectural Type and Context)

Autori
Horvat-Levaj, Katarina ; Turkalj Podmanicki, Margareta

Izvornik
Radovi Instituta za povijest umjetnosti (0350-3437) 35 (2011); 157-176

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Valpovo ; Beč ; visoki barok ; tip crkve s dvotravejnim brodom ; Johan Lucas von Hildebrandt ; Franz Anton Pilgram
(Valpovo ; Vienna ; Mature Baroque ; church with a double-bay nave ; Johan Lucas von Hildebrandt ; Franz Anton Pilgram)

Sažetak
Župna crkva Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije u Valpovu (1733.–1736.), izuzetna jednako po svojoj prostornoj organizaciji kao i po oblikovanju vanjštine, nastaje u posebnim okolnostima nakon oslobođenja Slavonije od Osmanlija. U okviru tadašnje habsburške politike, staro valpovačko vlastelinstvo sa srednjovjekovnim burgom biva darovnicom Karla VI. infeudirano barunu Petru Antunu Hilleprandu von Prandau, koji inicira gradnju monumentalne župne crkve, naručivši projekt u Beču, kako to svjedoči bogata arhiva vlastelinstva, pohranjena u Državnom arhivu u Osijeku. U skladu je s podrijetlom projekta i prostorna organizacija crkve. Riječ je o inovativnoj građevini monumentalnih dimenzija s dvotravejnim kupolasto svođenim brodom, užim križno svođenim i polukružno zaključenim svetištem i pročelnim zvonikom. Tip dvotravejne dvoranske crkve ostvaren u Valpovu svojevrsna je inovacija Johanna Lucasa von Hildebrandta, inspirirana poznatom milanskom crkvom San Fedele (1569.), koju taj veliki austrijski arhitekt realizira na nizu crkava građenih pod patronatom visokoga plemstva, počam od župne crkve u Seelowitzu u Moravskoj (1722.–1727.), s integriranim pročelnim zvonikom, do župnih crkava u Aspersdorfu (1730.), Stranzendorfu (1733.) i Großstelzendorfu (1735.–1737.). Navedeni arhitektonski tip preuzimaju i dalje razvijaju Hildebrandtovi suvremenici, a posebno njegov najizravniji sljedbenik, bečki arhitekt Franz Anton Pilgram. Upravo njegov projekt za župnu crkvu u Münchendorfu (1740.) pokazuje i u proporcijama i u obradi detalja veliku sličnost sa župnom crkvom u Valpovu. Sve navedeno, dakako, ne začuđuje kada uzmemo u obzir bečko podrijetlo i dvorski status naručitelja i donatora župne crkve u Valpovu.Trebat će proći više od dva desetljeća da prostorna obilježja valpovačke župne crkve uđu u širu primjenu na tlu Slavonije, dok njezine dimenzije i monumentalnost ostaju, uz tek poneki izuzetak, na tom području nenadmašene.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA