Naslov
Morfološka adaptacija imeničkih talijanizama u moliškohrvatskom govoru Mundimitra
(Morphological adaptation of italian nouns in Molise Croatian idiom of Mundimitar)

Autori
Batinić, Mia

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, pp prezentacija, znanstveni

Izvornik
III. HIDIS: III. međunarodni znanstveni skup Hrvatski kao drugi i strani jezik / - , 2010

Skup
III. HIDIS: III. međunarodni znanstveni skup Hrvatski kao drugi i strani jezik

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 20.12.2010. - 21.12.2010

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
moliškohrvatski ; imenice ; talijanizmi ; posuđenice ; morfološka adaptacija
(Molise Croatian ; nouns ; italianisms ; loanwords ; morphological adaptation)

Sažetak
Cilj je ovoga rada analizirati morfološku adaptaciju imeničkih talijanizama u moliškohrvatskome govoru Mundimitra. Korpus se sastoji od imeničkih talijanizama od A do M Rječnika moliškohrvatskoga govora Mundimitra Agostine Piccoli i Antonija Sammartina. Analiza se temelji na poredbenom opisu replike i modela, kako iz talijanskoga tako iz moliškog korpusa. Korištena su dva sveska Abruško-moliškoga rječnika (Dizionario Abruzzese e Molisano) Ernesta Giammarca. Prije obrade opisani su morfološki sustavi jezika davatelja (L1) i primatelja (L2). Polazi se od teorijskih postavki Haugena i Filipovića, odnosno od podjele transmorfemizacije na tri tipa i podjele adaptacije na primarnu i sekundarnu. Nulta transmorfemizacija odnosi se na posuđenice bez vezanoga morfema. Budući da talijanske imenice uvijek imaju nastavak koji se u procesu adaptacije zadrži, elidira ili zamijeni domaćim nastavkom, nema primjera ovoga tipa morfološke supstitucije. Kompromisna transmorfemizacija obuhvaća posuđenice tipa slobodni morfem + strani vezani morfem (pr. -ella/-èllə > -ela, -ura/-urə > -ura). Potpuna transmorfemizacija obuhvaća posuđenice u kojima je strani vezani morfem zamijenjen domaćim. Najčešće se elidiraju talijanski nastavci. Replika je tada potpuno integrirana u sustav L2. Najbrojniji su primjeri upravo ovoga tipa što svjedoči o vitalnosti morfološkog sustava L2. Pokazalo se da je u većem broju slučajeva kao model poslužila moliška riječ. Kako talijanski vezani morfem za ženski rod odgovara hrvatskom vezanom morfemu za ženski rod, posuđenice ženskoga roda zadržavaju isti oblik. Obrađeno je i određivanje roda i padeža posuđenica. Sekundarna adaptacija odnosi se na promjene nastale nakon potpune integracije replike, dakle na tvorbu riječi. Primjeri su malobrojni.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA