ࡱ> '` bjbjLULU *f.?.? &zzzpP:::N+++8,LZ/lNib//"///000ģƣƣƣƣƣƣ$˨h39:30033:://#3B:/:/ģ3ģf\::// 0]2+vbš490i֚ūū(&ū: 012l}27000j000i3333NNNd'$NNN'NNN:::::: JEZIK ZBIRKE KAJKAVSKA LIRIKA MOSLAVINE Martina Kuzmi, Zagreb Sa~etak Pjesme u zbirci Kajkavska lirika Moslavine pisane su ju~nomoslava kom kajkavatinom. U radu se opisuje jezik pjesni ke zbirke na fonoloakoj, morfoloakoj i leksi koj razini i usporeuje s danaanjim ju~nomoslava kim govorima. 1. Uvod Kajkavska lirika Moslavine zbirka je kajkavskoga pjesniatva, izaala u izdanju Matice hrvatske u Kutini uo i skupa Budunost na rubu mo vare posveenog Parku prirode Lonjsko polje. `estero je autora ove zbirke: Bo~ica Brkan, Katarina Brki, Dragutin Pasari, Nada Pomper Gulija, Vianja Sever, Mijo Stupari i svi su oni rodom iz ju~ne Moslavine, odnosno s podru ja donjolonjskoga dijalekta (Nada Pomper Gulija, Katarina Brki i Dragutin Pasari iz Repuanice, Vianja Sever iz Popova e, Mijo Stupari iz Velike Ludine i Bo~ica Brkan iz Okeainca). Brki, Pasari, Stupari svojim su ~ivotom vezani uz moslava ki kraj. Zbirka sadr~i ukupno aezdeset pjesama pisanih ju~nomoslava kom kajkavatinom koje uvaju autohtono jezi no blago. Moslavina zauzima dio sredianje Hrvatske na podru ju Lonjsko- azmanske zavale, a omeena je etirima rijekama: na sjeveru i sjeverozapadu esmom, na istoku i sjeveroistoku Ilovom, na jugu Lonjom i Trebe~om. U geografsko-povijesnom smislu Moslavina se dijeli na sjevernu i ju~nu Moslavinu. Ju~na Moslavina nizinski je kraj koji se prostire od podno~ja Moslava ke gore do rijeke Lonje i esme (v. Moslavac 1999: 7 8). itavim podru jem od esme, uz Lonju, do Ilove nalaze se govori u kojima se mo~e uti ke, kej, kaj i koj. U radu se navode sljedee kratice: A  akuzativ, D  dativ, f (Skok)  femininum, ~enski rod, G  genitiv, gl.  glagol; glagolski, im.  imenica, imp.  imperativ, inf.  infinitiv, I  instrumental, jd.  jednina, komp. (Lon ari)  komparativ, l.  lice, L  lokativ, mn.  mno~ina, m. r.  muaki rod, N  nominativ, neodr.  neodreeni, npr.  na primjer, odr.  odreeni, prasl.  praslavenski, prez.  prezent, pridj.  pridjev, pridj. rad.  pridjev radni, pridj. trp.  pridjev trpni, prij.  prijedlog, pril.  prilog, sr. r.  srednji rod, stcslav. (Skok)  starocrkvenoslavenski, v.  vidi, V  vokativ, ~. r.  ~enski rod. Uza svaki primjer navodi se broj stranice i broj stiha u pjesmi. Sve foneme bilje~im grafemima kao u pjesmama (npr. , , d~, h, lj, nj...). Samoglasnici Ekavski refleks jata pokazuju sljedei primjeri: beli N jd. odr. m. r. (31, 1), dvesto (96, 33), gde (17, 18), gnezda A mn. (67, 12), leta A mn. (43, 11), mestu L jd. (61, 5), obeda G jd. (64, 1), posle (93, 5), terati (96, 33), videti (95, 5). U pojedina nim primjerima dolazi diftong ie na mjestu nekadaanjega dugog jata, npr. ciele N jd. sr. r. (61, 3), cvietja G mn. (57, 2), lie~e 3. l. jd. prez. (53, 9), niesi 2. l. jd. prez. (61, 3), rie i N mn. (59, 15), sieno A jd. (58, 1), svietu L jd. (53, 7). Dvoglas ie potvren je u sjevernoj Moslavini u skupini govora isto no od esme (v. Lon ari 1980 1981: 75). Potvreno je nekoliko jekavizama, vjerojatno pod utjecajem hrvatskoga standardnog jezika, npr. ovjeku D jd. (23, 12), vjerenikom D mn. (9, 7), vjetar (73, 12) i jedan ikavizam se blisi e 3. l. jd. prez. (99, 17) uz se blesikne 3. l. jd. prez. (105, 26). `ojat (1969a: 71) je u kajkavskim tekstovima primijetio da se neke rije i piau s i mjesto e tipa divojka, tirati, sinokoaa. Junkovi (1972: 29) u analizi jezika Antuna Vramca smatra da su ikavizmi  ...uali u njegova djela pod utjecajem starijih predlo~aka, mehani kim prepisivanjem. Oni se mogu objasniti pia evim boravkom u nekajkavskim sredinama . Vrijednost kontinuante jata ima e < i u sufiksima -er, -erati, npr. koser (129, 7), krep-paperom I jd. (33, 35), krumper (64, 14), rastran eraa 2. l. jd. prez. (59, 17), vagere A mn. 'dio selja kih kola' (129, 2), voder 'rog ili drveni predmet u obliku roga u kojem stoji brus pri kosidbi' (129, 8) (o sekundarnome jatu v. Hamm 1952: 42). U sustavu je slogotvorno r, npr. brdu L jd. (106, 29), brka G jd. (117, 27), crve A mn. (25, 12), grlica V jd. (13, 5), krv A jd. (9, 21), podrli pridj. rad. m. r. mn. 'poderali' (108, 10), trda N jd. neodr. ~. r. (99, 2), vrti se 3. l. jd. prez. (130, 32), zaprta pridj. trp. N jd. ~. r. (53, 2), zrno (129, 30). Refleks poluglasa je e, osim nekoliko opekajkavskih iznimaka u kojima je refleks a i dvije rije i s u na mjestu poluglasa. Navodim primjere s e na mjestu poluglasa: denes (47, 36), doael pridj. rad. m. r. jd. (17, 13), jeden (89, 20), kesno (101, 22), laket (64, 16), le~e pril. 'lakae' (21, 12), ma ek (31, 1), megle N mn. (32, 1), pen 'panj' (32, 4), pesi N mn. (105, 14), sen (48, 9), stezami I mn. (57, 1), aeptal pridj. rad. m. r. jd. (72, 11), tenka (28, 2). Leksikalizirani primjeri koji su potvreni samo s a jesu lavi (9, 1), sad (15, 14), van (17, 16), vjerojatno pod utjecajem atokavskoga. Likovi s a i s e supostoje u primjeru dan (15, 5) || den G mn. (48, 8), vjerojatno slu~enjem drugim sustavom (v. Kuzmi 2008: 32). U vu (28, 7) i Vuzem (46, 1) dolazi u na mjestu poluglasa (v. `ojat 1982: 344). Refleks prednjega prasl. nazala *e( i etimoloakoga *e je e, npr. jastrep (109, 35), kleti (89, 5), meke A mn. m. r. (95, 11), red (40, 20), (z) repi I mn. (95, 7), sveti N jd. odr. m. r. (101, 20), zeti (55, 6); ekati (99, 3) (uz do akal (9, 11) s a u osnovi glagola), elu L jd. (13, 3), pe  (125, 7), ple i L mn. (67, 8), reaeto (129, 23), zeleni A jd. odr. m. r. (117, 3). Kontinuanta stra~njega prasl. nazala *o( i slogotvornoga l( izjedna ena je s u, npr. o( > u: golub (28, 11), mudre N mn. ~. r. (19, 3), put A jd. (9, 10), sused (31, 4), tu e G jd. (101, 6), trud A jd. (21, 15), zubeki N mn. (13, 4); l( > u: puno (9, 3), stupi V mn. (104, 6), sunce (27, 12), suze A mn. (73, 13), ~uta N jd. ~. r. (15, 9). Lon ari (1986: 149) piae da se izofona jedna enja *o( i l( na zapadu poklapa s granicom Vojne krajine, odnosno jedna enje provode oni govori koji su bili u dodiru sa atokavatinom. Iznimka su primjeri gostih G mn. ~. r. (72, 8), roba  (62, 19) u kojima je o na mjestu stra~njega nazala ili pod utjecajem drugih kajkavskih govora ili druge kajkavske literature. U I jd. im. ~. r. e-vrste nastavak -um alternira s nastavkom -om, npr. glavum (58, 3), motikum (17, 16), rukum (23, 3), aibum (23, 18) i duaom (53, 12), svilom (62, 3), vodom (33, 55), zemlom (77, 5). Druga iji razvoj ima slogotvorno l( u glagolu vle i, npr. vlekli (85, 18) i njegovim izvedenicama i u pridjevu gliboke 'duboke' G jd. (73, 1) (uz duboke pril. (65, 39)) (v. `ojat 1982: 346). U svim pjesmama obi no ispred po etnoga etimoloakog o dolazi protetsko j u korijenu rije i, npr. jobluke A mn. (73, 7), joca A jd. (113, 1), jo i A mn. (73, 7), jogen (125, 4), jojeri N mn. 'orasi' (72, 16), (z) Jokeainec G mn. (117, 1), joral pridj. rad. m. r. jd. (10, 45), (z) Josekova G jd. (72, 22), ali ima primjera i bez proteze kao ato su: oblake A mn. (15, 15), obloke A mn. 'prozore' (39, 7), opet (94, 52), oprala pridj. rad. ~. r. jd. (33, 39), otave A mn. (15, 15). Horvat, Brlobaa, ilaa (2002: 388) navode da u kutinskome govoru na po etku rije i dolazi protetsko j u imenicama koje po inju s o tipa jobluk, jotec. Protetsko j ne dolazi ispred prefiksa o-, npr. oprala (33, 39), te li nih i pokaznih zamjenica za tree lice, npr. on (17, 15), onemu L jd. sr. r. (67, 2), ono (28, 17), Onoga G jd. m. r. (21, 11), ove N jd. m. r. 'ovaj' (132, 12), ovu A jd. ~. r. (23, 9). O protetskome j ispred o Lon ari (1990: 176) piae:  Veina sjevernograni arskih govora nema prejotaciju ispred o. Imaju je u poznatim slu ajevima podravski govori i moslava ki govori zapadno od esme, npr. jotec, ali ostal . Protetsko j dolazi ispred po etnoga etimoloakog a u primjerima Jana (113, 3), japa (64, 2), japica V jd. (65, 44). Ispred po etnoga etimoloakog u i u- < *o( dolazi protetsko v-, npr. vu ili pridj. rad. m. r. mn. (73, 10), vuxa G jd. (103, 6), vulica (75, 10), vurica V jd. (116, 39), vuz 'uz' (23, 11), vu~ganih G mn. ~. r. (57, 16); vuglenom I jd. (33, 36), vuglu L jd. (31, 7). O protetskome v u kutinskome govoru u rije ima s po etnim samoglasnikom u kao vuvo, vujec, vu~e, vuna, vua v. Horvat, Brlobaa, ilaa 2002: 388. Protetsko v potvreno je u svim sjevernomoslava kim govorima (v. Lon ari 1980 1981: 98). Protetsko x ispred slogotvornoga r( dolazi u primjeru Xrvatska (9, 26). U nenaglaaenoj poziciji u rije i dolazi do otpadanja samoglasnika. Navodim potvrde za otpadanje samoglasnika u sredianjem slogu: kulko (128, 3), (z) moltvenikom I jd. (53, 3), (z) negvu I jd. ~. r. (133, 35), nemre (< ne more) 3. l. jd. prez. (47, 35), razmeti (107, 7). U svim se pjesmama gube do etni nenaglaaeni samoglasnici o i a u prilozima, veznicima i esticama, npr. dost (125, 5), kak (89, 24), naopak (89, 8), nek estica 'neka' (43, 12), nek veznik 'nego' (10, 64), prek (51, 10), rad 'rado' (51, 13), sekut 'svukuda' (46, 29), sim (51, 10), tam (15, 5), zabadav (117, 9). Do etni samoglasnik i gubi se u pojedina nim primjerima, npr. jel 'je li' (89, 31), koj 'koji' (32, 29), il 'ili' (9, 6). Gubi se sredianje o u negvu I jd. ~. r. (133, 35), nemre (< ne more) (47, 35). Gubi se sredianje i u kulko (128, 3) i sredianje e u vidla (133, 33). Potvreni su primjeri sa zamjenom o > u: jobluke A mn. (73, 7), kuliko (117, 13), tuliko (89, 27). Zamjena u > o je u koruza (64, 15). U glagola VI. Maretieve vrste u KS i Ok dolazi umetak -uva-, npr. opetuval pridj. rad. m. r. jd. (64, 29), putuval (21, 15), raduval (64, 11), veruval (101, 18). Provedena je zamjena a > e u kratkim slogovima ispred j u primjerima: dej 2. l. jd. imp. (77, 1), kej 'ato' (17, 15), krej prij. (67, 3), prodejte 2. l. mn. imp. (23, 7), ali jajca (95, 20). Ima primjera u kojima samoglasnik o na kraju viaeslo~nih rije i, kao nositelj zna enja srednjega roda, prelazi u e, npr. jutre (61, 3), nebe A jd. (64, 8), oke (61, 10). Prednji samoglasnik e umjesto o dolazi u prefiksu pre- 'pro-', npr. precvete 3. l. jd. prez. (21, 5), prexajaju 3. l. mn. prez. 'prolaze' (47, 32), prevlekla se pridj. rad. ~. r. jd. (40, 3), sprevod (40, 8). Upitno-odnosna zamjenica za 'ato' glasi: kaj (32, 30), kej (17, 15), koj (61, 7). U njezinim slo~enicama dolaze likovi nekej 'neato' (132, 19), zake (23, 19), zakej (61, 2), nikoj 'niata' (58, 12). Zijev je uklonjen stezanjem u sljedeim primjerima: u oblicima upitno-odnosnih i posvojnih zamjenica kao ke 'koje' N mn. ~. r. (55, 14), ki N mn. m. r. 'koji' (10, 39), mega 'mojega' G jd. (27, 1), svega 'svojega' G jd. (32, 33), tve 'tvoje' A mn. ~. r. (55, 4); koda 'kao da', mam (< maxom) 'odmah' (99, 21), naj 'nemoj' (< nexaj) (15, 10), pe 'ide'(< poje < pojde) (127, 6), stati 'stajati' (19, 11). U imenici v kujne L jd. 'kuhinji' (46, 4) ukida se zijev nastao gubitkom suglasnika (< kuxina). Suglasnici Jedan je par palatalnih afrikata c(  ((, ato je tipi na kajkavska osobina. Spomenute afrikate u pjesmama se bilje~e grafemima  i  || d~. Prema prasl. *dj u pjesmama dolaze  i j, npr. mee A mn. (103, 24), tua N jd. ~. r. (95, 25); nazaj (40, 24), rajae pril. (59, 31), z vojkami I mn. (129, 3), zaxaja 3. l. jd. prez. 'zalazi' (33, 57). O primjerima s j Lon ari (1986: 164) piae:  Kao i u nekim drugim kajkavskim govorima koji imaju (( za dj, redovni su poznati primjeri s j: vojka, komp. krajai, slajai u veini govora, nazaj, u nekim govorima, npr. Reka, Jakupovec, Mosti, ali samo tu:((i . Prijedlog 'meu' ima dva lika med (73, 2) i mej (129, 2). Na mjestu prasl. *stj i *skj u pjesmama dolazi a , npr. blea iju 3. l. mn. prez. (32, 3), ia ena pridj. trp. N jd. ~. r. (125, 7), ia em 1. l. jd. prez. (31, 7), pua a 3. l. jd. prez. (129, 24), a uke N mn. (123, 11), tia i 3. l. jd. prez. (21, 13). U vlastitim istra~ivanjima ju~nomoslava kih govora zabilje~ila sam i at na mjestu *a  pod novijim govornim utjecajima (v. Kuzmi 2008: 84). Frikativ f dolazi u onomatopeji fu kati (15, 10) i posuenicama farbi G mn. (57, 16), flaau A jd. (41, 33), fort 'stalno' (101, 15), fotograf (75, 9), krafline A mn. (125, 10), pofuria 2. l. jd. prez. (59, 16). Po etni skup xv- (< *xJv) dao je progresivnim jedna enjem xf-, a zatim pojednostavnjivanjem f u fala (19, 5), zafalne pril. (65, 34). Spirant x veinom se uva, npr. dixati (19, 9), duxa 'miris' (53, 1), xitil pridj. rad. m. r. jd. (17, 17), xoda G jd. (40, 13), xruaka (67, 4), kruxa G jd. (103, 22), muxe A mn. (95, 9), otpuxnuti (130, 51), suxi N jd. odr. m. r. (32, 4), vuxa G jd. (103, 6). Gubitak x potvren je u skupu -xk- u poleko pril. (105, 15) (uz polexko (43, 9)), u skupu xl- u la  G mn. (93, 3), lada G jd. (67, 11), u skupu -xn- u poslunul pridj. rad. m. r. jd. (117, 15), u skupu xr- u rani 3. l. jd. prez. (25, 12), rastovom I jd. ~. r. (77, 4), ispred samoglasnika u o e 3. l. jd. prez. (89, 29). Prijelaz x > v dolazi iza u u kuvati (132, 9) (uz kuxile N mn. 'jela' (51, 8) i zakuxalo pridj. rad. sr. r. jd. (133, 30)). Prijelaz x > j dolazi iza e u grajek 'graa i' (< graxek) (116, 36), jojeri N mn. (72, 16) (uz orexovnja e N mn. (39, 8)). Lon ari (1990: 178) piae da  sjevernomoslava ki govori isto no od esme nemaju u sustavu h, takoer ni neki bilogorski govori, dok ga veina grani arskih govora ima u polo~aju gdje je protetskog podrijetla, npr. hr(:a, a drugdje je zamijenjen s v ili s j... . O tome da v dolazi uz niske vokale, a j uz visoke kao npr. buva, sneja v. Lon ari 1996: 91. `ojatova je pretpostavka o gubitku x  da se taj glas u nekih kajkavaca izgubio u dalekoj proalosti, mo~da upravo zbog zajedni koga ~ivota sa atokavcima, a mo~da i vlastitom evolucijom... (`ojat 1969b: 56). Likvida -l uva se na kraju rije i i na kraju sloga, npr. dol (9, 29), doael (17, 13), imal (10, 52), misel 'misao' (55, 10), pol pril. 'pola' (93, 6), posel A jd. (21, 12), puknul (71, 10), rekel (117, 12), skupil (10, 42), vesel N jd. neodr. m. r. (32, 25); kolski N mn. m. r. (83, 3), poldan A jd. (57, 11), selski N jd. m. r. (40, 14), svilna N jd. ~. r. (17, 9). Prema prasl. suglasni kom skupu * Lr- u pjesmama dolaze r- i pod atokavskim utjecajem cr-, npr. rleni N jd. odr. m. r. (43, 8), rleni se 3. l. jd. prez. (40, 22), (z) rnimi I mn. m. r. (32, 12), rv (130, 50) i crlena N jd. neodr. ~. r. (28, 3), crni N jd. odr. m. r. (43, 9), crta (81, 4). Prema prasl. prijedlogu *vJ 'u' u pjesmama dolazi v, vu te u nekoliko primjera u i (, npr. v blato A jd. (23, 26), v doline L jd. (25, 5,), v ruka L mn. (28, 2), v straxu L jd. (17, 10), v trjnu L jd. (17, 18), v ~etve L jd. (25, 8), v ~ivicu A jd. (17, 17); vu brdu L jd. (28, 7), vu dom A jd. (13, 6), vu miru L jd. (59, 29), vu nebe A jd. (64, 8), vu ople ku L jd. (62, 5), vu sebe L jd. (64, 11), vu stanju L jd. (53, 1), vu tiaine L jd. (31, 3), vu ~itku L jd. (64, 4); u Kutini L jd. (str. 75.), u megle L jd. (95, 30); vr aku L jd. 'u cvjetnjaku' (39, 4). Prema prasl. prefiksima *vJ- i *u- u pjesmama dolaze v-, u- i (-, npr. vlezel 'uaao' pridj. rad. m. r. jd. (129, 1), vpijale pridj. rad. ~. r. mn. (123, 18), vtopiti (127, 5); udati (102, 26); era 'ju er' (94, 29), nutra (95, 21), zeti (55, 6). Prijedlog i prefiks u(-) prodire u novije vrijeme (v. Lon ari 1996: 69). Prema prasl. *sJ(-) i *jLz(-) dolazi izjedna eni, kontaminirani lik z(-). Primjeri za prijedlog z jesu: z brega G jd. (43, 1), z duaom I jd. (9, 13), z jakostjum I jd. (17, 4), z lagvi a G jd. (72, 1), z o mi I mn. (37, 3), z puta G jd. (55, 1), z sena G jd. (94, 52). Prijedlog ze dolazi samo u primjeru ze aelfom I jd. (65, 40), a prijedlog sa samo u sa sobom I jd. (35, 2). Primjeri za prefiks z jesu: spuni 'ispuni' 2. l. jd. imp. (13, 2), spe ena pridj. trp. N jd. ~. r. (59, 26), zbliza (106, 45), zdigel pridj. rad. m. r. jd. (17, 2), znutra (47, 34). Sonant j umetnut je u po etnome slogu iza samoglasnika u cujzeki N mn. (32, 21), pajcek (46, 5) (v. Kuzmi 2008: 80). Sonant j dolazi kao navezak u prilozima udaj 'mnogo' (39, 4), komej 'jedva' (130, 34), takaj 'takoer' (32, 18) (komaj s deiksom -i > -j v. Skok, II 1972: 131). U pjesmama dolaze primjeri s anticipacijom palatalnoga elementa od nazalnog sonanta j + n < D u nepo etnome polo~aju, npr. belajnek A jd. (117, 21), klajnali pridj. rad. m. r. mn. (118, 32), kojni N mn. (85, 18), v kujne L jd. (46, 4), tikvajna L mn. 'bundeva, bu a' (129, 9), zasejnaj 2. l. jd. imp. (115, 20) i primjeri bez anticipacije, npr. konjske L jd. ~. r. (33, 39), senjam 1. l. jd. prez. (35, 4), svinje N mn. (105, 13). Prema prasl. palatalnom *r( u pjesmama je slijed rj izmeu samoglasnika u imenicama morje (9, 30), zorju A jd. (53, 20) i u glagolima V. vrste 1. razreda progovarja 3. l. jd. prez. (73, 10), zatvarja 3. l. jd. prez. (73, 9). Prema vlastitim istra~ivanjima u novije vrijeme u ju~nomoslava kim se kajkavskim govorima sve manje susreu likovi s j. Kod starijih ispitanika u deklinaciji imenica koje zavraavaju na -r nije potvreno rj, nego samo u pojedina nim imenicama i gl. vrstama (v. Kuzmi 2008: 84 85). Sekundarno r od ~ nalazi se u prez. gl. mo(c(i: morea 1. l. jd. (117, 31), se more 3. l. jd. (105, 12), moremo 1. l. mn. (93, 20); morti 'mo~da' (103, 25), nikadar (129, 26), samor 'samo' (48, 9), vre 've' pril. (40, 21). Sekundarni skup bj (< prasl. *bLj) uglavnom dolazi s epentetskim l, npr. groblje A jd. (71, 7), riblju A jd. ~. r. (85, 10), (vu) aiblju L (85, 9). Samo u primjeru na grobju L jd. (132, 2) sekundarni skup bj je nepromijenjen. O tome da su u kutinskome govoru sekundarni skupovi sa sonantom j uglavnom jotirani v. Horvat, Brlobaa, ilaa 2002: 388. Prema mojim podatcima primjeri s j rijetko se uju i mo~emo ih smatrati slu~enjem drugim sustavom (v. Kuzmi 2008: 85). Prema prasl. *lLj u pjesmama dolazi lj, npr. pozdravljenje (33, 42), veseljem I jd. (13, 2), zelje A jd. (129, 5). Prema prasl. *nLj u svim pjesmama dolazi nj, npr. granjem I (73, 14), pletenjem I jd. (33, 46), poatenju D jd. (103, 14), stanju L jd. (53, 1), ven anja G jd. (72, 24), ~ivlenje (75, 10) i jn anticipacijom palatalnoga elementa od nazalnoga sonanta u brajna G jd. (117, 22), uvajnu L jd. (132, 23), obrezavajna G jd. (117, 22), rajnene 'ranjene' A mn. (9, 16), raspolagajne A jd. (117, 5), telejne A jd. (121, 10), trjnu L jd. (17, 18). Prema mojim podatcima u pojedina nim primjerima u govoru Osekova dolazi jD (uz D) na mjestu prasl. *nLj (v. Kuzmi 2008: 86 87). Prema prasl. *tLj u svim pjesmama dolazi nepromijenjen sekundarni skup tj, npr. cvetje (10, 53), proletje (27, 16). uvaju se sekundarni skupovi jt u infinitivu i jd u prezentu i imperativu u glagolima koji su nastali prefiksacijom glagola iti (27, 3) u primjerima najti (105, 12), prejti (123, 6); dojdem 1. l. jd. prez. (55, 2); dojdi 2. l. jd. imp. (106, 43). U pjesmama uz veinske likove s depalatalizacijom lj > l, nj > n dolaze i likovi bez depalatalizacije, npr. ludi N mn. (15, 2) i ljudi N mn. (25, 6), jogen (125, 4) i ogenj A jd. (40, 4). Navodim primjere s depalatalizacijom lj > l: bole pril. 'ja e' (103, 7), klu e A mn. (132, 13), (v) klunu L jd. (61, 11), koulica (28, 13), kukol (130, 42), mrmlamo 1. l. mn. prez. (102, 43), pole A jd. (10, 45), pozdravla 3. l. jd. prez. (73, 4), prigible 3. l. jd. prez. (51, 12), selak (10, 33), kripleju 3. l. mn. prez. (28, 6), vola (77, 9), zemla (99, 2). Primjeri s depalatalizacijom nj > n jesu: (z) eanem I jd. (59, 19), (v) koane L jd. (25, 8), (~) nim I jd. sr. r. (27, 7), sredni N jd. m. r. (21, 3), zadna N jd. ~. r. (101, 12). Lon arievu pretpostavku o tome zaato je u nekim primjerima izvraena depalatalizacija, a u nekima nije v. u Lon ari 1986: 165. U pjesmama se veinom bilje~e zvu ni aumnici i sonant v na kraju rije i pred pauzom, ali ima primjera s obezvu enjem zvu nih aumnika i sonanta v na kraju rije i pred pauzom, npr. na kraju rije i: drmea (62, 14), jastrep (109, 35), kat (89, 2), nek 'nego' (10, 64), zabadaf (102, 43); unutar rije i: drop ek (115, 7), nofce A mn. (93, 2), of ic G mn. (105, 7). Prema vlastitim istra~ivanjima u govoru Kutinskoga Sela nije provedeno obezvu enje zvu nih aumnika na kraju rije i pred pauzom, ni obezvu enje v ispred bezvu noga aumnika u odnosu na govore Osekova i Okeainca u kojima je provedeno (v. Kuzmi 2008: 100 i Horvat, Brlobaa, ilaa 2002: 388). U pisanome kajkavskom knji~evnom jeziku  ne dolazi do neutralizacije opreke zvu nost  bezvu nost na kraju rije i,... (`ojat 1969a: 49). `umnik z preaao je u ~ ispred nj u primjerima be~ nix G mn. (89, 7) (depalatalizacijom od be~ njix), ~ nim I jd. (depalatalizacijom od ~ njim) (27, 7), ~ njem I jd. (65, 38). `umnik s > a ispred palatalnoga bezvu nog aumnika  u a em I jd. (121, 6), a erupani N mn. m. r. (43, 3) (< s erupani + jedna enje po zvu nosti < z erupani). U primjeru a~me G jd. (117, 8) z > ~ jedna enjem prema . Kontrakcije i otpadanje pojedinih suglasnika dolaze u sljedeim primjerima: bum 1. l. jd. prez. (< budem) (99, 12), jen (< jeden) (17, 1) uz jeden (89, 20), jemput (< jeden put) (58, 8), via (< vidia) 2. l. jd. imp. (131, 73). U prez. gl. biti dolaze skraeni nije ni likovi nis (132, 9) i nes (99, 15) u kojem je otpao nastavak za 1. l. jd. prez. (< prasl. *n esmL). U nia  niata (17, 14) i ni  (61, 3) otpalo je t u at, odnosno t. U v kujne L jd. (46, 4) (< kuxinje) otpao je sredianji slog. Likovi s metatezom vs > sv dolaze pod utjecajem atokavskoga i bez metateze, npr. svaki (81, 4), sve (27, 19), Svevianji (77, 1), svi (72, 16), ali i se (31, 5), sekut (46, 29), si (107, 16). Metateza palatalnog elementa izvraena je u rednom broju trejtoga G jd. m. r. (118, 33). Potvren je lik zdenum 'sa mnom' (19, 4) u I jd. li ne zamjenice. Unutar suglasni kih skupova prisutna je tendencija pojednostavnjivanja skupova, bilo zamjenjivanjem jednoga suglasnika drugim, bilo ispadanjem jednoga od njih. Primjeri zamjenjivanja suglasnika u skupovima jesu: -g(k- > -xk- u lexko pril. (32, 2), polexko pril. (43, 9) (uz -g(k- > (-xk-) > -fk- u lefko (133, 38) i -g(k- > (-xk-) > -k- u lako (118, 34), polako (27. 23), poleko (105, 15)), -k(k- > -xk- u mexka N jd. neodr. ~. r. (28, 3), svr- > avr- u avrake N mn. (43, 2), tm- > km- u kmica 'tama' (84, 3). Primjeri ispadanja suglasnika u skupovima jesu: r- > - u ez 'kroz' (21, 9) (uz rez (57, 18)), -dn- > -n- u jena (45, 2), sejeno (101, 14), gd- > d- u de 'gdje' (113, 4) (uz gda 'kada' (73, 6), gde (25, 2), negdar (55, 17)), xl- > l- u la  G mn. (93, 3), lada G jd. (67, 11), xr- > r- u rani 3. l. jd. prez. (25, 12), rastovom I jd. ~. r. (77, 4), p - > - u ele N mn. (35, 3), pa- > a- u aenice G jd. (19, 4), pt- > t- u tica (15, 9), ti  (13, 9), svr- > sr- u srbeti (93, 24), -at > -a u nia (17, 14) (uz - t > -  u ni  (61, 3)), tx- > t- u torec (125, 8), tk > k u ko (89, 31), neko (96, 35), niko (72, 5), ali tkala (28, 10), vl- > l- u lasi G mn. (32, 13), ali vle e 3. l. jd. prez. (37, 4), v:- > :- u r:ena N jd. neodr. ~. r. (59, 25), ali v:- > (:-) > l- u se rleni 3. l. jd. prez. (61, 9), vs- > s- u saki (15, 5), se A mn. (27, 14) (uz ves (21, 12), vsa (9, 26), vsi (9, 32)), senak 'svejedno' (131, 72), -~j- > -~- u Bo~a (95, 27). Sibilarizacija izostaje u N mn. im. m. r. u primjerima duxi (32, 2), oblaki (str. 35). Autori ne bilje~e naglaske u svojim pjesmama, pa samo napominjem da je rije  o govoru iji naglasni sustav ima tri naglaska, i to: ( ( (. Nema prednaglasne ni zanaglasne du~ine. Kratki slogovi mogu biti naglaaeni i nenaglaaeni, a dugi slogovi jesu samo naglaeni. Dugi naglaeni slogovi imaju silaznu i uzlaznu intonaciju. Morfologija Imenice. U N i A jd. imenica srednjega roda nastavci su -e i -o, npr. blage stoku A jd. (65, 34), jutre (61, 3), nebe A jd. (64, 8), oke A jd. (61, 10), siene A jd. (65, 36); leto (94, 55), mesto A jd. (108, 24), nebo (99, 9), seno A jd. (94, 33), vuxo (107, 8). Genitiv i akuzativ jednine imenica mukoga roda esto imaju nastavak -a premda ozna avaju ato ne~ivo, npr. brka (65, 31), jobluka (84, 8), kruha (103, 22), smeha (65, 43), akrlaka (64, 8). U dativu jednine zabilje~en je samo nastavak -e, npr. duae (53, 8), Jane (108, 17), kuruze (93, 22), meae (62, 7NPR> R n T V X \ l r @ V    ϼϊyqyqyqyqqiqahv mHsHhqmHsHhZmHsHhPmHsHhZ6mHsHhZ5mHsHhH%HCJmHsHh4hCJmHsHh5@ CJmHsHhl>6CJmHsHhl>CJmHsHhX* 5mHsHh5@ 5mHsHh5@ mHsHhPh5@ 6mHsHhPhH%H6mHsHh'mHsH%PRX Z l n p 6,FHb2$dh`a$gdn#$dh`a$gd]q$dha$ $dh`a$$dh`a$gd)? $dha$gdZ $dha$gdGc$a$ z ~ &6:< $*0246|(*,02{h}mHsHhuvmHsHh.)"mHsHh5@ mHsHhZh5@ mHsHh mHsHh 6mHsHh)?6mHsHh)?mHsHhGcmHsHhv mHsHhZmHsHh^0mHsHhqmHsHh k(mHsHh#FmHsH.:DFH`b$,@Nnx ,:HJNú{{{{{{{{kahn#aJmHsHjh@d 0JUaJmHsHhw-B6aJmHsHhYaJmHsHhw-BaJmHsHhY6aJmHsHh}6aJmHsHh}aJmHsHh}5mHsHh5@ 5mHsHh)?mHsHhXhuvmHsHhX6mHsHhuvmHsHhXmHsHhdmHsH&.>X\h.<VXjp02v 6 R ^ ` ȾȾᕊm%jhZ7 hC0JUaJmHsHh0}LaJmHsHhivm6aJmHsHhivmaJmHsHha aJmHsHhBL6aJmHsHhBLaJmHsHh!;aJmHsHh!;6aJmHsHhn#h!;6aJmHsHhn#aJmHsHh]6aJmHsHh]aJmHsH&` b !!.!0!>!V!!!!!!&"("<"R"""(#h#####$ԫ顗xxmcYhd0aJmHsHhzaJmHsHh!;6aJmHsHh[aJmHsHhCaJmHsHhN 6aJmHsHh}aJmHsHhN aJmHsHhXaJmHsHh 6aJmHsHh aJmHsHhdaJmHsHha aJmHsHhBL6aJmHsHhBLaJmHsHhZ7 hBLaJmHsH 2#O&(,.T/L2^6h9:?CDhHHKO X[$dh`a$gd@fx$dh`a$gd}$dh`a$gd"L $dha$gd} $dha$gdQY$dh`a$gdn#$($0$<$T$`$j$n$t$x$$$$$$$%"%.%D%R%^%%%%&&$&5&:&M&N&O&P&R&Z&]&i&źźźźźŦźŜ}p}f}f}hQYaJmHsHh&.h}aJmHsHh}aJmHsHhN6aJmHsHhNaJmHsHh0}LaJmHsHhvlaJmHsHha aJmHsHhF6aJmHsHhFaJmHsHhd0hFaJmHsHhd0hd06aJmHsHhd0aJmHsHhd06aJmHsH%i&j&q&v&&&&&&&&&&&&''(8(H(f(~(((((((()))))))**>*J*\*߶꬞ujujuh6aJmHsHhaJmHsHh|46aJmHsHh|4aJmHsHh}aJmHsHhQYh}6aJmHsHhvlaJmHsHha aJmHsHhuvaJmHsHhQYaJmHsHhQY6aJmHsHhR6aJmHsHhRaJmHsHh}6aJmHsH(\*^*j******* ++F+R+d+p++++++++ ,*,8,x,,,,,,,- --&-.-B-J-h--------ʿwʿʿhaJmHsHh}aJmHsHh>+<aJmHsHhNaJmHsHhN6aJmHsHh_6aJmHsHh_aJmHsHh}6aJmHsHh}aJmHsHh^>hTaJmHsHh^>aJmHsHh^>6aJmHsHhTaJmHsH.-----..6.............../R/T/d//////////͹͗xjxx\hQYhQY6aJmHsH jth}6aJmHsHh}6aJmHsHh}aJmHsHhQYaJmHsHh_h}aJmHsHh_6aJmHsHh"LaJmHsHh_aJmHsHh@aJmHsHh>+<aJmHsHhTaJmHsHh6aJmHsHhu.aJmHsHhaJmHsH"///00$0P0X0n0p0r0~000000 11"121F1J1l1p1z111111122L2d2f222222222222ː˷ juh 6aJmHsHh 6aJmHsH jth}6aJmHsHh?h}6aJmHsHh}aJmHsHhd0aJmHsHh aJmHsHhC6aJmHsHhCaJmHsHh9aJmHsHh96aJmHsH/2222233333&323\3b3d333333334 4"4$4,404:4J4V4v4444zoeoe父Wܶܶܶܶ juh 6aJmHsHhYXaJmHsHhYX6aJmHsHh6h66aJmHsHh66aJmHsHh~aJmHsHh~6aJmHsHh h~6aJmHsHh aJmHsHh h 6aJmHsH jth 6aJmHsHh 6aJmHsHh6aJmHsHhRh}6aJmHsH"444455\5^5`5b5f5h5j5l55556666\6^6666666677̰̦̾ᦜ׏zpzpep[hCaJmHsHh]6aJmHsHh]aJmHsHh~6aJmHsHh~aJmHsHhCh aJmHsHhdaJmHsHhaJmHsH juhC6aJmHsH jthC6aJmHsHhC6aJmHsHh}aJmHsHhCaJmHsHh 6aJmHsHh aJmHsH777777788F8J8X8f8x8888888888 99(9<9J9Z9\9b9f9h9999999Ż۰ۦۙۏvhhdhN6aJmHsH juhd6aJmHsHhN6aJmHsHhNaJmHsHh]h~aJmHsHhYXaJmHsHhYX6aJmHsHh aJmHsHhR6aJmHsHh 6aJmHsHhRaJmHsHhCaJmHsHjha0JUaJmHsH&99999999F:R:T:V:b:d:h:t:v::::::;";6;N;R;t;x;;;;;;< <(<4<H<V<<ǼҲҲҲ||qgqgqgqgqgh3aJmHsHh36aJmHsHh}6aJmHsHhK2aJmHsHh}aJmHsHhFh6aJmHsHhaJmHsHhFaJmHsHhF6aJmHsHhN6aJmHsHhNaJmHsHhdhNaJmHsHhdhFaJmHsHhdaJmHsH(<<<<<< = ====(=H=P====== >>*>8>x>>>>>>l?p?????????@"@0@>@R@n@귭ˊˊuh6aJmHsHhaJmHsHh}6aJmHsHh}h}aJmHsHhSAv6aJmHsHh}aJmHsHhSAvaJmHsHh##YaJmHsHh}aJmHsHhK2aJmHsHhK26aJmHsHh3aJmHsHh36aJmHsH,n@@@@@ AA&A2A^AdA|A~AAAAAABBB0BBBrC|CCCCCCCCCCCD D4D>DPD^DzD|DD·̢̬̬̬̬‹vhaJmHsHh}6aJmHsHh}aJmHsHhQh2aJmHsHh}aJmHsHhQ6aJmHsHh##Y6aJmHsHh##YaJmHsHhQaJmHsHh2aJmHsHh26aJmHsHhR6aJmHsHhRaJmHsH,DDDDDDDDDDDDEEVE`EEEEEEEE F6FHFhFtFFFFF"G&G.GhGGGdHfHhH|HHHHHHH| jxh}6aJmHsHh3 46aJmHsHh Q6aJmHsHh QaJmHsHhZ7 aJmHsHh5,aJmHsHh5,6aJmHsH jth}6aJmHsHh}6aJmHsHh##YaJmHsHh}aJmHsHh3 4aJmHsH/HHHHHHH~II JJ J"J$J>J^J`JbJpJJJJJJJJJKKKKKKKKKKKKK LL&L4LFLNLL¸®®®®® ®®ׁׁ׌vvvvhz6aJmHsHh}6aJmHsHhzaJmHsHha aJmHsHh'h'6aJmHsHh'aJmHsHhy 0aJmHsHh'6aJmHsHh+aJmHsHh}aJmHsHhV`.aJmHsHhR6aJmHsHhRaJmHsH.LLLLLLM M4MN`NfNNNNNNNNNNOO0ODOHOLOXOnOOOOOOOOOO˶˶˶˶˶˛xh&;h}6aJmHsHh}6aJmHsHh}aJmHsHhe]hzaJmHsHhe]he]6aJmHsHhe]6aJmHsHhaJmHsHhe]aJmHsHh(6aJmHsHh(aJmHsHhzaJmHsHhz6aJmHsH/OO PPP.P:PPTPbPtPvPPPPPPPPPPPPPPPP*Q.Q6QðæzmcYccNh}6aJmHsHhRaJmHsHh}aJmHsHh&;h}aJmHsHhc1aJmHsHh(6aJmHsHh-h(aJmHsHh(aJmHsHhf.aJmHsH%jhc1hU0JUaJmHsHh&;6aJmHsHh:aJmHsH%jhc1h.Yn0JUaJmHsHh:6aJmHsHh&;aJmHsH6QDQVQQQQQQQR.R:RpRrRRRRRRRRRRRSS*SaJmHsHh/]aJmHsHhNsaJmHsHhU6aJmHsHh4hUaJmHsHhUaJmHsHh26aJmHsH%jh2hEv0JUaJmHsH)ZZZZZZZZZZ[ [ [H[X[[[[[[[[ \\\\N\P\ùݫݹݹ{rh[h[Mh.hR 6aJmHsHh.hR aJmHsHhaJmHsHhyI5mHsHhyIaJmHsHh##YaJmHsHh~QhQ>6aJmHsHhkhQ>6aJmHsHhkhk6aJmHsHhkaJmHsHjh0JUaJmHsHhaJmHsHhk6aJmHsHh~Qh~Q6aJmHsHh~QaJmHsH[[ \(]6aFdfiklqtw{~|l ̍t^$ dha$gdR $dh`a$gdR $dha$gdyI $dha$gdOP\R\T\X\Z\\\^\`\\ ]]]]]"]$]&](]B]J]`]´ӊtj`VI;jhIbhR 6aJmHsHhIbhR aJmHsHh##YaJmHsHh]]aJmHsHhzaJmHsHhz6aJmHsHh6aJmHsHhaJmHsHh/IhaJmHsH%jh/Ih0JUaJmHsH j(h6aJmHsH! jCh.hR 6aJmHsHh.hR aJmHsHh.hR 6aJmHsH! j(h.hR 6aJmHsH`]n]r]v]x]]]]]]]]^^4^H^h^v^^^^^^_h_~________Ż뱻zlaSah+H`h+H`6aJmHsHh+H`6aJmHsH j(h+H`6aJmHsH jCh+H`6aJmHsHh+H`aJmHsHh9KaJmHsHh/I6aJmHsHh/IaJmHsHha aJmHsHh=FaJmHsHh=F6aJmHsHh/Kh/KaJmHsHh/Kh/K6aJmHsHh/K6aJmHsHh/KaJmHsH ___ `.`8`x``````````aaaa a2a4a6a8aLa񣖌ndWMChhaJmHsHhR aJmHsHhIbhR aJmHsHh/IaJmHsH%jh/Ih/I0JUaJmHsHh=F6aJmHsHh=FaJmHsHh+H`h=FaJmHsHh9KaJmHsH! j(h+H`h+H`6aJmHsH! jCh+H`h+H`6aJmHsHh+H`h+H`aJmHsHh+H`6aJmHsHh+H`aJmHsHh+H`h+H`6aJmHsHLaNa\adafajaravaaaaaaaaaa@bLb^b~bbbbbbbc,cccccd@dDdFdHdZdƼ{qhP2aJmHsHh|hbzaJmHsHh@aJmHsHh|6aJmHsHh|aJmHsHha aJmHsHhbz6aJmHsHhbzaJmHsHhr\6aJmHsHhhaJmHsHhzhR 6aJmHsHhzhR aJmHsHhr\aJmHsH&Zd^djdlddddddee e*eRedeveeeeeefffff f"f.fbfhflfffffffff ggкаЏЏЏtihR 6aJmHsHhP2hR aJmHsHhlIhR 6aJmHsHhlIhR aJmHsHh9KaJmHsHha aJmHsHh{aJmHsHh{6aJmHsHhP26aJmHsHhP2aJmHsHhR aJmHsHh$5dhR aJmHsHh$5dhR 6aJmHsH)gg:gHgZgdgggggg hh(hJhThrhhhhhhhiiiii6iFiNiRi`iiiiiiiiii(j2j6jHjjjjjjjɿֿւha aJmHsHhY hR 6aJmHsHhY hR aJmHsHh:h:aJmHsHh:6aJmHsHh:aJmHsHh{h{aJmHsHh^6aJmHsHh{6aJmHsHh{aJmHsHh^aJmHsH3jjjkk kFkLkTkrkkkkkkkkkkkkk*lx\xnxx||ncYcYcYcYhvFjaJmHsHhvFj6aJmHsH jGho6aJmHsHho6aJmHsHhn!NhR aJmHsHh! hR 6aJmHsHh! hR aJmHsHhoaJmHsHhomHsHhR mHsHh51hR aJmHsHhi,6aJmHsHhi,aJmHsHh[6aJmHsHh[aJmHsH"xxxxxxy.yLyZyxyyyyyy zz:zNzlzzzzzzz{{4{B{|{~{{{{{{{{{{˶˩zmhn!NhR aJmHsHh"hR 6aJmHsHh"hR aJmHsHh NaJmHsHhR aJmHsHhvFjhoaJmHsHhwaJmHsHhw6aJmHsHhO$aJmHsHhO$6aJmHsHhVaJmHsHhvFjaJmHsHhvFj6aJmHsH){{{{{{{{{{||||l|||||||}} }}}4}@}T}^}n}}ߞߞߞubuuuXh*S_aJmHsH%jhDAhr\0JUaJmHsHhA6aJmHsHhAaJmHsHh##YaJmHsHhbaJmHsHh N6aJmHsH! jGh.hR 6aJmHsHhR aJmHsHhn!NhR aJmHsHh.hR 6aJmHsHh NaJmHsHh##Y6aJmHsHhR 6aJmHsH}}~~~~"~$~(~.~0~6~<~B~D~R~h~~~~~~~~~~6NlnɿzoeoeoeZht6aJmHsHhdaJmHsHhd6aJmHsHh46aJmHsHh4aJmHsHhy 0aJmHsHhy 06aJmHsHh&hR 6aJmHsHh&hR aJmHsHhDAaJmHsHhR aJmHsHh Nh NaJmHsHh NaJmHsHh*S_aJmHsHh*S_6aJmHsHn"8>l̀ހ(,68DVhځ JXjnpvxz|귬ˢzlhXhR 6aJmHsHhXhR aJmHsHh4hR 6aJmHsHh&hR aJmHsHh4aJmHsHhen6aJmHsHhenaJmHsHha aJmHsHhdaJmHsHhd6aJmHsHhtaJmHsHhFjaJmHsHhFj6aJmHsH*,bfhjlz~ȃԃփ(P\pǼܛܛэܛܛэxncncnVh|2hR aJmHsHh|26aJmHsHh|2aJmHsHhm}6aJmHsHhm}aJmHsHh&hR 6aJmHsHh&hR aJmHsHhr\aJmHsHh@aJmHsHhv6aJmHsHhvaJmHsHhiv6aJmHsHhivaJmHsHhR aJmHsHh&hR 56aJmHsH!4HZjlx܅0<\l؆܆dt鰦霑|rbh^hR 56aJmHsHh aJmHsHh 6aJmHsHha aJmHsHhv >6aJmHsHhv >aJmHsHhg<aJmHsHhg<6aJmHsHh*Z6aJmHsHhZhR 6aJmHsHhR 6aJmHsHhR aJmHsHh*ZaJmHsHhZhR aJmHsH&$2FJLNPTlz̈ވ"JLbƉ؉ĊƊNRpt؋ڋߵwmbmbmwh6aJmHsHhaJmHsHhl]6aJmHsHhl]aJmHsHha aJmHsHhaJmHsHhpsaJmHsHhps6aJmHsHh6aJmHsH! j#h^hR 6aJmHsHh^hR 6aJmHsHh^hR aJmHsHhR aJmHsHhaJmHsH$ڋ $(,2^bdfhjnzތ FVlxʍijĢĘtj_U_UhRGaJmHsHhRG6aJmHsHh*RaJmHsHh*R6aJmHsHhh6aJmHsHh6aJmHsHhaJmHsH! j(hCMhR 6aJmHsH! j%hCMhR 6aJmHsHhCMhR 6aJmHsHhCMhR aJmHsHhl]hpsaJmHsHhl]aJmHsHh@aJmHsHʍ̍ NP^nȎ̎Ύގ(flĐȐ,lprt鼱鐈{m{hs{hU6aJmHsHhs{hUaJmHsHhUmHsHhzhR aJmHsHh@aJmHsHh!)aJmHsHh{6aJmHsHh{aJmHsHh]]6aJmHsHhzhzaJmHsHhz6aJmHsHhzaJmHsHhRGhR aJmHsH'‘đґ2:>\^`z’ĒԒ 2TbēړޓNTb묔{nhs{hR aJmHsHho:hR 6aJmHsHho:6aJmHsHho:aJmHsHhs{hR 6aJmHsHh>aJmHsHhR aJmHsHhUhUaJmHsHhU6aJmHsH%jh6h)0JUaJmHsHhB%6aJmHsHhUaJmHsH(Δ2Ll|ȕ֕Z`hjnrƖʖ̖ΖЖ¸wjbZMhah>aJmHsHh>mHsHhR mHsHho:ho:aJmHsHh)aJmHsHhZmh>YaJmHsHhZm6aJmHsHhZmaJmHsHh>Y6aJmHsHh>YaJmHsHh!)aJmHsHhx/aJmHsHhU6aJmHsHho:aJmHsHho:6aJmHsHhUaJmHsHhB%aJmHsH^Ζ8ިX@xD0bd$ dha$gd< gdR $ / dh`a$gd$ / dh`a$gdR $ dha$gdR @^bp~ ~*8Jjv糨||||v|vmeXhyhR aJmHsHhR mHsHh #h #aJ ha aJ h #6aJ h #aJh3hR 56aJh3hR 6aJh3hR aJh hR mHsHh!hR 6aJmHsHh>6aJmHsHhahR 6aJmHsHhahR aJmHsHh>aJmHsHhah>6aJmHsH!"0ܚ &(r~ƛ!'2:CUZjtʜӜ$+,246D˩hV)aJmHsHhV)6aJmHsHhyo$hyo$aJmHsHha aJmHsHhyo$aJmHsHhyo$6aJmHsHhDdfhr֞~Ġ04ʡ$4hx¢8"ɾɴukhxaJmHsHh{6aJmHsHh!)aJmHsHh{aJmHsHh ,daJmHsHh ,d6aJmHsHhh56aJmHsHhh5aJmHsHh*R6aJmHsHh*RaJmHsHhl]aJmHsHhV)hV)6aJmHsHhV)6aJmHsHhV)aJmHsH*"tv68:HLdhvzHTjx4Hnprʽxh06aJmHsHh?ih?iaJmHsHhaJmHsHh?iaJmHsHh?i6aJmHsHh)hR 6aJmHsHh)hR aJmHsHh]aJmHsHhxh]aJmHsHhx6aJmHsHhDAaJmHsHhxaJmHsH+Ĩ֨ܨި ,PRTVXnprt©ĩЩҩ֩ةǽ줗}oh hLP6aJmHsH hLP6aJh hLPaJmHsH hLPaJhrr.hR aJmHsHh)hR 6aJmHsHh^6aJmHsHh^aJmHsHh)hR aJmHsHhiaJmHsHh?ih?i6aJmHsHh?iaJmHsHh0aJmHsH& (@HNXr~ΪԪ֪ܪ6@~&4>FltĬҬԬ>@BfƼƲƩhR aJmHsHhR 5mHsHh'Dh'DaJh'Dh'D6aJhvh'D6aJ h'DaJ h'D6aJ hLP6aJ hLPaJh hLPaJmHsH ha aJh ha aJmHsH:fhx 2DLlr2Drtvxz̯BƼюуpf\haJmHsHhbaJmHsH%jhbhb0JUaJmHsHhLP6aJmHsHhxhx6aJmHsHh76aJmHsHh7aJmHsHh*6aJmHsHh*aJmHsHhx6aJmHsHhxaJmHsHhR aJmHsHhdhR 6aJmHsHhdhR aJmHsH#BFȱ̱ر,.0:<DFVZf~̲ڲ.2>vҳֳڳ⾴תzhdhOaJmHsHhdhO6aJmHsHh''aJmHsHh''6aJmHsHhOaJmHsHh{ 4aJmHsHh{ 46aJmHsH jDh0"6aJmHsHh0"6aJmHsHh0"aJmHsHh}vaJmHsHhm}aJmHsH0ڳܳdfx|ʴ$6:@hpȵ̵ε 4FJTrĶϻ|ha aJmHsHhkaJmHsHhk6aJmHsHh{ 4aJmHsHh{ 46aJmHsHh#6aJmHsHh#aJmHsHh>aJmHsHhOaJmHsHhdhOaJmHsHhdhO6aJmHsHhO6aJmHsH-Ķֶض&DVZdv~̷޷"6HLXlz~ڸ BNl <PhaJmHsHh6aJmHsHha aJmHsHhqaJmHsHhq6aJmHsHh9Khl 5aJmHsHh9Khl 56aJmHsHhl aJmHsHhl 6aJmHsHDFLNdopqrz{־ܾ #(귫zslflf_zsz_z_z_Ys h aJ hC6aJ hGaJ hLY6aJ hG6aJ hCaJhdE5aJmHsHhLY5aJmHsH hLYaJh^hCCJ aJ mHsHh^CJ aJ mHsHhLYCJ aJ mHsH j%h<aJmHsH j2h<aJmHsH j!h<aJmHsHh<aJmHsHh<5aJmHsH"dpq|rDFIvKNPR4VVY[2\]|_Vacghjl$ dha$gd}e$ dha$gdLY$ dha$gdC(28INW\lq{|}.2jx  z~BBB&B(BrBvBBBBBBȾȨȨȨȨȨȞȞȁȞjhq00JUaJmHsHhLY6aJmHsHUhLYaJmHsHhdE6aJmHsHh 6aJmHsHh aJmHsHhdEaJmHsH hLYaJhdEhLY5aJmHsH hG6aJ hCaJ hC6aJ hGaJ2), trave (64, 22). Lokativ jednine imenica ~enskoga roda e-vrste ima dubletne nastavke -e (prema starim tvrdim osnovama) || -i (prema mekim osnovama), npr. v doline (25, 5), na hi~ice (43, 7), v noge (62, 13), vu tiaine (31, 3), po vulice (53, 17); v cirkvi (46, 8), po gmajni 'ledini' (40, 7), okrepi (83, 6). U slu~bi vokativa pojavljuje se nominativ, tj. vokativ se izjedna io s nominativom u jednini i mno~ini, npr. angel (13, 1), grlica (13, 5), Isusek (95, 25), japica (65, 44), jeseni (72, 18), sinek (115, 1), Maj ica Bo~a (95, 27); cajti (84, 5), asi (83, 5), selaki (23, 5), stupi (104, 6), voli (19, 1). U I jd. imenica muakoga roda dolaze dubletni nastavci -om, -em (neovisno o zavraetku osnove) i nastavak -um samo u z biberum (59, 19). Navodim primjere za dubletne nastavke -om i -em: krumperom (93, 27), nosom (40, 9), plugom (25, 11), vuglom (77, 3), ali i atakorovcom (127, 9); kostanjem (62, 18), o enaaem (53, 15), ali i blagoslovem (59, 29), kropem (59, 16), valem (64, 18), vozem (58, 1). U I jd. imenica srednjega roda takoer su nastavci -om, -em, -um, npr. gnezdom (77, 6), ~itom (27, 18); koljem (84, 2), poljem (84, 1), ali suncom (105, 7) i suncem (57, 1); zvonum (57, 12). U I jd. imenica ~enskoga roda e-vrste podjednako su zastupljeni nastavci -um i -om (pod utjecajem knji~evnoga jezika), npr. glavum (58, 3), krpenja um 'loptom od krpa' (55, 11), rukum (23, 3), aibum (23, 18), vodum (53, 22) i cirkvom (62, 17), duaom (53, 12), krunicom (53, 4), vodom (33, 55), zemlom (77, 5). Stari nastavak -u (< *ojo() dolazi u dvjema potvrdama: mej duhu 'mirisom' (129, 9), z Jul u 's Julkom' (118, 34). U I jd. imenica ~enskoga roda i-vrste nastavak je -jum, npr. z jakostjum (17, 4). Lon ari napominje da se u I jd. im. ~. r. na suglasnik (tzv. vrsta i) u veini kajkavskih govora ispred nastavka -o(m) || -u(m) nalazi -j- ili rjee -ij- (Lon ari 1996: 103). U N mn. imenica muakoga roda ukinuti su rezultati sibilarizacije (duhi (32, 2), oblaki (str. 35)), a jednoslo~ne osnove imaju kratku mno~inu s nastavkom -i, npr. gaji (25, 3), grofi (72, 6), lavi (9, 17), puti (83, 3), rati (101, 14), srpi (25, 7). U G mn. imenica muakoga roda nastavak je veinom -of, a u pojedina nim primjerima -a (pod utjecajem knji~evnoga jezika), -(, -i (prema i-vrsti), npr. bregof (57, 17), grani arof (128, 3), korenof (94, 40), oblakof (105, 3), sudof (121, 6); kipetnjaka  vrste opanaka sli nih niskoj cipeli (85, 22), kostanja (40, 23), runjaka  koaeva (85, 20), selaka i naftaaa (71, 13); den (48, 8), dud (32, 12), z Jokeainec (117, 1); brodi (67, 3). U G mn. imenica srednjega roda nulti je nastavak, npr. let (106, 44), polj (57, 1). U G mn. imenica ~enskoga roda e-vrste dolazi nulti nastavak i nastavak -i, npr. grab (108, 23), jam (96, 34), kraf (95, 6), la  (93, 3), of ic (105, 7); brazdi (57, 7), izmi (77, 3), farbi (57, 16), mei (57, 1), opravi (93, 3). Nastavak -a dolazi samo u vrba (72, 8), a nastavak -ah samo u koautah (71, 2). U G mn. imenica ~enskoga roda i-vrste nastavak je -i (lasi (32, 13)). U A mn. imenica muakoga roda dolazi veinom nastavak -e, npr. kojne (95, 24), nofce (93, 2), pute (72, 3), ali u jednom primjeru dolazi -i (gosti (67, 15)). U D mn. imenica muakoga roda nastavci su stari -om i -em, npr. mu enikom (9, 8), oblakom (106, 30), vjerenikom (9, 7) i doktorem (117, 29). U L mn. imenica srednjega roda nastavci su stariji -i || -e i noviji ujedna eni nastavak -ima prema atokavskom uzoru, npr. na koli (108, 16), na ple i (67, 8), v prsi (55, 13); v kole (23, 3); po polima (89, 7). U L mn. im. muakoga roda takoer su nastavci stariji -i, noviji -ima i u jednom primjeru -emi, npr. jarki (94, 37), kota i (108, 9), redi (93, 11), stupi (90, 33); biciklinima (108, 16); jezikemi (107, 12). U L mn. im. ~enskoga roda dolaze nastavci -a, -ami i u jednom primjeru -am, npr. noga (133, 32), novina (133, 33), pijaca (118, 35), ruka (28, 2); nogami (93, 13), ribami (96, 50), akrinjami (53, 3), ticami (69, 10); hi~am (89, 7). U I mn. imenica muakoga i srednjeg roda dolazi stariji nastavak -i, npr. ma ki (127, 2), prsti (32, 12), repi (95, 7), ti i (13, 11), ~uli (25, 11); z vuhi (37, 10). U imenica muakoga roda nalazim potvrde i za noviji nastavak -ima, npr. borima (73, 2), gromima (99, 12), kualecima (58, 9), masla kima (57, 6). U I mn. imenica ~enskoga roda potvreni su oblici sa starijim nastavkom -ami i novijim -ama, npr. bodlikami (17, 5), kravami (95, 18), ruba ami (51, 6), stezami (57, 1) i borama (73, 2), granama (73, 12), muaicama (33, 53), ticama (99, 6). U pojedina nim primjerima dolaze nastavci -am, -mi, npr. brezam (43, 6) i ga mi (32, 24), o mi (37, 3). U im. ~enskoga roda i-vrste dolazi nastavak -i u instrumentalu (kosti (94, 29)). Pridjevi. U sklonidbi pridjeva muakoga roda razlikuju se palatalni i nepalatalni nastavci, npr. Bo~ega G jd. sr. r. (95, 3), svojega A jd. m. r. (94, 39), ali i duga koga G jd. m. r. (109, 34), staroga G jd. m. r. (40, 5). U N jd. pridjeva srednjega roda nepalatalnih osnova dolaze nastavci -o i -e, npr. celo vreme (102, 41), prosto mesto (132, 3), nebo sivo (99, 9) i ciele jutre (61, 3), betvo...debele (64, 16), duple sieno (65, 36). U L jd. pridjeva muakoga i srednjega roda dolaze nastavci -om i -em, tj. palatalni nastavak -em dolazi na nepalatalnu osnovu, npr. belom platnu (28, 9), crnom akrlaku (32, 23) i dobrem delu (64, 12), polegnutem tragu (58, 15), zelenem morju (64, 17), ~utem klunu (61, 11). U L jd. pridjeva ~enskoga roda dolaze nastavci -e, npr. cele (58, 3), zazibane (58, 8), zmrznute (43, 4) i -oj, npr. mokroj (40, 8), ve noj (83, 6). U I jd. pridjeva ~enskoga roda nastavci su -um i -om, npr. svetum (53, 22) i mlakom (33, 55). U L mn. pridjeva muakoga roda dolazi nastavak -emi, npr. belemi stupi (90, 33), duga kemi redi (93, 11). U I mn. pridjeva svih triju rodova dolazi nastavak -imi, npr. rnimi prsti (32, 12), teakimi kosti (94, 29), zlatnimi kota i (46, 2). Kategorija odreenosti i neodreenosti pridjeva u pjesmama se razlikuje gramati kim nastavkom u N jd. muakoga roda, npr. odr. pridj. beli ma ek (31, 1), crni cug (43, 9), mokri oblak (106, 41), plavi jorgovan (21, 5), neodr. pridj. cel ~ivot A jd. (27, 8), rlen tulipan (21, 6), senek legek (115, 11), uteaen putnik (21, 16), straaen je atri jak 'masla ak' (17, 11). U komparativu pridjeva nastavak je -ai, npr. menai (104, 7), airai (105, 9). Superlativ se tvori dodavanjem prefiksa naj- komparativu, npr. najdra~i N mn. (84, 6), najvekai (21, 3). Zamjenice. Li ne zamjenice ja, ti, on, mi, vi, oni u I glase: zdenum (19, 4) i za menum (99, 18), s tobum (53, 7) i s tobom (35, 4), za njem (65, 35), za nami (94, 46), z vami (84, 11), za njimi (32, 22). Upitna zamjenica 'tko' i njezine slo~enice dolaze bez t, npr. ko (94, 30), neko (96, 35), niko (105, 24), ali i nigdo 'nitko' (47, 35) i nia e 'nitko' (58, 12). Upitno-odnosna zamjenica 'ato' glasi: kaj (32, 30), kej (17, 15), koj (61, 7). U njezinim slo~enicama takoer dolaze likovi nekej 'neato' (132, 19), zake (23, 19), zakej (61, 2), nikoj 'niata' (58, 12), nia (17, 14) i ni  (61, 3). U genitivu dolaze veinom likovi ega (103, 15) i ni ega (102, 44), ali u nekim pjesmama dolazi i knjiaka rije  esa (61, 14), ne esa (64, 23). Pokazna zamjenica 'ovaj' glasi ove (132, 12). U pjesmama dolaze kontrahirani likovi posvojnih zamjenica, povratno-posvojne zamjenice i odnosnih zamjenica, npr. mega srca G jd. (27, 1), svega budoara G jd. (32, 33), na tve...letve A mn. (55, 4) i ke N mn. ~. r. 'koje' (55, 14), ki 'koji' (21, 11) (uz koju A jd. (59, 1) i nekoji N mn. (105, 24)). Potvreni su oblici zamjeni koga pridjeva sve (72, 2), vsemi I mn. (13, 11) i se A jd. (31, 5), te oblici neodreene zamjenice koju A jd. ~. r. (59, 1) i teru A jd. ~. r. (59, 12), svaki (81, 4) i saki (15, 5). Brojevi. Glavni broj jeden (89, 20) ima i kontrahirani lik jen (17, 1) mijenja se kao pridjev i ima sva tri roda (jena (45, 2), jeno (17, 13)). Taj broj esto se upotrebljava u zna enju neodreene zamjenice nekoji 'neki' (105, 24). Redni brojevi mijenjaju se kao pridjevi. Glagoli. Razlikuju se infinitiv i supin koji se upotrebljava uz glagole kretanja, npr. inf. biti (19, 13), iskati (77, 5), iti (27, 3), suaiti (15, 16) i supin iali...gledet (89, 23), ideju spat (101, 22). Prezent. Svraeni prezent gl. biti jest: bum (99, 12), bua (115, 18), bu (71, 18), bumo (41, 35), bute, buju (72, 16) i budu (23, 15). U pjesmama naj eae dolazi nenaglaaeni oblik trajnoga prezenta gl. biti: sem (35, 4) (uz jesem (79, 6)), si (45, 6), je (17, 13), smo (43, 11), ste, su (17, 10). Skraeni nije ni oblik trajnoga prezenta gl. biti glasi: nes  nisam (99, 15) i nis (132, 8), niesi (61, 3), ni (31, 8) i ne (99, 3), nesmo (95, 30), neste (19, 6), nesu (108, 12). Istu pojavu Lon ari (1990: 229) je pronaaao u govoru Obediaa, a pronaala sam je i sama u Kutinskome Selu i Osekovu (v. Kuzmi 2008: 93). Glagol mo i u prezentu ima oblike s r < ~ ispred e, npr. morea (117, 31), more (105, 12) i nije ni oblik nemre (47, 35). U 3. l. mn. prezenta prevladava proaireni nastavak s poopenim naveskom -ju iz a-glagola, npr. donaaaju (21, 8), ideju (101, 22), nosiju (35, 2), spiju (25, 4), akripleju (28, 6), veliju (15, 2). Nastavak -u (< *-o() dolazi u pletu (28, 5), a -e (< *-e() u glede (62, 25). U 1. l. mn. prezenta dolaze nastavci -mo i -mu, npr. be~imo (32, 15), moremo (93, 20), vozimo (109, 37) i moramu (15, 13), smu (17, 12). Oblici glagola koji su nastali prefiksacijom glagola iti uvaju nepromijenjene skupove jt u infinitivu (najti (105, 12), prejti (123, 6)) i jd u prezentu (dojdem (55, 2)) i imperativu (dojdi (106, 43)). Imperativ. Poseban oblik za imperativ dolazi samo za 2. l. jd. i 2. l. mn., npr. o~eni (72, 18), pre komi (59, 12), seti se (21, 11), zemi (72, 27); skupete (gl. IV. vrste s tematskim -e- u mno~ini), prodejte (23, 7). Imperativ za 3. l. jd. i mn. tvori se rje com naj ili nek i prezentom, npr. naj bude (9, 24), naj spi (41, 36), naj...prehajaju (47, 31/32), naj se uvaju (103, 17); nek se to i (72, 1), nek ne bu (72, 5). Zabrana se izri e rje com naj za 2. l. jd. i najte za 2. l. mn. i infinitivom, npr. naj fu kati (15, 10), naj sijati (59, 5), naj zeti (55, 6), najte se bojati (72, 4), najte pustiti (23, 5). U 2. l. jd. imp. gl. I. i V. vrste dolaze oblici sa i bez -j, npr. uj (23, 14), dej (77, 1), zasejnaj (115, 20) i de  daj (116, 33), gle  gledaj (21, 15), pokri (115, 12), skri (115, 32). uva se stari imp. za 3. l. jd. s nastavkom -i u primjeru praf nam budi (102, 47) u zna enju  neka nam bude pravo . Imperativ budi upotrebljava se za izricanje molbe, ~elje za 3. l. (v. Lon ari 1996: 111). U pjesmama nema glagola u aoristu i imperfektu. U nekoliko primjera bilje~im glagolski prilog sadaanji koji se tvori nastavcima -  i - ki, npr. po kome  'autke, bez rije i' (65, 42), stoje  (67, 10) i po kome ki (129, 22), skrive ki (89, 3). Futur se tvori svraenim prezentom glagola biti (bum, bua, bu, bumo, bute, buju) i glagolskim pridjevom radnim, npr. bum dal 1. l. jd. (23, 8), bua peljal 'vozio' 2. l. jd. (58, 1), bu joral 3. l. jd. (10, 45), bumo naf ili 1. l. mn. (101, 16), buju mislili 3. l. mn. (105, 24). Kao primjere futura s naglaaenim oblikom glagola biti i gl. pridj. rad. navodim: bude...cvelo 3. l. jd. (10, 53), bude...grelo 'grijalo' 3. l. jd. (10, 54). Pod atokavskim utjecajem futur I. dolazi u primjeru udat u se 1. l. jd. (72, 27). Kondicional. Za sva lica jednine i mno~ine za tvorbu kondicionala slu~i oblik bi uz odgovarajui oblik gl. pridj. rad., npr. (ja) bi zaplakal (9, 12), (on) bi stigel (17, 4), (ono) bi...bilo (95, 16), (mi) bi mogli (15, 15), (vi) bi atele (48, 1), (oni) bi ateli (61, 18). Prilozi. U pjesmama dolaze tipi ni kajkavski vremenski prilozi: era 'ju er' (94, 29), denes 847, 36), dosad (27, 7), gda (73, 6) i kat (89, 2), mam 'odmah' (99, 21), navek 'uvijek' (27, 11), negdar (55, 17), nigdar (58, 12) i nikat (109, 36), potle 'poslije' (72, 17) i poklem (59, 3) i potlam (64, 26) i potlem (64, 1), prede 'prije' (89, 6), sad (15, 14), tad (21, 16), sprole a (123, 5), z davna 'odavno' (21, 1), zve eras 'uve er' (41, 32) i z ve era (53, 9). U pjemama ima i specifi nih kajkavskih mjesnih priloga, npr. de (113, 4) i gde (17, 18), doma (ozna uje cilj kretanja, 32, 18), dime (53, 18) i dimov (58, 19), kud (9, 9, koji pokriva zna enje priloga kamo), nazaj 'natrag' (40, 24), nekam (32, 26), ojzdek 'ovdje' (40, 1), okol (21, 9), otkut (89, 25), prek (51, 10), sikut 'posvuda' (43, 2) i sekut (46, 29), sim (51, 10), tam (15, 5), totek 'ovdje, tu' (46, 1), vune 'vani' (53, 16). Kao na inske priloge navodim: lako (118, 34) i lefko (133, 38) i lexko (32, 2), naopak (89, 8), nekak (15, 4), rajae (59, 31), kak (89, 24), stiha 'potiho' (33, 57) i 'polako' (59, 23), tak (15, 4), zabadaf (117, 9), zaprav (128, 4), Koli inu ozna uju: udaj 'mnogo' (39, 4), dost (125, 5), kuliko (117, 13), ve  u zna enju 'viae' (19, 6). Uzro ni prilog je zake 'zaato' (23, 19) i zakej (61, 2). Prijedlozi. S genitivom se sla~u prijedlozi: brez 'bez' (32, 27), ob 'u, oko' (117, 6), obr 'iznad' (67, 11, prema starome obvrh 'vrh, povrh'), z 'iz' (39, 9). S akuzativom se sla~u ez (21, 9) i rez (57, 18) u zna enju 'kroz'. S lokativom se sla~u u (95, 30), v (25, 8) i vu (28, 7) u zna enju 'u'. S instrumentalom se sla~u z (23, 3), ze (65, 40) i sa (35, 2) u zna enju 's, sa'. Nekoliko je potvrda za besprijedlo~ni lokativ i instrumental: vr aku udaj je cve a (39, 4), ve noj okrepi ~ivlenja (83, 6), zlatnimi kota i (46, 2 i 3). Veznici. U pjesmama dolaze po obliku i uporabi interesantni poredbeni veznici kak (17, 6) i kej (121, 5) u zna enju 'kao', namjerni veznik naj (17, 17) u zna enju 'neka' i pogodbeni veznik e (15, 3) u zna enju 'ako'. estice. estice se upotrebljavaju kao stilisti ki-afektivno sredstvo. Naj eae su estice: -r, npr. negdar (55, 17), nigdar (58, 12), nikadar (129, 26), samor 'samo' (48, 9), tekar 'tek' (117, 22); -ek, npr. ojzdek 'ovdje' (40, 1), totek 'ovdje, tu' (46, 1) i -m, npr. poklem 'poslije' (59, 3), potlam (64, 26) i potlem (64, 1), skorom (117, 29), zbilam 'zbilja' (105, 17). Leksik U pjesmama ima najviae posuenica iz njema koga jezika, npr. cajti N mn. 'sati' (47, 31), canjki N mn. 'krpe' (43, 3), cug 'vlak' (43, 9), curik 'natrag' (59, 4), flaau A jd. 'staklenku' (41, 33), frajle N mn. 'gospoe' (39, 5), ganjku L jd. 'hodniku' (72, 26), krafline A mn. 'uatipke' (125, 10), aajbi L jd. 'staklu' (132, 3), apancer 'aetnja' (str. 64), apek 'slanina' (95, 20), atenge A mn. 'stube' (104, 1), pri atreke L jd. 'uz ~eljezni ku prugu' (43, 7), tanec 'ples' (41, 32). Mogu se izdvojiti i poneki romanizmi, npr. cintora A jd. 'prostora oko crkve' (125, 2), mondure N mn. 'vojni ke odore; uniforme' (133, 29), musta e A mn. 'brkove' (64, 15), z muakete G jd. 'starinska vojni ka puaka na fitilj' (71, 10), pijac A jd. 'sajam' (127, 6), soldat 'vojnik' (117, 21). Ima i hungarizama, npr. d~und~i N mn. 'ogrlice, niske' (115, 28), fala ek 'komadi' (33, 49), pajdaa 'prijatelj' (71, 2), aantava 'hroma' (32, 17), varoai N mn. m. r. (9, 32). U pjesmama ima turcizama, npr. aramija 'pjeaak u vojsci' (117, 12), biberum I jd. 'paprom' (59, 19), fajde G jd. 'koristi' (71, 8), uaor A jd. 'ujam, dio koji se uzima u naturi za obavljen posao' (131, 75). Ima i ponekih grecizama, npr. drum A jd.  put (21, 9), eroplane A mn.  zrakoplove (96, 44). Zaklju ak U radu se iznose fonoloake, morfoloake i leksi ke zna ajke ju~nomoslava kih kajkavskih pjesama. Pjesme uvaju osnovne zna ajke ju~nomoslava kih kajkavskih govora (izjedna enje jata i poluglasa i izjedna enje slogotvornoga l i stra~njega nazalnog vokala o) koje je Ivai, prema naglasnim tipovima i geografskome polo~aju, smjestio u turopoljsko-posavsku skupinu govora. U usporedbi s vlastitim istra~ivanjima ju~nomoslava ke kajkavatine postoje neke razlike u jeziku pjesama kao npr. o > u u nastavku -mu za 1. l. mn. prez. (moramu, smu), o > e u nastavku za NA jd. im. sr. r. (jutre, nebe, oke), lik koj za upitno-odnosnu zamjenicu 'ato' i ke u slo~enici zake 'zaato', prilozi potle, poklem, potlam 'poslije', ojzdek 'ovdje', totek 'tu', sikut 'svuda', vune 'vani', lefko 'lako', veznik kej u zna enju 'kao', veznik naj u zna enju 'neka'. Iz pjesni ke grae vidljive su crte jezi ne nadgradnje pod utjecajem knji~evnoga jezika, medija, akole, blizine grada Popova e i Kutine, doseljenika sa atokavskih podru ja i drugih kajkavskih govora ili kajkavske literature (prilog dime 'doma'; nastavak -e u N i A jd. im. i pridj. sr. r., npr. nebe, oke i ciele jutre, duple sieno; o na mjestu stra~njega prasl. nazala *o( u gostih, roba  ; esa, ne esa u G upitno-odnosne zamjenice 'ato' i 'neato'). `tokavski je utjecaj zamjetljiv u sljedeim osobinama: jekavizmima tipa ovjek, vjerenik, vjetar; leksikaliziranim primjerima koji su potvreni samo s a na mjestu poluglasa, npr. lavi, van; skupu cr- na mjestu prasl. * Lr- u crlena, crni, crta; prijedlogu i prefiksu u(-) na mjestu prasl. *vJ(-), npr. u Kutini, u megle, udati; prijedlogu sa prema prasl. *sJ (sa sobom); skupu blj prema prasl. *bLj, npr. groblje, riblju, aiblju; likovima s metatezom vs- > sv-, npr. svaki, sve, svi; nastavku -a u G mn. im. m. i ~. r. (selaka, vrba); ujedna enom novijem nastavku -ama u I mn. im. ~. r. (granama, ticama); neodreenoj zamjenici nia 'niata'; futuru I. u primjeru udat u se. Zbirka Kajkavska lirika Moslavine omoguuje susret s moslava kom kajkavskom rije i i korisna je prou avateljima hrvatskih organskih idioma. Sa~etak U radu se na temelju zbirke Kajkavska lirika Moslavine iznose fonoloake, morfoloake i leksi ke zna ajke ju~nomoslava ke kajkavatine. Klju ne rije i: ju~na Moslavina, kajkavatina, lirika Key words: South Moslavina, Kajkavian dialect, lyrics Literatura Bari, Eugenija i dr. 1997. Hrvatska gramatika. II. izd. Zagreb. Beleta, Stjepan 1993. Prilog leksikografiji moslava ke kajkavatine. Kaj, XXVI, 5 6, Zagreb, 30 34. Brlobaa, }eljka 1999. Kajkavski govor Repuanice. Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 25, Zagreb, 77 87. Hamm, Josip 1952. Sekundarno ije na zapadnom hrvatskom podru ju. Jezik, god. I, br. 2, Zagreb, 39 45. Horvat, Marijana; }eljka Brlobaa; Ankica ilaa 2002. Kutinski govor, u knj.: Kutina, povijesno-kulturni pregled s identitetom danaanjice, Kutina: Matica hrvatska, Ogranak Kutina, 383 397. Hraste, Mate 1958. Opi pogled na kajkavski dijalekt. Antologija novije kajkavske lirike, ur. Nikola Pavi, Zagreb. Ivai, Stjepan 1936. Jezik Hrvata kajkavaca. Ljetopis JAZU, 48, Zagreb, 47 88. Ivai, Stjepan 1970. Slavenska poredbena gramatika. Zagreb. Junkovi, Zvonimir 1972. Jezik Antuna Vramca i podrijetlo kajkavskoga dijalekta. Rad JAZU, 363, 1 229. Klai, Bratoljub 1990. Rje nik stranih rije i. Zagreb. Kuzmi, Martina 2005. Proteza u ju~nomoslava kim kajkavskim govorima Kutinskoga Sela, Osekova i Okeainca. Filologija, 45, Zagreb, 87 96. Kuzmi, Martina 2006. Istra~ivanje moslava kih kajkavskih govora. Kaj, 3, Zagreb, 45 51. Kuzmi, Martina 2007. Fonoloaki sustav govora Struaca. Kaj, 4 5, Zagreb, 75 88. Kuzmi, Martina 2008. Fonoloaki sustav ju~nomoslava kih kajkavskih govora. Doktorska disertacija u rukopisu, Zagreb. Lon ari, Mijo 1980 1981. Sjevernomoslava ki kajkavski govori (s kartom sjeveroisto nih kajkavskih govora). Rasprave Zavoda za jezik, 6 7, Zagreb, 55 120. Lon ari, Mijo 1986. Bilogorski kajkavski govori. Rasprave Zavoda za jezik IFF, 12, Zagreb, 1 224. Lon ari, Mijo 1990. Kaj  ju er i danas. Ogledi o dijalektologiji i hrvatskoj kajkavatini (s kartom narje ja i bibliografijom). akovec: Zrinski. Lon ari, Mijo 1996. Kajkavsko narje je. Zagreb: `kolska knjiga. Lon ari, Mijo 2011. Jezik zbirke Kajkavska lirika Moslavine i moslava ki dijalekti. Moslava ko zrcalo, god. 1, br. 1 2, Popova a, 86 94. Moslavac, Slavica 1999. Narodna noanja jugozapadne Moslavine: Osekovo priru nik za rekonstrukciju noanje. Zagreb. Skok, Petar 1971 1974. Etimologijski rje nik hrvatskoga ili srpskoga jezika I IV. Zagreb : JAZU. `ojat, Antun 1969a. Kratki navuk jezi nice horvatske. Kaj, II, 5, Zagreb, 65 81. `ojat, Antun 1969b. Kratki navuk jezi nice horvatske. Kaj, II, 7, Zagreb, 49 64. `ojat, Antun 1971. Kratki navuk jezi nice horvatske. Kaj, IV, 11, Zagreb, 65 80. `ojat, Antun 1982. Turopoljski govori. HDZ, 6, Zagreb, 317 493.  Kajkavski se samoglasnici u pjesmama ozna uju s pet grafema: i, e, u, o, a. Prema vlastitim istra~ivanjima napominjem da ju~nomoslava ki govori imaju aest samoglasni kih fonema: i, e(, e(, u, o, a (v. Kuzmi 2008: 18).  O jekavizmima u govoru mladih Kutinskoga Sela i Osekova v. Kuzmi 2008: 143 i 149.  `ojat (1969a: 69) piae:  Glas o ili o( u primjerima kao golop, goska, ~elodec, pot, zop, doga, do~en, konem, sonce, soza govori se u sredianjim i u isto nim krajevima Turopolja, u donjem Pokuplju, u Posavini, u Podravini, u mnogim zagorskim govorima (Krapina i dr.), u potkalni kom kraju, oko Zeline, u Dugom Selu i drugdje .  Ze evi (1993: 116 117) piae o neutralizaciji o > u koja je potvrena u 2. podgrupi u mjesnome govoru Dubranca u zanaglasnome slogu, npr. o(bluk...  O tome u Etimologijskome rje niku piae:  Zamjeni ka osnova ko- mijenja se u akavskom i kajkavskom u ku prema akusativu f ku: nekuliko (16. v.)..., prilog ku(lik, tu(lik (}K),... (Skok, II 1972: 114).  Samoglas o varira prema kosim pade~ima od tJ. S akusativom tu obrazovano tul(k (}K, Lika),... (Skok III, 1973: 432).  U vlastitim istra~ivanjima ju~nomoslava kih govora nisam naiala na primjere tipa jutre, oke, nego samo jutro, oko. `ojat (1969a: 69) navodi primjere korite, kolene, aile za Trebarjevo, pone 'puno', doge 'dugo' za Vrbovec, dreve, stekle, povesme za Hi~anovec, rebre, siene, vretene za Krapinu, Za retje.  `ojat (1969a: 69) napominje da je  glasovna promjena, pro- > pre-, karakteristi na za veinu kajkavskih govora .  U vlastitim istra~ivanjima ju~nomoslava kih govora nisam naiala na lik koj (v. Kuzmi 2008: 40).  Opekajkavski prezent pem, pea, pe... slu~i za izricanje budunosti (v. `ojat 1969a: 73).  O realizaciji spomenutih afrikata u kutinskome govoru v. Horvat, Brlobaa, ilaa 2002: 387.  Skok (II, 1972: 399) je zabilje~io:  Prijedlog se mo~e skratiti ispuatanjem do etnog -u, -i me = mej. Taj se oblik analogijski preina uje prema prijedlozima pod, nad u me(d (}K) (iz-) .  Skok (III, 1973: 570) ima potvrde za stcslav. *vL era te kajkavsko v era, era, er 'ju er'.  U pjesmama se grafijski ne ozna uje razli it izgovor sekundarnih skupova lj i nj od izgovora primarnih : i D. Prema svojim podatcima mogu rei da u ju~nomoslava kim govorima nema sljubljivanja glasova l + j u : na mjestu sekundarnoga prasl. skupa *lLj, ali je sekundarni skup *nLj dao D u svim govorima i jn u Osekovu i Okeaincu (v. Kuzmi 2008: 86).  Za tuma enje lika zdenum v. Kuzmi 2008: 94.  Za podjelu imenica na vrste v. Bari i dr. 1997: 103 173.  Lon ari (1996: 104) navodi da se u jd. ~. r.  ...u D uz obi no -e(, -i na istoku rjee susree i -oj .  Za pretpostavke o nastanku nastavka -mu v. Lon ari 1996: 110.  Nastavak -  nastao je otpadanjem -i u nastavku - i (v. Lon ari 1996: 112).     PAGE  PAGE 18 BBBBBC,C:CLC^CrCCCCCCCCDD,DPD^DpDrDtDDDDE@ENEZElEzEEEEEEyndndndndh aJmHsHh 6aJmHsHhn9*aJmHsHh6aJmHsHh hLY6aJmHsHhl=hLY6aJmHsHhl=aJmHsHhl=6aJmHsHhdEaJmHsHhW6aJmHsHhdEhLY6aJmHsHhLY6aJmHsHhLYaJmHsHhWaJmHsH'EEEEF,F@FLF^FhFzFFFFFFFFFG2GHGLGPGXGZG^GGGGGGGG6H_T_f_z___ `` `*`@`N`d`r`````````aa0aeNebeteeeee ff(fnDnJnNn\njnnnnnnnooo0oӽӽӽȪӽӽݒݒݒ݈~t~i~ih 6aJmHsHh@aJmHsHh aJmHsHh5NaJmHsHhk `6aJmHsHh.h]GaJmHsH%jh.h560JUaJmHsHh]G6aJmHsHhLY6aJmHsHh]GaJmHsHhk `aJmHsHhLYaJmHsHh h 6aJmHsH)lnxoppsttvwz{}(Nćސbn$ dha$gd' $dha$gdLY$ dha$gdLY0oDobovoxoooooop$p@pTptpppppq0qrqzq|qqqqqqqr,rZrnrrrrrrss@snspsrsӾӾӾӾӴrhkh^6aJmHsHhk6aJmHsHhkaJmHsHh^aJmHsHhLYaJmHsHhk `6aJmHsHhk `aJmHsHh5N6aJmHsHh@aJmHsHh5NaJmHsHh h 6aJmHsHh 6aJmHsHh aJmHsH,rsxs~ssssssssssss t`tjttttttttttuLubupuuuuuuuuvv$v8vFvZvlvvvvv웑hn4hLY6aJmHsHhn4aJmHsHhn46aJmHsHhLY5aJmHsHhHhHaJmHsHhLY6aJmHsHhH6aJmHsHhHhLY6aJmHsHhfQaJmHsHhLYaJmHsHhHaJmHsH/vwwww$w&w8wBwdwpwwwwwwwwwxxx2x:xNxVxhxjxxxxxyy0y'6aJmHsHh>'aJmHsH$T`n*4HJȀր*JLNP^btvz|ȁʁ΁Ё֬֔ꐅ}qj}q h'h'h h'5mHsHh?h'5h h'mHsHh'hLY5aJmHsHh8h'aJmHsHh8aJmHsHhQF6aJmHsHhQFaJmHsHh.n6aJmHsHhLYaJmHsHhSQaJmHsHh.naJmHsHhSQ6aJmHsH)Ёށ&24FLN`dflnʂ̂Ԃւ(2<>FZbx~ƃ܃҄؄  0BDٿй h'aJ h'6aJhQh'6aJhQh'aJ h'5aJh h'6mHsH h'6h h'mHsHh'ID $8>PZp|؆.‡ԇއ(*8DZdLRZ^zΉ$2V\fhjʊ(06: jth'6aJ h'5aJ h6aJ hfaJ h'aJ h'6aJ h'aJL:<>JXlz‹֋ދ^fČЌ *8fr.:N`tƎ.؏  @Zvʐ:Fʑܑ 2Nؒܒ h'5aJh'hfZ{h'aJ h'6aJ h'aJhfh'aJjhfh0JUaJN 2JPrz“̓&@DZv̔ƕȕ >RŻvhU6aJmHsHh'hU5aJmHsHh'hy^5aJmHsHhUaJmHsHhy^aJmHsHhLYaJmHsHhOaJmHsHh'aJmHsHhh&h'aJ hh&6aJ hh&aJ h?}6aJ h?}aJ h'aJ h'6aJ'0FZjlpzė̗З Xhژ.Xr>X>T~׸h?5aJmHsHh h'mHsHh'6aJmHsHh'aJmHsHh?h'5aJmHsHh?aJmHsHh?}6aJmHsHh?}aJmHsHhUaJmHsHhU6aJmHsH%jhfhh&0JUaJmHsH-n~Rj&D$ڭΰа`$ dha$gd>Y{$ dha$gdLY$ dha$gd= ^$ dha$gdLY$ dha$gd'"z|̜.DHL^rx|0:^wmh`aJmHsHh`6aJmHsHh5aJmHsHhmaJmHsHh}jaJmHsH hLY5aJ h'5aJh'hLYaJmHsH hLYaJhy^aJmHsHhUaJmHsHhq46aJmHsHhq4aJmHsHh?aJmHsHh?6aJmHsH'^j~Ҟڞ 0>R`pvΟܟ"4@`bj~Р.@RΡԡT^t궫hfaJmHsHhUaJmHsHhU6aJmHsHh06aJmHsHh0aJmHsHh`aJmHsHh`6aJmHsHh5aJmHsHh56aJmHsHhnaJmHsHhn6aJmHsH7&2FTvУܣ$,@HZf(@L^l~ĥإ2:JL\h~J<6aJmHsHhG aJmHsHhG 6aJmHsHhqaJmHsHhq6aJmHsHh~J<aJmHsHhU6aJmHsHh0h0aJmHsHh0aJmHsHh06aJmHsHhUaJmHsH6\p~Ʀ,4ḩܧާ<Fflب$&(TZpzީӾ~~~~pf~fh(paJmHsHhlh}j6aJmHsHhlaJmHsHhl6aJmHsHh%S6aJmHsHh%SaJmHsHh}j5aJmHsHh'5aJmHsHhqaJmHsHhC6aJmHsHhCaJmHsHhG hG 6aJmHsHhG 6aJmHsHhG aJmHsH&ީz~hԫ "$8¬ʬެ<DܭȮ֮̾h#aJmHsHhq aJmHsHhq 5aJmHsHh'6aJmHsHh'aJmHsHh'5aJmHsHh0h06aJmHsHh0aJmHsHhlaJmHsHhVuaJmHsHh(paJmHsHh(p6aJmHsH-<Hfhjp~.<R`prȰʰ̰ΰа̶̞̐yl`h>Y{CJ aJ mHsHh= ^h>Y{aJmHsHh`aJmHsHhq h[icaJmHsHhq h[ic6aJmHsHh[ich[ic6aJmHsHh'aJmHsHh'6aJmHsHhq 5aJmHsHh[icaJmHsHhq h@V86aJmHsHhq hq aJmHsHhq hq 6aJmHsH аܰ\ẖαбر(4lz6Bt޳2~¸¸¸¸¸uu¸͊k¸uhFsKaJmHsHh!aJmHsHh!6aJmHsHh>Y{6aJmHsHh.h.6aJmHsHhBaJmHsHhB6aJmHsHh.aJmHsHh.6aJmHsHh>Y{aJmHsHhLYaJmHsHh= ^hLY5CJ aJ mHsHh= ^hLY5aJmHsH$^nxzƵֵ¶ĶҶ.>ȷǽǽtgt\Q牨hLY6aJmHsHh\m6aJmHsHhFsKh\maJmHsHhFsK6aJmHsHhFsKaJmHsHhBaJmHsHh>Y{aJmHsHh>Y{6aJmHsHh\maJmHsHhB6aJmHsHhqaJmHsHhq6aJmHsHh!aJmHsHh!6aJmHsHhLYaJmHsHh.h\m6aJmHsH&24Z\`fx,8jt>@JrtȾȴtgc_Z_VQMVh! h>Y{6h>Y{ h\m6h\mhLYh!hBaJmHsHh!6aJmHsHh>Y{6aJmHsHhi(aJmHsHhi(6aJmHsHhFsKaJmHsHhFsK6aJmHsHh>Y{aJmHsHh4haJmHsHhLYaJmHsHh!aJmHsHhqh\m6aJmHsHh\maJmHsHh\m6aJmHsH`ƺȺܺ½|Vptvxpr  $dha$gd6 $ dha$$dha$$ dha$gdB$ dha$gdLYºĺƺȺ޺"ؼ޼ξԾ$f .Zp~ûûãÛyyyyyh9ka6mHsHh9kamHsHhR:6mHsHhR:mHsHhomHsHh.smHsHhc[rmHsHh#FmHsHha;mHsHh5@ mHsHh5@ 5mHsHhAoh5@ 6aJmHsHh<aJmHsHhLYh\mh!h>Y{hFsK/ DLprtx~*\ >NXfhxdfhjnz~Žŵյv jth6-6aJmHsHh6-aJmHsHh6-6aJmHsHh5 lh5 lmHsHh5 l6mHsHh6-mHsHh5 lmHsHh= ^mHsHha;mHsHh5@ mHsHhomHsHhR:6mHsHh~mHsHh9kamHsHh9ka6mHsH*~  J8<bp "$&NRfºvjjbvvvjbhPsmHsHhPsh%%[6mHsHhPsh5@ 6mHsHhPsh%%[mHsHhPshH6mHsHhPshHmHsHhPsh5@ mHsHhPsh= ^mHsHh= ^mHsHh5@ mHsHh5 lmHsHh5 l6mHsHhoh5 l6mHsHh6-aJmHsHh h6-6aJmHsH&&4brv2468`r|Ͷ¶Ÿ}}umh4mHsHh56mHsHh56hPs6mHsHh56hPsmHsHh56h56mHsHh'h%%[5mHsHh h%%[mHsHhHeh%%[6mHsHhHeh%%[mHsHhHehPsmHsHh'mHsHhPsmHsHhPsh%%[mHsHhPsh%%[6mHsH)  6JRTVXdfnptxƾƲƧzog_V_gNEh v6mHsHh vmHsHh5@ 5mHsHha;mHsHh5@ mHsHh5/h5/mHsHhH6mHsHhHmHsHh5/mHsHh5/5mHsHhPsh5@ mHsHhPsh%%[mHsHhPshPs6mHsHhPsmHsHhPshPsmHsHh4hPs6mHsHh4hPsmHsHh4h4mHsHh'hPs5mHsH"$8:<L\^lr4|~ǿǯzpzeZezh66aJmHsHhj?6aJmHsHh6aJmHsHhj?aJmHsHhH6aJmHsHhHaJmHsHhHhH5aJmHsHh)fmHsHhH%HmHsHh5@ mHsHhbbmHsHhbb5mHsHhbbhbbmHsHh v5mHsHh vh vmHsHh5@ 5mHsHh vmHsH#~h@Pd $dha$gds$dh`a$gdo]$<dh^`<a$gdic$dh`a$gd0}L $dha$gd0}L$dha$$dh`a$gd6 JT0>@ |$TnɾԴԪzrg^rRrJho]mHsHh@k=h@k=6mHsHh@k=6mHsHh@k=h@k=mHsHh@k=mHsHhHmHsHh66mHsHhj?6mHsHhj?mHsHh6hH6aJmHsHhHaJmHsHhicaJmHsHh66aJmHsHhj?6aJmHsHhj?aJmHsHh0}Lh0}LaJmHsHh0}L6aJmHsHh0}LaJmHsH<PZ`n|&:d8BDJ68͚͚h6mHsHh6hz?hQ5 hs5\hG%hs\ hs6h h6mHsHh hsmHsHhsh hs\mHsH hs\h@k=6mHsHh@k=mHsHho]ho]mHsHho]mHsHho]6mHsH2P8JTj$dh`a$gdz$dh`a$gdmm $dha$gd$dha$$dh`a$gd6$dh`a$gdz? $dha$gds$dh`a$gdQ5F~b RT"bhj<NPû~u~mbZQZQh!6mHsHh!mHsHh8\hRkmHsHh8\mHsHh8\6mHsHhzmHsHhQmHsHhRk6mHsHhRkmHsHhHmHsHh@k=6mHsHhmmhmmmHsHhicmHsHhohmmmHsHhmm6mHsHhmmmHsHh6mHsHhmHsHh6mHsHh@k=mHsHR\~XD$a$gd*b$a$gd]q$a$gdd $dh`a$$a$gd@k=$dha$$dh`a$gd!PR&,LR4 (TVXZ\tihChQ5mHsHh@d hQ56mHsH jzhQ56mHsH jvhQ56mHsHhQ56mHsHhQ5mHsHhQ5jhQ50JUh5@ 6mHsHh5@ mHsHh@k=h@k=mHsH hT|Kh@k=h6mHsHh@k=6mHsHh@k=mHsHh!h!6mHsH&BFNPRTv8@ jnBDFHÅhQ5hlhQ5mHsH jZhQ56mHsH j"hQ56mHsHh.YnhQ5mHsH j2hQ56mHsHjhQ50JUh]qhQ5mHsH jvhQ56mHsHhQ56mHsHhQ5mHsHh hQ5mHsH4H*r2Nz,&PRTV  r $| j"hQ56aJmHsHhQ56aJmHsHhQ5aJmHsHhhQ5mHsHhhQ5mHsHhEvhQ5mHsHh hQ5mHsHh ahQ5mHsHhQ5jhQ50JUhChQ5mHsHhQ56mHsHhQ5mHsH0R >jh]h&`#$$a$gd)$a$gd*b$06<>@B*2:>bh "ʶ֫ʠʊhq0hQ5mHsHhbhQ5mHsHh)hQ5mHsHhChQ5mHsHh hQ5mHsHhr\hQ5mHsHhQ56mHsHhQ5mHsHhQ5jhQ50JUh/IhQ5mHsHhQ56aJmHsHhQ5aJmHsH2 *^dhjln48NVÿhc[r0JmHnHu hQ50JjhQ50JUjhY1UhY1hh&hQ5mHsHhhQ5mHsHhQ5jhQ50JUh56hQ5mHsH jvhQ56mHsHhQ56mHsHhQ5mHsHh hQ5mHsH/ $dh`a$h]h&`#$h5@ 6mHsH(. A!"#$% <@< NormalCJ_HmH sH tHP@P R Heading 1$<@&5CJKHOJQJJ@J R Heading 2$<@&56OJQJT@T R Heading 3$$dh@&`a$ 5mHsHD@D R Heading 4$@&CJmHsHtH DA@D Default Paragraph FontVi@V  Table Normal :V 44 la (k@(No List :@:  Footnote TextCJ@&@@ Footnote ReferenceH*4 @4 Footer  9r .)@!. Page Number>'1> Comment ReferenceCJ4>@B4 R Title$a$mHsHRC@RR R Body Text IndentSdh`SmHsHBB@bB R Body Text$dha$mHsH4U@q4 R Hyperlink >*phDV@D R FollowedHyperlink >*ph4@4 R Header  p#$ / $0$|&N''w)A*,:DT,^s1ظ 3{T[0 g ظf()@AIJ,-678# $ 1 O_m9BSG !#( ****,6./01U25t679;<Q==k>@BBDBEzGGHHL\O PPPQRSS@TTBVZXZ[[[[\{]%_X`abQdWeRfh\hiwjkklmn{p[q5rHs=tt0uvv^w-xxJz{z{|}b~~΀I[ކËJ6ܐőaٓST\BjOPZ͛p68mEUФ 7FiF]٧pxȨ>@ԩݩ2Bժkhxɬk5˰?qδKL{!bƸǸȸԸոָٸ00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000@0000@0@00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@000 @000@000@000@000I00I00I00@0@0I0000,/7Q=k>BDGPZ[[\%_X`WeRfhwjn{pv-xxJz{z|}\@ٸK00K00K00K00K00K00K00K00K00K00K00K00K00K00K00K00K00K00K00K00K00K00K00K00K00K00K00K00K00K00@0K @000 %%%( ` $i&\*-/2479<n@DHLO6QT WZP\`]_LaZdgjzmRrZvx{}nڋʍD"fBڳĶP(BEHK^O2S"WvZ^cvhl0orsv`y}TЁD:^\ީа~PH$adefgijklmnopqrstuvwxyz{}~      !"#$&')+,-/022[^dln`bh|%(*.1c !(!!t8@0(  B S  ? 9'xd:'x/ ;'xv<'x| ='x{>'x46!?'xߟ@'xd5!A'xB'x6!C'x D'x#E'xQQLhh66ٸ    RRPnn<<ٸ C *urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsmetricconverter9 *urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsplace8 *urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsCity f3. l ProductID  17"'29@FGMV[]abj !"*NVY^`giqbk*,[`ps AH      i k m p    v y {     "     N U \ ^ ` d u }      A G 057:<ALPQX[]ip{=Aloxz=?AEY^gi27BGHMZ\x}(./4AC`o #%Y_oq|')TVikmp!$9DPU @Begz|V\_arw:=?EOVafpu6=IK`dty',7=@BZcfhtyz/4ACWYmt&)jm| 9MZe-1;ADF.69;GLOQ^i  G P } !!&!1!4!6!E!J!M!O!b!g!z!|!~!!!!"" " """&","6"9"S"V"o"s"""""""""""####.#1#j#o#r#t#######$$$$*$0$=$C$a$g$$$$$$$$$$$$$$$$$$$% %[%^%e%g%i%l%%%%%%%%%%%H&K&\&`&c&e&&&&&&&&&&&&&&&&&'' '%'2'4'?'F'''''''''((((((((((((((() ))/)2)6);)O)R)^)c)))))))* ***********+ ++++!+/+6+9+;+G+M+T+V+X+\+,, ,,,,*,/,C,F,H,L,N,W,,,,,,,,,,,,,,,,,,, -----!-3-8-?-A-C-G-R-W-^-`-b-f-s-x-{-}-------------$.*.7.?.W.^...............///"/D/F/j/n/x/////////////////00000!0&0)0+080<0?0A0L0U0a0e0h0j0l0o0000000000000000000 1111(1*1.16171<1I1K1`1b1q1s1u1y1111111111111 2222(2021262D2F2s2y2{222222222222233333 44444424:4445 575:5I5N5Y5]5h5m555555555555555555566"6(6+6-6B6D6V6\6_6a6{66666666666666667 7 777%7(7*7<7?7L7R7U7W7Y7^7v7x7z7}77777777788884868C8I8L8N8\8a8d8f8|8~8888888888888888888888999 9 999"9$90929<9>9I9K9U9W9b9d9m9o999999999999999:::!:):.:;:=:I:P:Q:V:c:e:r:y:::::::;";%;';.;1;;;;;;;;;;;;;;;;;;;<<<<<</<1<I<K<L<R<U<W<<<<<<<<<<<<<======+=-=8=>===========> >!>&>;>@>C>J>>>>>>>>>? ? ????+?0?3?5?C?H?K?M?X?`?c?e?q?u????????????????? @@%@*@s@x@@@@@@@@@@@@@@@@@2ABAAAB B8BB@BBBDBJBOBVBXBsBuBBBBBBBBBBBBBBB C CCCCC=C@CLCNCbCdCwCyCCCCCCC:DADDDDDDDDDDDE!E4E6EIENEQETEpEsEEEEEEEEEEEEEFF=FCFFFHFUF\F_FaFnFyF|F~FFFFFFFFFFFFFFFFF1G8G@GBGTGYG\G_GdGjGGGGGGGGGGGGGGGGHH HHHHHHH H"H%H-H.H/H0H:H=HFHGHKHLHNHOHVHWHdHeHlHmHpH{HHHHHHHHHHHHHHHH IIII@IPIRIUI^I`ItIvIIIIIIIIIIIIIIIII JJJJ!J)J4J9JEJLJSJUJWJ[JoJqJ}JJJJJJJJJJJJJJJJJJJJK KK/KAKGKJKLK\KaKdKfKuKxK{K}KKKKKKKKKKK LLnLuLLLLLLLM$M=M@MRMYMtM{MMMMMMMMMMN NN4N?NTN[NoNvNyNNNNNNJOOOPPPPQQ QQQQQ Q!Q"Q+Q,Q6Q8Q;Q@Hgmyو܈ވ&(367=LNY[\ahjvz{ 38IK$'19KQċˋ :=UXkpӌٌ9Afn΍э&+fkJz6JOaepv̐ѐ !58X]46yŒ͒ՒߒMP:=?EPVahtyS•ԕו "(+-KMcknpۖBilnuxzjq|~ɘϘ 7:<Cahkm &.136@ښ[_ch<?GH_acgjpruޜ $*49@E\a!)ruvÞ͞ОҞ֞ޞ#)+0379?ӟ"CHKNRX͠Ҡՠנ?Begyơ̡(mpqvx}£ģU\{ФԤ!#PW~Z_in!]bdmħŧϧЧاڧ $4@ALMWX^`cx~ȨΨި ),4JNZlLPߪ $߫x}ɬά49:CDMkp67̰Ͱ԰ =>GSϴдմLwycdŸȸӸոոָٸ')?AHK+.59" $ 0 1 NP^`lm89ABRSF G !!##(( ******,,5.7.//0011T2U255s6u67799;;<<P=Q===j>l>@@BBBBDDAECEyG{GG H"HHHHHHHHHHHHHHGLIL[O]O PPPPP?Q@QFQJQQQQQQQQQ;RhAh]hiiiiiiiijjxjjjjjjk kkkkkkkkk?lDllllllmmmmmmmnnnnnnnn2o;ooooo(p-p.p6p|pZq\q4r6rGsIsttt/u1uvvvv]w_w,x.xxxIzKzzz|z{{||}}}}}}}c~k~~~58 JNOPV^[_`agort؄ۄ\"#$*-/1ad߆Sċ̋͋IK57ېݐ~đƑ `bؓړߔRT[]ACik 6@PY[̛ϛoq58lmDFTUϤФ!67EGhiEG\]ڧqwި=@өթܩݩ13ABԪժjlgiwxȬɬjk47ʰͰ >ApsʹдJNz} #adָٸ33333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333g[[i}}Tpxêժָٸ[_ָٸ%) 64K-G/X'0Z5{[0Ky~ԒI q|S9} HH^H`hH) ^`hH. pp^p`hH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. PP^P`hH. ^`hH)^`OJPJQJ^JhH. pp^p`hH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. PP^P`hH. \^`\hH. ^`hH. pp^p`hH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. PP^P`hH.^`6OJPJQJ^Jo( ^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hH 88^8`hH) ^`hH. pp^p`hH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. PP^P`hH.^`6OJPJQJ^JhH) ^`hH. pp^p`hH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. PP^P`hH.^`OJPJQJ^Jo( ^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hH {[ q| q|c KyKy d %) %) ld 9}-G/-G/d '0'0e S`1U0^Rpe:S`1U0lS`1U0lS`1U0S`1U0;V"w} `,5 Jp cXda|4IK Qmq7RzN9jen @}jln RGx ,3cmv56 5@ Z } N W Z7 a @d  X* G x } U4hUh:j?R?}`pqVou.ouvO$QR + - dL l ]c!.)"0" #:#O$($yo$>:%U%h&!&A&s&'''t'(i( k(!))V)n9*5,i,Qu,6-f...z.V`.rr.s/5/^0y 0$0D0d0q0v1c1K2P2|2443 4{ 4q45Q5A6@V819 :H:R:o:>+<~J<g<Ky<=@k=l=v >Q>^>l>@@DAB Bw(Bw-BC#F=FQFejF(GH%HeXHFsK"LBL0}L5NO@OJOSXO[mOQ QSQfQ~QRU/U@UVWY##YLYQY*Z]{Z [%%[y[N\r\r\e]o]]]= ^FC_*S_k `+$`+H`9ka*bbbGc.c[ic ,dHeupe)f;f}f hs9h?iFjvFjejkRkCk5 lvlm\mmmivm.YnAoDoUpLq]qXeqc[r.sNsps*u vSAvEvivndw@fxbzw{>Y{fZ{-{{||}'*}'}+x/CZmtz?Xv$CYXd!4F8\T#$q 96O-X}e#(-HhN8":sO/Ia;4!;U/KicQ22:)?n4Q/]`"Y9KH N[G )6PswzZ(AB@]G>'&;Q{v '][zi.<gBa NFA5Fn#h5O[~[@H[ULUO^k>l]z2B%Zq0CTd(pY1CJlx/Tbz{T{lo4CR[ a<!VuAy^!G:0#S?i(m}C 6dE{]'!HA_}v4| q'DT A;Cs*XLP;c+Aָٸ@[[X-2[[4 !"$%'(*+,01246789:<=>?@CDEFHJ@K@L@M@N@Q@R@S@U@V@W@X@Y@Z@[\]ظPPPPPP P"P$PL@P(P*P,P.P0P2P4P6P8P:P>P@PBPDPJPLPPPRPVPXP\P^P`PhPjPlPpPtPvPxPzP|PPPPPPPPPPP8@PPPPPPPPPPPPPP|@PPBUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial/HDA?5 z Courier New;Wingdings"1h:Fȋ`]fh ͓X;͓X;4dbb2QHP?)2FONOLO`KI SUSTAV GOVORA STRU`CA Mijo Loncarickorisnik(       Oh+'0   @ L X dpx FONOLOKI SUSTAV GOVORA STRUCAMijo LoncaricNormal korisnik245Microsoft Office Word@p@`Mt@8 g@?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./012356789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry Fz]21Table4WordDocument*fSummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q