Naslov
Organizacija u uvjetima kompleksnog i neizvjesnog ogruženja
(The organization in conditions of the Complexand Uncertain Environment)

Autori
Mujić, Nihada

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Ekonomski fakultet u Osijeku

Mjesto
Osijek

Datum
30.11

Godina
1999

Stranica
359

Mentor
Turkalj, Željko

Neposredni voditelj
Turkalj, Željko

Ključne riječi
organizacija; samoorganizacija; kompleksnost; neizvjesnost; ireverzibilnost; kreativni sustavi
(organization; self-organization; complexity; uncertainity; irreversibility; creative systems)

Sažetak
U nas se gotovo i nije do sada pisalo o kompleksnosti i neizvjesnosti poslovanja u organizacijama i u tome je doktorska disertacija Nihade Mujić doprinos popunjavanju teorijske praznine nastale u prijelazu iz industrijskog i postindustrijskog u informacijsko društvo. U metodološkom smislu, ova je disertacija također vrijedan rad. U njemu se povezuju različita područja i teorije, koje pomažu u objašnjavanju i razumijevanju kompleksnosti i neizvjesnosti u organizaciji. Proučavanje znanstvene literature nije svedeno na pasivan odnos i reproduciranje postojećih saznanja, već je uspostavljen dinamičan i aktivan odnos u rekonstrukciji postojećih sadržaja u skladu s vlastitim promišljanjem. U analizi dosadašnjih teorija organizacije Nihada Mujić dolazi do zaključka da nije dovoljna djelotvornost organizacije koju postavlja tzv. klasična teorija, niti širenje participacije unutar nje koju zastupa tzv. neoklasična teorija, već je neophodno i zadovoljenje nekih potreba okruženja, što vodi do koncipiranja moderne teorije organizacije. U svezi s tim, značajan pomak vidi u ulozi čovjeka koji od “homo oecconomicusa” klasične teorije, preko “homo sociologicusa” neoklasične teorije dolazi do “homo administrativusa”, odnosno “organizacijskog čovjeka”, čiji se ugled, status i moć mjere doprinosom općem cilju organizacije. Nihada Mujić uočava i pojašnjava paradoksalne situacije na području organizacije do kojih dolazi kada se problemi informacijskog društva pokušavaju riješiti organizacijom industrijskog društva. Svojom disetracijom je pokazala kako usvajanjem suvremenih tendencija u znanosti, a posebno prihvaćanjem kompleksnosti, neizvjesnosti i ireverzibilnosti svijeta u kojem živimo doprinosimo razumijevanju djelovanja organizacije u turbulentnim uvjetima. Tako u organizaciju uvodi spoznaje teorije kaosa, po kojima deterministički sustavi u kojima nastupi nered mogu s ostacima strukture proizvesti prijelaz iz kaotičnog stanja u stanje reda na višoj razini. S tim u svezi, N. Mujić potrebu za promjenom organizacije tumači neravnotežama koje se javljaju u odnosu poduzeća s njegovom okolinom. Te neravnoteže klasificira u tri skupine: a) Neravnoteže koje prolaze nezapaženo i na njih nitko ne reagira; to su male promjene koje sponatno nastaju i spontano nestaju i ne narušavaju uobičajene organizacijske procese. b) Neravnoteže koje se mogu očekivati i uočiti primjenom naučenih tehnika i traže promjenu djelovanja putem odluka koje su najčešće uprogramirane u organizacijsku strukturu, koja se onda javlja kao svojevrsna membrana u odnosu s promjenjivim i kompleksnim okruženjem. c) Neravnoteže koje iziskuju bitne i radikalne promjene u organizaciji. To su neravnoteže koje mogu odvesti sustav u kaos, ali mogu bit i točke bifurkacije ili šansi za razvoj, ako se poslovni i društveni sustavi tako organiziraju da ih mogu prepoznati, snaćai se u vremenu i prostoru njihova pojavljivanja, definirati ih, protumačiti i ponuditi rješenja za otklanjanje. N.Mujić smatra da upravo ovaj posljednji oblik neravnoteža tjera sustave na propadanje ili samoorganiziranje vlastitih potencijala u svrhu opstanka i razvoja. Rigidna organizacija industrijskog doba ne može osigurati vitalnost poduzeća i u velikim neravnotežama u odnosu poduzeća s njegovom okolinom vodi u organizacijski kaos. To mogu osigurati u informacijsko doba jedino različiti oblici fleksibilne organizacije: od projektne i matrične, preko mrežne i virtualne do samoorganizacije. Samoorganiziranim sustavima smatra one čiji elementi djeluju organizirano u svakoj situaciji bez postojanja neke vanjske naredbe. Ti sustavi će u kritičnoj točki vlastitim potencijalima stvoriti novo, novim okolnostima prikladno ponašanje i novu strukturu. Da bi to mogli postići sustavi moraju imati definirane svrhe, sposobnost diferenciranja okruženja, jake podsustave i vrlo fleksibilne veze među njima, te ljude jakog identiteta međusobno fleksibilno povezane. Navedene spoznaje Nihada Mujić je uspješno primjenila u definiranju identiteta gospodarskog sustava u kompleksnim, neizvjesnim i promjenjivim uvjetima, uz posebnu obradu djelovanja poduzeća u novim uvjetima, izgradnju kulture poduzeća, filozofije poduzeća, identiteta poduzeća, vizije poduzeća i ciljeva poslovanja. Velika je vrijednost njezine doktorske disertacije obrada, u posebnom poglavlju, ljudskog kapitala kao ključnog činitelja organizacije gospodarskih sustava informacijskog doba, jer on čini odrednicu u svladavanju prepreka u temeljnim preobrazbama poduzeća. Za sagledavanje uloge čovjeka kao ključnog činitelja fleksibilne organizacije N. Mujić, relevantnim smatra njegovu konativnu, motivacijsku, kognitivnu i komunikacijsku dimenziju. Ovako obrađen ljudski kapital, s tim dimenzijama, prva je u nas unijela u teoriju organizacije. To je veoma značajan znanstveni doprinos. Cjelovitost proučavanju obrađene teme dalo je empirijsko istraživanje organizacije u kompleksnim i neizvjesnim uvjetima u hrvatskom gospodarstvu i studentskom životu. Istraživanje provedeno u populaciji hrvatskih studenata imalo je za cilj sagledati hoće li studenti prihvatiti izazov novoga i kako će se organizirati u uvjetima granične neravnoteže, dok je istraživanje menadžerske strukture u zagrebačkim poduzećima imalo za cilj sagledati kako menadžeri funkcioniraju u uvjetima smetnji. Istraživanje provedeno u okviru natjecanja studenata dalo je rezultate za gotovo školski primjer samoorganizacije na djelu, dok su kompleksni i neizvjesni uvjeti poslovanja naveli gospodarsku strukturu – menadžere na sagledavanje potreba za organizacijskim promjenama, ali za bitne skokove u smislu primjene fleksibilnijih načina organiziranja postoje prepreke u motivacijskoj dimenziji i vrlo destruktivnom raspoloženju promatranih menadžera. Mentalne i komunikacijske sposobnosti, promatrane same za sebe su značajne, ali neumrežene s odgovarajućom motivacijom i emocijama predstavljaju samo potencijal. Ovo veoma vrijedno i korisno istraživanje ima teorijsku i praktičnu vrijednost za prilike u Hrvatskoj. Znanstveni doprinos doktorskog rada Nihade Mujić su i nove spoznaje u teoriji organizacije u razradi čimbenika kreativnih organizacijskih sustava.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pravo

POVEZANOST RADA