Naslov
Tehnološki proces peletiranja gnoja peradi
(Technological pelleting process of poultry manure)

Autori
Perica, Saša

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Stručni dodiplomskih studij poljoprivrede

Mjesto
Križevci

Datum
10.02

Godina
2012

Stranica
34

Mentor
Srečec, Siniša

Ključne riječi
peletiranje; pileće gnojivo
(pelletizing; poultry manure)

Sažetak
Tehnološki proces peletiranja gnoja peradi pretvara gnoj peradi u visoko vrijedno organsko gnojivo visokog sadržaja biljnih hraniva, velikog postotka organske tvari s minimalnim utroškom energije bez zagađenja okoliša uz low tech i know how. Razvojem i pozicioniranjem ove relativno nove tehnologije moguće je pokriti teritorij Hrvatske, zbrinuti velike količine za okoliš opasnog otpada u koristan proizvod koji će se vratiti natrag u proces proizvodnje hrane za perad. Najveći pomak je u implementiranju novih tehnologija i njenih primjena, inovacija, rješavanja tehničkih problema i nedostataka kao i iznalaženja rješenja u procesu peletiranja. Mogućnost sinergijskog procesa da se proizvođačima usjeva za stočnu hranu isporuči kvalitetno organsko gnojivo i time zatvori ciklus proizvodnje brojlera. To daje jednu računicu kako potreba usjeva za hranivima a tako i zbrinjavanju golemih količina gnoja peradi i očuvanja okoliša na jedan brzi i efikasan način. Također prije šire primjene ove tehnologije i njenog širenja bliže mjestima veće produkcije gnoja peradi ima još problema koji se trebaju riješiti kako zakonskih legislativa, tako i nekih pitanja tehničke naravi i većeg iskorištenja stroja. Samo koštanje kapitala i cijena izrade kompletnog pogona je povezana s veličinom tržišta i njegovom potražnjom za tim proizvodom. Tako da što je skupo danas u budućnosti i dugoročno gledajući bi moglo biti visoko isplativo. Također tu se može ubrojiti i trgovina sa emisijskim jedinicama stakleničkih plinova (10, 11 € / t CO2 – 08.11.2011. www.pointcarbon.com , sistem karbon kredita uveden od strane Ujedinjenih Naroda 2005. godine, osnovica mu je Kyoto sporazum iz 1997. godine a potpisan je od 190 zemalja svijeta među njima i Hrvatske da će do 2050. godine smanjiti emisije CO2 za 80%. Uvođenjem karbon kredita zemlje su dobile limite ispuštanja CO2 godišnje u atmosferu. 1 karbon kredit vrijedi 1 metričku tonu CO2.) koja može financirati rad samo postrojenja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA