Pregled bibliografske jedinice broj: 591777
Štukomramorni oltari u sjevernoj Hrvatskoj
Štukomramorni oltari u sjevernoj Hrvatskoj // Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 35 (2011), 177-194 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 591777 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Štukomramorni oltari u sjevernoj Hrvatskoj
(Stucco Marble Altars in Northern Croatia)
Autori
Zajec, Vlasta
Izvornik
Radovi Instituta za povijest umjetnosti (0350-3437) 35
(2011);
177-194
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
štukomramor ; umjetni mramor ; oltar ; 18. stoljeće ; Zagreb - katedrala ; Blaškovec ; Maja ; Stražeman ; Požega ; Lipnik ; Sotin ; Daruvar ; Josef Göbhardt ; Franjo Thauszy ; Antun Janković
(Stucco Marble ; Artificial Marble ; Altar ; 18th Century ; Zagreb - cathedral ; Blaškovec ; Maja ; Stražeman ; Požega ; Lipnik ; Sotin ; Daruvar ; Josef Göbhardt ; Franjo Thauszy ; Antun Janković)
Sažetak
Tema štukomramornih oltara u sjevernoj Hrvatskoj dosad nije bila predmetom zasebog izučavanja, a termin je u domaću literaturu uveden tek nedavno. Štukomramor je vrsta umjetnog mramora kojem je svojstvena visoka luminoznost površine, čime se kreiraju bogati svjetlosni učinci. Pretpostavlja zahtjevan tehnološki proces, što ga poput pravog mramora čini vrlo skupim materijalom, o čemu svjedoče brojne dokumentarne potvrde o iznosima utrošenim za podizanje tih oltara. Prikazan je i valoriziran cjelovit korpus zasad poznatih oltara izrađenih u tehnici štukomramora na području sjeverne Hrvatske. Sačuvani primjeri nalaze se u Blaškovcu, Maji, Stražemanu, Požegi, Lipniku, Sotinu, Zagrebu i Daruvaru. Većina oltara u Hrvatskoj podignuta je u šestom i sedmom desetljeću 18. stoljeća, a na temelju niza oblikovnih srodnosti iznosi se pretpostavka da su, s iznimkom daruvarskog oltara, djelo iste radionice. Dokumentarne potvrde o autorstvu oltara nisu pronađene, no temeljem brojnih podudarnosti s više štukomramornih oltara na području susjedne Slovenije iznesena je hipoteza da bi mogla biti riječ o djelu radionice ljubljanskog štukatera Josefa Göbhardta (Jožefa Gebharda) (1715. – prije 4. ožujka 1798.), podrijetlom iz čuvenog središta baroknog štukaterstva Wessobrunna. Većinu oltara dali su podići predstavnici visokog klera i plemstva, a među njima brojem narudžbi prednjači zagrebački biskup Franjo Thauszy (1751.–1769.). Iako brojem sačuvanih primjera nevelik, dosad u domaćoj literaturi zapostavljen korpus štukomramornih oltara u sjevernoj Hrvatskoj predstavlja vrijedan segment barokne oltaristike sjeverne Hrvatske koji njezinu sliku čini potpunijom i raznovrsnijom.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest umjetnosti
POVEZANOST RADA
Projekti:
020-0202685-2700 - Barok, klasicizam, historicizam u sakralnoj umjetnosti kontinentalne Hrvatske (Repanić-Braun, Mirjana, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Institut za povijest umjetnosti, Zagreb
Profili:
Vlasta Zajec
(autor)
Citiraj ovu publikaciju:
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- BHA: Bibliography of the History of Art