Pregled bibliografske jedinice broj: 591735
UPORABLJIVOST ULTRAZVUČNOG VISINOMJERA/DALJINOMJERA VERTEX IV PRI IZMJERI STRUKTURE JEDNODOBNIH SASTOJINA PRIMJENOM UZORAKA PROMJENJIVE VJEROJATNOSTI SELEKCIJE
UPORABLJIVOST ULTRAZVUČNOG VISINOMJERA/DALJINOMJERA VERTEX IV PRI IZMJERI STRUKTURE JEDNODOBNIH SASTOJINA PRIMJENOM UZORAKA PROMJENJIVE VJEROJATNOSTI SELEKCIJE, 2012., magistarski rad, ŠUMARSKI FAKULTET, ZAGREB
CROSBI ID: 591735 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
UPORABLJIVOST ULTRAZVUČNOG VISINOMJERA/DALJINOMJERA VERTEX IV PRI IZMJERI STRUKTURE JEDNODOBNIH SASTOJINA PRIMJENOM UZORAKA PROMJENJIVE VJEROJATNOSTI SELEKCIJE
(APPLICABILITY OF VERTEX IV ULTRASONIC HYPSOMETER/TELEMETER IN MEASURING THE STRUCTURE OF EVEN-AGED STANDS USING VARIABLE SELECTION PROBABILITY SAMPLES)
Autori
RADOČAJ, MILE
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad
Fakultet
ŠUMARSKI FAKULTET
Mjesto
ZAGREB
Datum
24.02
Godina
2012
Stranica
108
Mentor
Božić, Mario
Ključne riječi
Vertex IV; PPS metode
(Vertex IV; PPS methods)
Sažetak
Temeljni cilj ovog rada je istražiti uporabljivost i ucinkovitost visinomjera/daljinomjera Vertex IV pri izmjeri strukture jednodobnih sastojina primjenom uzoraka promjenjive vjerojatnosti selekcije. Vertex se koristio kao daljinomjer za izmjeru i provjeru udaljenosti stabala te za mjerenje visina. Istraživanje je provedeno u cistoj bukovoj sastojini na podrucju Uprave šuma Podružnice Karlovac, Šumariji Slunj u gospodarskoj jedinici Mašvina. Radi dobivanja podataka, na kvadratnoj mreži 100x100 metara postavilo se 25 kružnih primjernih ploha svrstanih u odreene kategorije nagiba i kamenitosti. Na svim plohama provedena je izmjera prsnih promjera stabala razlicitim metodama. U provoenju izmjere koristili su se uzorci promjenjive vjerojatnosti selekcije (PPS metode) pri cemu su stabla za izmjeru odabirana Bitterlichovim štapicem uz faktor temeljnice 1 i Bitterlichovim zrcalnim relaskopom uz faktore temeljnice 1, 2 i 4. U provoenje izmjere koristili su se i koncentricni krugovi radijusa 5 i 12 m te radijusa 7, 13 i 20 m, kao i metode izmjere na krugu fiksne površine radijusa 12, 62 m. Kao referentna metoda postavljen je inicijalni krug radijusa 20 m. Za sve metode izracunate su vrijednosti strukturnih elemenata (broj stabala, srednji promjer, temeljnica i volumen) za plohe i sastojinu. Isto tako provedena je studija vremena po plohi i na razini sastojine za sve metode terenske izmjere (osim referentne metode) u kojima se koristio Vertex VI za provjeru udaljenosti rubnih stabala. Studija vremena provedena je kod PPS metoda uz faktore temeljnice 2 i 4 uz provjeru udaljenosti rubnih stabala mjernom vrpcom. Odabir stabala kod PPS metoda može se provesti „odoka“ kada osoba koja vrši odabir stabala odabranog faktora temeljnice stavlja u odnos promjer i udaljenost, gdje nam Vertex IV za odabrani faktor temeljnice na ekranu prikazuje najmanji promjer da bi stablo bilo u uzorku. Meutim, taj nacin zahtjeva provjeru veceg broja rubnih stabala. Da bi se vrijeme izmjere primjenom PPS metoda skratilo, za odabir stabala, tj. njihovu ukljucenju ili ne ukljucenju u uzorak koristio se Bitterlichov štapic i Bitterlichov zrcalni relaskop, a Vertex se koristio kao daljinomjer kako bi se ubrzalo vrijeme izmjere i smanjili troškovi. Provedenom analizom varijance ponovljenih mjerenja utvreno je da se elementi strukture sastojina prema korištenim metodama (srednji promjer, broj stabala po hektaru, temeljnica po hektaru i volumen po hektaru) statisticki znacajno ne razlikuju. Do primjene Vertexa provjera udaljenosti rubnih stabla od središta plohe provodila se mjernom vrpcom. Usporedba vremena izmjere korištenjem Vertexa odnosno mjerne vrpce (nacin ravnjace i podravnjace) za provjeru horizontalne udaljenost provedena je za PPS metode uz faktore temeljnice 2 i 4. Ukupno vrijeme izmjere u PPS metodi uz faktor temeljnice 2 uz korištenje Vertexa je 20% manje, a uz faktor temeljnice 4 je 12% manje nego sa mjernom vrpcom. Modeliranje vremena izmjere provedeno je za PPS metode uz faktore temeljnice 2 i 4, gdje je provjera horizontalne udaljenosti provedena Vertexom i mjernom vrpcom, te su nacinjena dva modela. U Modelu 1 su kao nezavisne varijable korišteni broj stabala koja sigurno ulaze u uzorak te broj rubnih stabala, a Modelu 2 uz varijable Modela 1 pridodani su nagib i kamenitost na plohi. Pod uvjetom da nema rubnih stabala vrijeme izmjere po modelima 1 i 2 za metode faktora temeljnice 4 bez obzira cime se provodila provjera udaljenosti rubnih stabala je jednako, što je i logicno. Isto se nije pokazalo po modelima za metode faktora temeljnice 2 gdje je povecanjem broja stabala vrijeme izmjere za metodu u kojoj se udaljenost rubnih stabala provodila mjerom vrpcom vece u odnosu na metodu u kojoj se udaljenost rubnih stabala provodila Vertexom. Povecanjem broja mjerljivih stabala u uzorku, uz isti broj rubnih stabala, smanjuje se postotno odstupanje razlike vremena izmeu metoda uz faktore temeljnice 2 kao i izmeu metoda uz VII faktore temeljnice 4 bez obzira cime provjeravali udaljenost rubnih stabala, kako po Modelu 1 tako i po Modelu 2. Povecanjem nagiba terena u metodama uz faktore temeljnice 2 kao i uz faktore temeljnice 4 bez obzira cime provjeravali udaljenost rubnih stabala u Modelu 2 povecava se vrijeme potrebno za izmjeru istog broja stabala. Provedenom procjenom troška za jednu gospodarsku jedinicu na kojoj se postavljaju uzorci na površini 1 000 ha (krug reprezentira površinu od jedan hektar) uz vožnju jedne ekipe u vozilu dobiveni su podaci da je najmanje novcanih sredstava za izmjeru potrebno kod metoda faktora temeljnice 4. Izmjerom metodom uz faktor temeljnice 4 kada se udaljenost rubnih stabala provodi Vertexom dolazi do uštede novcanih sredstava od 12%, a uz faktor temeljnice 2 od 20% u odnosu na mjernu vrpcu. Trenutno korištena metoda pri ureivanju šuma u RH, metoda radijusa kruga 12, 62 m je skuplja u odnosu na PPS metodu s faktorom temeljnice 4 za 18, 4% kada provjeru udaljenosti rubnih stabala provodimo Vertexom na horizontalu, odnosno 4, 1% kada provjeru udaljenosti rubnih stabala provodimo mjernom vrpcom. Troškovi izmjere u istraživanoj sastojini donedavno korištene metode pri ureivanju šuma u RH, metode koncenticnih krugova radijusa 5 i 12 m, i trenutno korištene metode kruga radijusa 12, 62 m su podjednaki. Donedavna metoda iziskuje 4% više novcanih sredstava od metode koja se trenutno koristi pri ureivanju šuma u RH.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Šumarstvo