Pregled bibliografske jedinice broj: 591729
RAST I PRIRAST ŠUMSKIH KULTURA CRNOG BORA (Pinus nigra J.F.Arnold) NA PODRUČJU ŠUMARIJE IMOTSKI
RAST I PRIRAST ŠUMSKIH KULTURA CRNOG BORA (Pinus nigra J.F.Arnold) NA PODRUČJU ŠUMARIJE IMOTSKI, 2012., magistarski rad, ŠUMARSKI FAKULTET, ZAGREB
CROSBI ID: 591729 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
RAST I PRIRAST ŠUMSKIH KULTURA CRNOG BORA (Pinus nigra J.F.Arnold) NA PODRUČJU ŠUMARIJE IMOTSKI
(GROWTH AND INCREMENT OF BLACK PINE FOREST CULTURES (Pinus nigra J.F.Arnold) IN IMOTSKI FOREST OFFICE)
Autori
Bubalo, Živko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad
Fakultet
ŠUMARSKI FAKULTET
Mjesto
ZAGREB
Datum
20.02
Godina
2012
Stranica
91
Mentor
Božić, Mario
Ključne riječi
Šumske kulture crnog bora; struktura sastojina; rast i prirast stabala i sastojina
(Forest culture; pine stand structure; growth and growth of trees and stands)
Sažetak
Šumske kulture crnog bora na području šumarije Imotski podizane su koncem XIX i tijekom XX stoljeća na po domicilnom stanovništvu devastiranim staništima, gdje je nekada davno šuma uslijed neracionalnog ponašanja pretvorena u siromašni pašnjak sa najrezistentnijim autohtonim vrstama bjelogorice i crnogorice grmolikoga uzrasta. Uslijed različite gustoće sadnje protekom vremena, kao i činjenice da su površine pojedinih odsjeka pošumljavane u dužem intervalu vremena, krivulja ukupnog broja stabala, nema izražen uobičajni oblik padajuće distribucije. Isto tako u ovim se sastojinama ne uočava uobičajeno veći broj stabala na lošijem bonitetu za istu starost. Protekom vremena raspodjele broja stabala po debljinskim stupnjevima očekivano imaju veći raspon te su položenije. Razvoj temeljnice, volumena, promjera i visine srednjeg plošnog stabla prati uobičajeni oblik tzv. s krivulje ili krivulje rasta, uz znatnu varijabilnost između jednako starih šumskih kultura. Vrijednosti visina iz visinskih krivulja upućuju da se šumske kulture na nagnutom terenu nalaze na lošijim bonitetima od onih na ravnom uz istu starost. Kulminacija visinskog prirasta nastupa jako rano. Kulminacija debljinskog prirasta većinom nastupa nešto kasnije od kulminacije visinskog prirasta. Debljinski prirast u vrijeme kulminacije ima znatno veći raspon (0, 4-1, 6 cm/godišnje) te u velikoj mjeri ovisi o položaju stabla u sastojini odnosno pritisku konkurencije. U skladu s očekivanjima, debljinski je prirast debljih stabala veći od prirasta tanjih stabala na plohi, stabla u starijim sastojinama imaju manji debljinski prirast uz isti prsni promjer, a prirast stabala na lošijem bonitetu je niži za istu starost i promjer od prirasta stabala na boljem bonitetu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Šumarstvo