Naslov
Biomasa alepskoga bora (Pinus halepensis Mill.) kao dodatni izvor energije u priobalnom području Hrvatske
(Biomasse der Aleppokiefer (Pinus halepensis Mill.) als zusätzliche Energiequelle im Adriagebiet Kroatiens)

Autori
Dekanić, Stjepan

Izvornik
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, rektorova nagrada

Godina
2000

Ključne riječi
alepski bor; struktura i masa nadzemnog dijela stabla; masa krošnje; masa debla; masa grana; masa iglica; masa češera; biomasa za energiju
(die Aleppokiefer; die Masse des oberirdischer Baumteils; Kronenmasse; Stammasse; Gezweigemasse; Nädleinmasse; Zapfenmasse; Biomasse für Energie)

Sažetak
U Hrvatskoj postoji 40 000 ha sastojina alepskog bora (Pinus halepensis Mill.) čija ukupna drvna zaliha iznosi 3 853 000 m3 ili oko 1,3% ukupne drvne zalihe Republike Hrvatske. Mogući godišnji sječivi etat ovih sastojina je oko 120 000 m3. Šumarstvo se jadranskog dijela Republike Hrvatske na čijem se području nalaze te sastojine, danas susreće sa problemom prodaje drva alepskog bora koje pilanari i lokalno stanovništvo izbjegavaju zbog smole. Još nedavno se alepski bor izvozio u Italiju, a veće količine prerađivala je i tvornica celuloze u Maglaju. Međutim, tvornica u Maglaju je zatvorena, a promjene na europskom tržištu celuloznog drva prekinule su izvoz u Italiju. Zbog ovih razloga, mogući godišnji sječivi etat se ne realizira, ili se realizira u vrlo malom dijelu. U isto vrijeme kada se javlja problem plasmana drva alepskog bora na tržište, dolazi i do krize energije koja je u Dalmaciji izbila istodobno s ratnom krizom. Sagledavajući globalne trendove u proizvodnji energije čija je glavna smjernica napuštanje konvencionalnih izvora energije (donedavno smatranih neiscrpnima) i okretanje prirodnim (u dogledno vrijeme obnovljivim) energentima, postavlja se pitanje: ne bi li se problem neiskorištene biomase alepskog bora mogao riješiti u kombinaciji sa rješavanjem problema nestašice energije u Dalmaciji? Da bi se što točnije ocijenile proizvodne mogućnosti sastojina alepskog bora kao izvora biomase, potrebno je poznavati strukturu biomase stabla alepskog bora. Ovim radom željelo se napraviti jedan korak u tom smjeru. Iznose se podaci dobiveni detaljnom obradom pet modelnih stabala različitih starosti i prsnih promjera oborenih na tri pokusne plohe Zavoda za iskorištavanje šuma, Šumarskog fakulteta u Zagrebu. Iako je biomasa definirana kao suha tvar, naglasak je u ovom radu stavljen na neosušenu (svježu) masu stabla zbog toga što su šumari prisiljeni s tom biomasom manipulirati upravo u sirovom stanju. Dakle, sama masa biomase u svježem stanju predstavlja važan troškovni čimbenik u prvoj fazi proizvodnje energije iz šumske biomase. Panj i podzemni dio stabla nisu obuhvaćeni ovim radom. Ukupna masa nadzemnog dijela stabla alepskog bora raščlanjena je na mase debla, grana 3 do 7 cm promjera, grana do 3 cm promjera, iglica i češera. Posebno je promotren odnos masa u krošnji i masa u deblu. U radu je opisan alepski bor kao vrsta, a dane su i neke glavne značajke iskorištavanja biomase za energiju.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biotehnologija

POVEZANOST RADA