Naslov
Sveti Ivan pustinjak u hrvatskoj historiografiji i ikonografiji 17. i 18. stoljeća
(Saint John Hermit in the Croatian historiography and iconography in the seventeenth and eighteenth centuries)

Autori
Premerl, Daniel ; Kurelac, Iva

Izvornik
Croatica Christiana periodica : časopis Instituta za crkvenu povijest Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilista u Zagrebu (0350-7823) 36 (2012), 69; 11-31

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
sv. Ivan pustinjak ; Dinko Zavorović ; Ivan Tomko Mrnavić ; Juraj Rattkay ; ikonografija Zagrebačke biskupije ; Ilirsko-ugarski kolegij u Bolonji ; historiografija
(St. John Hermit ; Dinko Zavorović ; Ivan Tomko Mrnavić ; Juraj Rattkay ; iconography of the bishopric of Zagreb ; Illyrian-Hungarian collegium in Bologna ; historiography)

Sažetak
Rad ispituje putove i razloge usvajanja sveca Ivana pustinjaka u hrvatskom kasnorenesansnom i baroknom historiografskom narativu i ikonografiji. Nedvojbeno je riječ o liku koji je imao snažan semantički naboj i potencijal za hrvatsku nacionalnu, državno-pravnu te kršćansku legitimaciju i reprezentaciju. Analizom ključnih narativnih izvora hrvatske srednjovjekovne i humanističke historiografije došli smo do otkrića da se legenda o sv. Ivanu pustinjaku u hrvatskoj historiografiji prvi put pojavljuje početkom 17. st. u neobjavljenom djelu De rebus Dalmaticis (1602.) šibenskog humanista i povjesničara Dinka Zavorovića. On tekst »Hajekove« legende u latinskom prijevodu češkog erudita Nikole Saliusa preuzima iz djela Vitae sanctorum njemačkog kartuzijanca Laurentiusa Suriusa. U radu donosimo prijepise svih ključnih neobjavljenih latinskih citata iz venecijanskog i zadarskog prijepisa Zavorovićeva djela. Analiziran je i utjecaj Suriusova teksta na hagiografsko djelo Regiae sanctitatis Illyricanae foecunditas (Rim, 1630.) šibenskog crkvenog velikodostojnika i povjesničara Ivana Tomka Mrnavića. Zavorović i Mrnavić prvi u Hrvatskoj u političkom i religijskom smislu legitimiraju spomenuti svetački lik, pa on tijekom 17. st. postaje legitiman dio hrvatskog historiografskog narativa, o čemu svjedoči i djelo Memoria regum et banorum (Beč, 1652.) zagrebačkog kanonika i povjesničara Juraja Rattkaya. To će Rattkayevo djelo, na čijoj se naslovnici nalazi prvi vizualni prikaz sv. Ivana pustinjaka u Hrvatskoj, najviše utjecati na pojavu i prihvaćanje tog svetačkog lika u ikonografiji Zagrebačke biskupije, među ostalim i na izgled korica za čuvanje znamenitog iluminiranog Misala Jurja de Topusko. U kontekstu dosad nepoznatih refleksija legende o sv. Ivanu pustinjaku u likovnoj umjetnosti, ističe se velika svodna freska u Ilirsko-ugarskom kolegiju u Bolonji, nastala 1700. godine po narudžbi zagrebačkog biskupa Seliščevića. Pod utjecajem Rattkayevog djela kult ovoga sveca proširio se i među Pavlinima. O tome svjedoče freske (1731.) Ivana Krstitelja Rangera u kapeli sv. Ivana na Gorici iznad Lepoglave, te štafelajna slika s likom sv. Ivana pustinjaka iz pavlinskog samostana u Križevcima, pa ne čudi da se taj svetački lik javlja i u crkveno-povijesnom djelu pavlina Josipa Bedekovića koji ga je uvrstio i u kalendar ilirskih svetaca. Činjenica da je zagrebačko školsko isusovačko kazalište u prvoj polovini 18. st. u više navrata igralo predstave na temu legende o sv. Ivanu pustinjaku svjedoči o tome da se njegov lik tijekom stoljeća i pol uspješno inkorporirao u gotovo sve relevantne aspekte hrvatske kulturne tradicije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest, Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA