ࡱ> |~yz{[bjbj 7Fΐΐ/'+d d O ooo8lr+{{V >  komomomomomomo$u8xo o V V ooo{{rTMTMTM x"o{o{koTM koTMTMeg{0 `,C| eWor0rfxLx4gg"xo;g TM ooTM r x d m:Bojana Bojani Obad `itaroci, Nikola Matuhina Sveu iliate u Zagrebu Arhitektonski fakultet HR ( 10000 Zagreb, Ka ieva 26 University of Zagreb Faculty of Architecture HR ( 10000 Zagreb, Ka ieva 26 Prethodno priopenje UDK 712.3/4 Preliminary Communication UDC 712.3/4 Tehni ke znanosti / Arhitektura i urbanizam 2.01.02. ( Urbanizam i prostorno planiranje Technical Sciences / Architecture and Urban Planning 2.01.02. ( Urban and Physical Planning lanak primljen / prihvaen: 8. 5. 2012. / 14. 6. 2012. Article Received / Accepted: 8. 5. 2012. / 14. 6. 2012. Landscape urbanizam Nova prostorna paradigma Ekoloki urbanizam Landscape urbanizam Novi urbanizam Waldheim, Charles Ecological Urbanism Landscape Urbanism New Urbanism Waldheim, Charles Landscape urbanizam, primarno kriti ka reakcija na nedostatak aktualne 'prostorne' vizije, prerasta tijekom posljednjega petnaestogodianjeg razdoblja u suvremenu prostornu paradigmu, jasnih ciljeva objedinjavanja teoretskih i prakti nih postavki prostornih disciplina. Istra~uje se prostorno-vremenski, prakti ni i teoretski kontekst nastanka Landscape urbanizma, reakciju struke, te primjenu u kontekstu suvremene izobrazbe buduih arhitekata i urbanista. Uvod Introduction Landscape urbanizam ( novi oblik urbanisti kog promialjanja prostora / urbanisti ka teorija u nastanku, potaknut/a ponajprije nemogunoau rjeaavanja problema izrazito konzistentnih, ubrzanih i nepredvidivih urbanih promjena  razvio se tijekom posljednjih petnaestak godina u sustavni pokret objedinjenja airega spektra pojedina nih, u danaanje doba neopravdano samostalnih prostorno-planerskih, odnosno urbanisti ko-arhitektonskih disciplina. Metodoloaki, Landscape urbanizam ozna ava aktualnu (re)organizaciju discipline u kojoj pejsa~ zamjenjuje arhitekturu u smislu osnovnoga gradbenog sredstva suvremenog urbanizma. Za mnoge pripadnike raznih disciplina, osim uloge ia itavanja i do~ivljaja urbanog prostora, njegove 'zelene' scenografije, krajolik postaje gradotvorni medij. Kao logi an slijed vremenu opravdanog poveanja globalne ekoloake svijesti i intenzivnog prodiranja urbanoga u dragocjeni prostor izvorne prirodnosti javlja se reafirmacija pejsa~a kao osnovnog elementa suvremenoga grada. Osim ~elje pojedine regije za isticanjem vlastitih kvalitativnih karakteristika, bilo s ekoloakim ili s ciljevima turisti kog 'brandinga', pojava Landscape urbanizma rezultat je va~nosti shvaanja promjenljivosti razvojnog procesa gradskog sustava, kao i uvianja suvremene slo~enosti perceptivnih iskustava njegova socijalnog konteksta. lanak analizira prostorno-vremenski okvir nastanka i metode Landscape urbanizma, dosege teoretskog i prakti nog diskursa postavljene u kriti ki meuodnos s istodobnim razvojnim strujama/teorijama suvremenog urbanizma, i to radi preispitivanja aktualnih dosega lokalnih urbanih disciplina, ali i uvida u mogunost njihova napretka razmatranjem metoda koje isti e Landscape urbanizam. Izri aj i metode Landscape urbanizma Izvor izri aja Landscape Urbanism nalazimo u sintagmi  Landscape as Urbanism  koju predstavlja James Corner organiziranjem niza stru nih sveu ilianih predavanja, odr~anih po etkom devedesetih godina 20. stoljee, radi promicanja pejsa~no-arhitektonske tematike unutar podru ja arhitekture i urbanizma. Nedugo zatim arhitekt Charles Waldheim primjenjuje izri aj "Landscape Urbanism" i 1997. godine organizira istoimeno savjetovanje u Chicagu gdje promicanjem uloge krajolika u kontekstu aktualnih urbanih zbivanja u SAD-u postavlja termin Landscape urbanism. Savjetovanja su potaknula osnivanje diplomskih studija Landscape urbanizma, kako na sjevernoameri kim tako i na europskim sveu iliatima. Waldheim, kao i londonski Architectural Association, zaslu~ni su za temeljne publikacije koje tekstovima razli itih autora nastoje predstaviti koncepte i osnovne postavke Landscape urbanizma ( svojevrstan manifest djelovanja. (sl.1) Sintaksa Landscape urbanizma vidljivo nala~e nekoliko zna enja. U ovome kontekstu radi se o moguem tuma enju/prevoenju engleske rije i landscape kao pridjeva (pejsa~ni urbanizam), odnosno imenice (urbanizam pejsa~a/pejsa~em). U prvom se slu aju Landscape urbanizam tuma i kao pejsa~ni pristup urbanizmu, odnosno jedan od varijantnih pristupa urbanizmu kao stru noj disciplini, dok se u drugom slu aju radi o stapanju ekvivalenata. Da bi pejsa~ zamijenio arhitekturu u smislu osnovnoga gradbenog sredstva urbanizma, prepoznavanje uloge pejsa~a kao potencijalnog pokreta a urbanizma od temeljnog je zna enja. "Trajno naslijee Landscape urbanizma jest da naposljetku nadopunjava, osuvremenjuje i provocira [urbanisti ke discipline], prije no ato upotrebljava 'zeleni' pejsa~, neovisno je li ovdje 'zeleno' u kontekstu imenice, pridjeva ili pak glagola." Landscape urbanizam se glede metodologije prostornih zahvata mo~e definirati kao strateaki pristup (pre)oblikovanja urbanog tkiva procesima koje ve~emo za pojam pejsa~a: sustavi navodnjavanja, vegetacija, bioraznolikost, ekoloaka svijest, prostorna orijentacija, razotkrivanje mogunosti suvremenih oblika urbane agrikulture, kao i postojeih i novoplaniranih urbanih sustava javne infrastrukture  samo su neke od osnovnih tema discipline. Karakteristi nost promialjanja uloge i mogunosti pejsa~a primijenjena u konkretnom prostoru mo~e se pobli~e predstaviti projektom nizozemske skupine autora West 8 iz 1990. godine, namijenjenog oblikovanju prostora zaatitnoga morskog nasipa (brane) Eastern Scheldt u Zeelandu, u Nizozemskoj. Naizgled dizajnerska i primarno povrainska intervencija redefinira zna enje pojma recikla~e kao ekoloaki osvijeatene aktivnosti, dok infrastruktura kao predodreena konstanta prestaje biti prostorna i sadr~ajna aupljina, a postaje predmetom novonastaloga prirodnog spektakla. Neovisno o a priori propisanim metodama i 'mjerilu' djelovanja u prostoru, princip Landscape urbanizma nala~e da se prostor istodobno razmotri kao sustav i kao sastavni dio veega fizi kog, povijesno-kulturoloakog, socioloakog i antropogenog sustava. Metode Landscape urbanizma, osim sveobuhvatnosti promialjanja prostornih datosti i jasne primjene znanja iz razli itog spektra prostornih disciplina, meusobno se razlikuju pristupom urbanisti kom oblikovanju. Jedan od moguih pristupa jest 'strojarski/ra unalni'  arhitektonski model koji promovira stvaranje novih infrastrukturnih sustava, arhitektonskih oblika i perivojnih 'struktura' apstrakcijom prirodnih sustava i postojeih procesa. Takav pristup uklju uje varijetet prostornih uzoraka, stapanje mjerila i disciplina, s naglaskom na promjenljivost programa i autonomiju arhitektonskog oblika. Primjena se o ituje u suvremenim projektima studenata Diplomskoga studija Landscape urbanizma na londonskom Architectural Associationu, u kojima je autonomija oblika rezultat koriatenja ra unalnih programa u svrhu sinteze i kontrole ukupnih prostornih procesa. Predoslovnim shvaanjem takvog modela, autonomija urbanog oblika postaje pritom osnovni predmet o ekivanih stru nih kritika, a njezina je primarna uloga, zapravo, kriti ki osvrt na dijagramatsko promialjanje i oblike prostornog mapiranja specifi ne pejsa~noj arhitekturi. Drugi je pristup onaj ato ga promovira Field Operations ( model potisnutih 'oblikovnih' karakteristika koji se bavi prostorom izmeu zgrada, bilje~i i analizira kontekstualne procese i mogunosti njihove kvalitativne promjene s ciljem ekoloake i programatske obnove. Za razliku od ra unalnoga ('strojarskog') pristupa, krajnji je rezultat proces, a oblik je njegova pratea (ne strogo definirana) sastavnica. Primjena na ela o ituje se ponajprije u radovima Jamesa Cornera / Field Operations, u ijem je pristupu vidljivo naglaaeno strateako promialjanje (promjenljivosti) prirodnih, socijalnih i kulturnih procesa. Landscape urbanizam u sklopu suvremenih urbanisti kih teorija i pokreta ( Novi i Ekoloaki urbanizam  prethodnik i mogui sljedbenik paradigme Landscape urbanizam ( Landscape urbanizam razvio se kao alternativni oblik promialjanja prostora, svojevrsna kritika disciplinarne posveenosti tradicijskim oblicima urbanizma, ali i kao  alternativa Novom urbanizmu  koji "promovira stvaranje i obnovu raznolikih, prohodnih, kompaktnih, pritom, u pogledu funkcije ( mjeovitih zajednica sastavljenih od komponenti istovjetnih konvencionalnim oblicima urbanog razvoja, komponiranih u integrirani sustav cjelovitih zajednica". Spomenute zajednice konglomerat su prostora stanovanja, rada, trgovine, zabave, javnih i drutvenih sadr~aja te drugih temeljnih urbanih funkcija, s naglaskom na njihovu organizaciju u kontekstu pjeaaku povoljne udaljenosti ili, drugim rije ima  konglomerati funkcija intenzivirane gustoe. Koncept Novoga urbanizma pojavljuje se 1970-ih i 1980-ih godina u SAD-u, a izgraen je na onodobnim aktualnostima u polju urbanisti kih disciplina koje su te~ile oponaaanju i modernizaciji povijesnih urbanih uzoraka. Iako njegova popularnost raste  u planerskim, arhitektonskim i geografskim asopisima, taj je koncept ocijenjen sumnjivim. Glavni protagonisti razvoja Novoga urbanizma jesu arhitekti, ujedno i osniva i organizacije Congress for the New Urbanism (CNU(  Peter Calthorpe, Andrs Duany, Elizabeth Plater-Zyberk i drugi. Osnovni ciljevi i metode djelovanja "novih urbanista" definirane su poveljom iz 2001. godine. Prema toj povelji oni propagiraju "metropolitanske regije sastavljene od dobro strukturiranih gradova i mjesta, odnosno susjedstva s centrima i rubovima koji omoguuju identifikaciju; kompaktni razvoj koji uva podru ja obradive zemlje, te podru ja osjetljivog okoliaa; razvoj ispunjavanjem s ciljem revitalizacije gradskih centara; meusobno povezane ulice, naklonjene pjeaacima i biciklistima, esto u obliku prilagoene mre~e ili mre~astih uzoraka; mjeaovitu uporabu zemljiata ispred jedini ne namjene; diskretni razmjeataj gara~a i parkiralianih povraina da bi se izbjegli prostori kojima dominira automobil; razvoj orijentiran tranzitu, prigodno oblikovane i smjeatene zgrade javne namjene i mjesta javnog okupljanja; [...] visokokvalitetne parkove i zaatiena podru ja koriatena u svrhu definicije i povezivanja stambenih susjedstava i predjela; arhitektonsko oblikovanje koje iskazuje poatovanje prema lokalnoj povijesti i regionalnom karakteru". Mnogi kriti ari Novoga urbanizma raspravljaju kako je on u biti orijentiran viaoj srednjoj klasi te u joa veoj mjeri poti e klasnu, rasnu, odnosno eti ku segregaciju, istodobno upuujui kritike na morfoloaki in oponaaanja povijesnih oblika, te~nje za ostvarivanjem urbane gustoe kakvu nala~e povijesni grad. Ekoloaki urbanizam, naziv uveden 2003. godine Konferencijom Ekoloakog urbanizma, odnosno kasnije istoimenom publikacijom Mohsena Mostafavija(sl.1), suvremeni je pristup urbanizmu koji kao vlastiti cilj postavlja  inkorporaciju i prilagodbu svojstvenih, konfliktnih uvjeta ekologije i urbanizma , odbijajui pritom pripadnost odreenoj strukovnoj ideologiji. Ekoloaki urbanizam, kako ga definira M. Mostafavi u uvodu spomenute konferencije, jest "[...] kako kritika, tako i istovremeni nastavak diskursa o Landscape urbanizmu u promijenjenim uvjetima". ( Odnos Landscape urbanizma i Ekoloakog urbanizma ( Osvrui se na promjenljivost nazivlja novih urbanisti kih struja s epitetom ekoloakog, Waldheim navodi da razvoj oblika urbanizma (bilo Landscape, Ekoloakog ili nekoga drugog) kao najstro~e i najpotpunije oblikovne kritike urbanisti kog oblikovanja tijekom vremenski nam bliske povijesti ( nije slu ajnost. Da bi objasnio moguu kriti ku osnovu zasnivanja pojma Ekoloakog urbanizma, Waldheim isti e kako nekadaanji sna~ni pokret objedinjenja, mislei na Landscape urbanizam, pro~ivljava razdoblje vlastite 'sredovje nosti', prestao je biti dovoljno avangardan te je postao teoretski i prakti no relevantan. Ekoloaki urbanizam definira kao "tekuu potrebu za rekvalifikacijom urbanisti kog oblikovanja koje pokuaava opisati okoliane, ekonomske i socijalne uvjete suvremenoga grada". Podrobnijim odreenjem pojmova Ekoloaki urbanizam postaje logi an nastavak Landscape urbanizma. Ekoloaki urbanizam pokuaava osjetiti fenomenologiju i duh grada do razine mjerila arhitekture i odr~ivosti. Njegovo osnovno obilje~je jest holisti ki pristup i kvalitativno pro~imanje razli itih mjerila i disciplina. On najo itije ruai granice realnog i virtualnog, urbanog i ruralnog, te time ja a veze i komplementarnosti najrazli itijih dijelova planiranog teritorija. Dizajn nudi novi klju  koji povezuje ekologiju i urbanizam, i to urbanizam koji nije u kontradikciji sa svojim okoliaem. ( Sukob Landscape urbanizma i Novoga urbanizma ( Landscape urbanizam , kao svojevrstan manifest novoga urbanisti kog djelovanja, razvija se kao reakcija na aktualnu globalnu krizu  nedostatak aktualne, suvremene urbanisti ke teorije i prakse, dok istodobno biva potaknt aktualnim, ve duboko ustaljenim, prakti nim na elima, poglavito onim Novoga urbanizma. Pritom se Landscape urbanizam sukobljuje s Novim urbanizmom naglaaavajui suprotnost pristupu planiranja. U vlastitim su predavanjima i tekstovima Waldheim i drugi Landscape urbanisti opisali "nove urbaniste" kao nostalgi no 'zapele' u koncepciji gradskog ~ivota koji ignoriraju promjene ato ih donosi moderna uslu~na ekonomija, internet i sustav autocesta. Amerikanci su nedvosmisleno demonstrirali kako bi radije ~ivjeli 'raspraeno', a Landscape urbanisti [u prilog injenici] tvrde da je vjerovanje u mogunost vraanja 'paste za zube natrag u tubu' koja podlije~e zakonima zoniranja i oblikovanja  obmana. U tekstu iz 2010. godine James Corner e temeljitije obrazla~ui osnovne postavke i koncepciju Landscape urbanizma kao nove paradigme, isti ui pritom 'krizna podru ja' suvremene urbane kulture, rei da je najproblemati niji vid urbanisti kog oblikovanja, koji se do danas odr~ao na podru ju Sjeverne Amerike, u proteklih nekoliko godina bio strukovna tendencija prilagodbi reakcionarnom kulturno-politi kom i nostalgi nom osjeaju "novih urbanista". Vodee arhitektonsko-obrazovne ustanove udaljile su se od onoga najloaijeg ato takvo kopiranje uzoraka 19. stoljea podrazumijeva. Autor nastoji dokazati kako urbanisti ko oblikovanje treba pridavati manje pozornosti izgubljenim, pastoralnim scenografijama i namjernoj imitaciji povijesnih urbanih oblika karakteristi nih za pristup 'novih urbanista', a viae raznolikim urbanim uvjetima. Zagovaratelji Novoga urbanizma nisu ostali imuni na navedene optu~be Landscape urbanista, nego su im uputili jednako teake optu~nice, naglaaavajui pritom njihov prividno vei interes za krajolik u odnosu na stanovnike gradova i nazivajui to "airenjem u dopadljivoj zelenoj haljini". Iz opisanoga spleta okolnosti, koji je i dalje 'na snazi', mogue je izvesti zaklju ak kako je rije  o (namjernom) predoslovnom shvaanju manifesta, odnosno ciljeva suprotnih urbanisti kih na ela, te jednako neopravdanom neto nom tuma enju istih u korist vlastite promocije  kako Landscape, tako i "novih urbanista". 'Postmoderna', moderna, kao i starija povijest arhitektonske i urbanisti ke teorije i prakse  primjerice sukobi struja u doba pojave be ke secesije ili brojnih teoretskih spletova prije, tijekom i nakon integracije moderne kao stila  mo~e se zaklju iti da je i ovdje rije  o sli noj situaciji. U nedostatku u inkovitih, aktualnih teoretskih i prakti nih postavki suvremenog urbanizma, ali i u doba konstantnih promjena i istodobnog postojanja nebrojenih usporednih urbanih i ruralnih, socioloakih i kulturnih stvarnosti te jednakovrijednih fenomena i (ne)pogodnosti ( va~no je da obje opisane 'strane' u ato veoj moguoj mjeri prihvate takav, izrazito slo~eni sustav ~ivotne ravnote~e. Sukob interesa ( stru nih, politi kih, socijalnih i inih ( mo~e se ia itati kao mogua 'olakotna okolnost' za nastanak i razvoj nove misli. U tom pogledu, prednost u opa~anju pozitivnih datosti nasuprotne struje, kao i moguem uklju ivanju njezinih temeljnih na ela u razmatranje vlastitih rjeaenja, pridodaje se zagovornicima Landscape urbanizma koji se, kako u teoriji, tako i praksi, joa nastoje dokazati stvarajui novi pojam ili teoriju Ekoloakog urbanizma. Urbanisti ko promialjanje i djelovanje metodama Landscape urbanizma ( Prethodnici Landscape urbanizma ( Uvidom u povijesne oblike prostorno-planerskog, urbanisti kog i arhitektonskog djelovanja u prostoru mogu se vidjeti sli nosti pojedinih pristupa ( teoretskih, ali i prakti nih ( s onima Landscape urbanista. Primjeri su to koji specifi no promialjenim djelovanjem u prostoru, koriatenjem pejsa~a kao osnovnoga gradbenog sredstva arhitektonsko-urbanisti kog, kulturoloakog i/ili socijalnog prostora, mogu poprimiti epitet prethodnika Landscape urbanizmu (neovisno o njihovu mjerilu zahvata). Korijene svojevrsnoga 'eti kog kodeksa' odnosa prema krajoliku, karakteristi nog i za Landscape urbanizam, pronalazimo u tradicijskom, protoznanstvenom kineskom 'umijeu' feng-shui, koje "uvijek daje prednost prirodnom uzorku i procesima Qi-ja, odnosno daha. U tom kontekstu sveti pejsa~ postaje duhovna mre~a odr~ive ~ivotne ravnote~e te postaje infrastruktura koja nosi duh mjesta, istovjetno gr kom (zapadnja kom) genius loci". Devetnaesto stoljee donosi u Americi sustav perivoja gdje takav gradski krajolik slu~i kao infrastruktura za rekreaciju i estetiku, dok je istodobno Europa esto koristila koncept perivojnog/pejsa~nog prstena ( greenbelt ili pejsa~nih klinova/prstiju. (sl.2) Dvadeseto stoljee donosi ekoloaku mre~u gdje pejsa~ postaje infrastruktura za zaatitu prirodnih prostora, o uvanje bioloake i krajobrazne raznolikosti. Dvadesetprvo stoljee uvodi ekoloaku infrastrukturu i ekosustave, a pejsa~ slu~i kao integrirana infrastruktura odr~ivosti grada i teritorija. Modalitete uporabe krajolika kao gradotvornog sredstva pronalazimo i u konceptualnom primjeru vrtnoga grada autora Ebenezera Howarda, koji krajem 19. i po etkom 20. stoljea postavlja urbani koncept ato "negira razlike ruralnih naselja i urbane aglomeracije". Grad preuzima pozitivne ekoloake karakteristike ~ivota na selu te ekonomske i kulturne prednosti gradskog ~ivota. Poimanje pejsa~a kao elementa organizacije sredianjih urbanih funkcija, istovremeno zaustavljanja nekontrolirane spontanosti urbanog airenja, unaprijeeno je ugradnjom istoga u slo~eni hijerarhijski sustav vrtnih gradova, koncept istodobne uporabe krajolika kao elementa ograni enja, pokreta a, gradotvornog elementa te, naposljetku, elementa koji poprima epitet socijalnoga regulatora. Jednaka obilje~ja gradotvornosti pejsa~a itaju se i u primjerima urbanih preobrazbi sredinom i krajem 19. stoljea. U pogledu novijega urbano-povijesnog konteksta, mogua na ela djelovanja Landscape urbanista nalazimo i u teoretskom i u prakti nom radu poslijeratne grupe arhitekata poznatijih pod pseudonimom Team X. Natje ajni projekt, primjerice, autora Alison i Petera Smithsona za natje aj  Berlin Hauptstadt 1957. godine predvia mre~u platformi koje se prote~u iznad nulte razine ratom devastiranoga srediata Berlina. (sl.3) Naglaaen je slo~eni sustav komunikacija, prostornih do~ivljaja i trodimenzionalne prostorne hijerarhije. Va~nost je toga projekta stajaliate autora koji prihvaa vlastitu nemogunost samostalnog predvianja obnove cjelokupnog procesa prostorne, financijske i socijalne obnove danog podru ja, iz ega proizlazi rjeaenje u potpunosti prilagodljivo koje dopuata prostornu i vremensku nepredvidivost razvoja. Konkretnija, opipljiva sredstva suvremenoga Landscape urbanizma ne izostaju ni u brojnim drugim projektima istih autora. Ideja, primjerice, svjesne uporabe pejsa~a kao elementa jednakovrijednog arhitekturi, odnosno primjera reprogramacije i ponovne uporabe napuatenih infrastrukturnih sustava. Njema ki pejsa~ni planer i profesor Walter Rossow ve je 1959. godine upozoravao na uniatenje Zemlje (Die grosse Landvernichtung), postavio je tezu potpune meuovisnosti grada i teritorija, naglaaavajui da krajolik mora biti uvijek podloga prostornog planiranja. Poznata je njegova sintagma Die Landschaft muss das Gesetz werden ( pejsa~ mora biti zakon. On tako postaje izvor pejsa~ne arhitekture, ali s razli itim pristupima, tradicijama, uvjetima i ovisnostima. Ulogu pejsa~a kao elementa (re)organizacije gradskog tkiva istaknuo je i njema ki arhitekt i urbanist Ludwig Hilbesheimer projektom decentraliziranoga grada Detroita iz 1960. godine. (sl. 4) Od 1947. do 1978. godine nizozemski arhitekt Aldo van Eyck projektira viae od 700 javnih igraliata. Autor pronalazi zaboravljene gradske to ke nastale kri~anjem ulica, mjesta neaktivna zbog vlastita polo~aja i drugih razloga. Tijekom godina nastaje sustav (poput infrastrukture) gradskih igraliata (za odrasle, jednako kao i za djecu), neodreen a priori prostornim planom. Vrsnoa zahvata dodatno se o ituje u postupnom razvoju sustava participacije korisnika  samo stanovniato po inje uo avati takve gradske to ke i istodobno zahtijeva izgradnju istih u vlastitim susjedstvima, pa tako do kraja 1970-ih godina dose~u brojku 700. Igraliata tako postaju "aktivni agenti urbane reintegracije". (sl. 5) ( Prepoznatljivi elementi i metode Landscape urbanizma u odabranim suvremenim projektima i izvedbama ( Osamdesetih godina 20. stoljea ( u emu se sla~u i autori klju nih publikacija sa svrhom predstavljanja, odnosno promicanja predmetne discipline ( vrijedi istaknuti zna enje nekoliko klju nih meunarodnih arhitektonsko-urbanisti kih natje aja kao promicatelja osnovnih koncepata Landscape urbanizma. Jedan je od takvih meunarodni natje aj za Parc de la Villette u Parizu iz 1983. godine. Prvonagraeni rad Bernarda Tschumija, kao i onaj drugonagraeni autora OMA/Rem Koolhaas ( projekti su koji posljednjih gotovo trideset godina "orkestriraju urbani program i pejsa~ne procese". Oba su rjeaenja nastala kao rezultat ~elje da aktivno definiraju i organiziraju program neovisno o arhitektonskom oblikovanju. Projekti su prisvojili krajolik kao medij komponiranja i rasporeivanja programa koji su nepredvidivi i podlo~ni politi kim promjenama. Takvim su djelovanjem ozna ili po etak preispitivanja suvremenog urbanizma, koje se nastavlja do danas. Tschumi svojim rjeaenjem predvia medij pejsa~a kao elementa 'reda'  kako programatske, tako i socijalne promjene tijekom vremena. Time se ujedno doti e i misli o suvremenoj prostornoj intervenciji, dajui prednost programatskom i sadr~ajnom promialjanju nad onim oblikovnim. Koolhaas e, opisujui vlastite metode, rei da nije opasno predvidjeti kako e se tijekom ~ivota perivoja program konstantno mijenjati  u funkcionalnom smislu, a perivoj e sve viae biti u perpetualnom stanju revizije, te kako "shema neizgraenosti istra~uje su~ivot nepredvienih odnosa izmeu perivojnih programa". Preispitivanje vrijednosti kroz navedena dva rjeaenja navelo je na razgovor o od:\^`T Z \ ƷƦ{b{TB0#heAh:CJOJQJ^JaJ#heAheA:CJOJQJ^JaJh\h:CJ\aJ1 j-h\h:B*CJ\aJmH phsH +hNTXh:B*CJ\aJmH phsH (h\h:B*CJaJmH phsH  h\h:B*CJaJph j-h\h:CJaJh\h:CJaJh6B*CJaJphYYYhh5:B*\phYYYhhQp^5:B*\phYYY^`$ T $ & ~ D  : $da$gd dgdd-DM gd#   " $ & ĩ|j[|M<(<& j-h\h:B*CJaJph h\h:B*CJaJphh\h5:CJaJheA:B*CJ\aJph#heAheA:B*CJ\aJph#heAh:B*CJ\aJph4heAh:B*CJOJQJ^JaJmHphsH4heAheA:B*CJOJQJ^JaJmHphsH4hheA:B*CJOJQJ^JaJmHphsHheA:CJ\aJmHsH"heAh:CJ\aJmHsH V X    % - ޟޟuޟdVEd h)h):B*CJaJphhG:B*CJaJph h)h:B*CJaJphheA:B*CJaJphh):B*CJaJphhG:B*CJaJphh:B*CJaJph& j-h\h:B*CJaJph h\h:B*CJaJphh\h:CJaJ h\h:B*CJaJph h\h:B*CJaJph- 1 : ; < = G Q R k m ŷ~m`RD7`*h)h:B*phh)h-:B*phh)h-6:B*phh)h6:B*phh)h):B*ph!h)6>*B*CJ^JaJphh)h?A:CJ\aJh)h:CJ\aJh)h?A5:CJaJh)h?A56:CJaJh)6B*CJaJphYYYh?A6B*CJaJphYYYh@S6B*CJaJphYYY h)h:B*CJaJphheA:B*CJaJph: ; < = Q k l m $ d-DM a$gd#d-DM gd)$d-DM a$gd#d-DM gd)d-DM gd# |0tvxxxxmbbUHbh`hIs6B*phh`h6B*phh`hIsB*phh`hNGB*phh`h;rB*phh`h5B*phh`h56B*phh)6B*phhZ >*B*CJaJphYYYh)h@S6:B*phh)h)6:B*phh)h)6:h)h-:B*phh)h):B*phh)h@S:B*phXZ\^dfh @~\^·zog_g_oWoSOSOSOhG?1h;rh;rB*phh`B*phh5B*phh5{h5B*ph j-h)B*phhG?1B*ph"jh5{h50JB*UphhBNh5B*phh5{h56B*phh)h@SB*phh)h)B*phh@Sh) h%h) hH>*h@SB*phh`h@SB*phh`h5B*ph Z\h V&V-67@DEgdr' dgd# dgdr' dxgd)dx-DM gda d-DM gd#d-DM gdagd)gd$ d-DM a$gd#,\   2$hz|NPZ^rTøxjh50JB*Uphh5B*phh)h56] h@ShNG h@Sh@Sjh@Sh50JUh@8h`h5B*phh`h+LB*phh`hNGB*phh`h5B*phh5h@Sh56 hZQE6h;r h@Sh5,nP R ,.@TVtuf_Wh"yh56 hCh5hihfHq hih)6fHq h)fHq hih)fHq h@Sh56jh@Shr`0JU h@Shr`h@Sh 6 h@Sh h5 h@ShNG h@Sh h@ShBNh@Sh M6 hZQE6 h@Sh1 h@Sh M". 0 2 N !!!!!!!!!!""0"4"X"Z"^"l"""""#L#·ԯԟ܏|m||eh@8B*phjh&V0JB*Uphhkh5B*phh&VB*phhG?1B*phh)B*phhQdB*phh`B*phh B*phhyh5B*ph"jhyhy0JB*Uphh5B*phjh50JB*Uphh5B*ph hCh5 h56%L#f#h#r#####$,$.$>$R$n$$$$$$"%8%:%<%>%%%%%%%%,&.&>&T&V&X&d&n&Žծծ՟՘|uum|ucu j-heAh)heAhZQE6 heAhQdheAh56 heAhG?1jheAh50JU heAh5jh50JB*UphhQdB*ph h Eh5hmh56 hZQE6hCh5B*phh5B*phh&V6B*phh&VB*phhG?1B*phhchB*ph&n&&&&&&&4'J''''(p(((())))))** *****"+Ĩ}n_P_nPhhvcB*\^JphhhchB*\^JphhhG?1B*\^Jphhh5B*\^Jphhfxh5\^J hfxh5h5 hj~yh5hQdh`h56]h`hZQE6]hZQE hCh5heAhQd6 heAhQdheAh56heAhZQE6heAh55 heAh#< heAh5"+N+P+T+h+++++++z,-R-T-V-h-p-----<.f.j..zng]SSIghfxhr\^Jhfxh\^JhfxhBN\^J h@8\^Jhfxh56\^J-hvch5B*\^JfHphq jhfxh50JU\^J hch\^Jhfxh5\^J hQeih5 hQeihvchQeihhQei6B*]phhhQeiB*phhhchB*phhhG?1B*phhhvcB*ph...00r00000,1D1111 22222h2222223,3@3B3h3333355<5>5D5N5R5T5d55556D6f6667 727žݾ羭瘡玭hfxhA\^JhZQE6\^Jhfxh56\^J hG6\^Jhfxh9\^J hG?1\^J jhfxh50JU\^J hr'\^Jhfxh\^Jhfxh5\^J hZQE\^J hUr\^J5274767D7F7V788888 99*9.9B9D9F9J9N9h9r9999ƺϰϜ~tcYOEOhfxh \^Jhfxhf>>2>6>D>J>z>>>>>>>>> ??`????@@paaRaRahhdNB*\^Jphhh4 B*\^Jph)jhh 0JB*U\^Jphhh B*\^JphhhJnB*\^JphhhnB*\^JphhhcAB*\^JphhhuSB*\^JphhdNh \^JhdNhuS\^JhdNhn\^J hG6\^JhdNhp~\^J@@(@.@0@>@@@D@V@l@z@@@@@@@@@AAAAfBhBBBBBżvlblblVMbhG?16\^Jhfxhn"g6\^Jhfxhn"g\^JhfxhS5;\^JhfxhcA\^Jhfxh[\^J j-hr'\^Jhfxh-\^J#jhfxhi)0J6U\^Jhfxhi)6\^Jh 6\^Jhfxhq\^J hG?1\^Jhfxhl1W\^J hG6\^Jhfxhi)\^JhhB*\^JphBBBBB CLCRCnCpCCCCCCCCCCCD4DJDDDDDDDDDD E.Eпеڧyf^Zhr'hhr'6$hfxhi)\^JfHq $hfxh \^JfHq jhfxh 0JU\^JhfxhcA\^J h,\^J hr'\^Jhfxh \^J jhfxhE/0JU\^JhfxhE/\^Jhfxh\^Jhfxhn"g\^J hG?1\^JhfxhJt\^J!.EEEEEEEEFFF(F:FF@FBFVFvF|FFFFGGGGGFHGHHHHHHHHH Iĺણ}vibb hfxhgKjhfxhgK0JU hfxh# j-hr'jh#h50JU h#h5 hfxhh~h, hfxh5hfxh56 j-ha5hfxh556 h 56 h,5hfxhYS?5hfxh55 h 5 ha5 jha5 hh hhr'&EBF6NfZ^imxFząLj̍& ̡ dxgd= dx-DM gd=gdr' dgdr' dgd# dgda dx-DM gda d-DM gda IJJ8JJKKKKKKKKKLLLLL.LY@YBYDYjYlYbZdZʺʪ݃ugu݃uguOggg.jh,h50JU^JfHq hG?1^JfHq h@&^JfHq h4c^JfHq 1jh,h50JU\^JfHq hTFX\^JfHq hG?1\^JfHq $h,h5\^JfHq !h,h5^JfHq !h,hiU^JfHq dZxZzZZZ[["[b[[[[[[\Z\`\b\\\\H]]]]]pbTbhG?1^JfHq h@&^JfHq !h,h5^JfHq !heAh^JfHq !heAh#<^JfHq !heAhv+^JfHq .jheAh50JU^JfHq !heAhj^JfHq !heAh@&^JfHq !heAh5^JfHq ]]]^^p^^^^^^^^^_ _"_$_<_P_R___6`H`r`t`da{{hThh'h,h826\^JfHq $h,h82\^JfHq h@&h5 j-ha5h,hp5h,h556h,h55 ha5 jha5 h,h5h@&\^JfHq 'h,h56\^JfHq hr'\^JfHq $h,h5\^JfHq dafahajaaaaaRbbbbbc$c>cNcTcccccc&djdldddǴzjjZjF'hdLB*\^JfHphq hG?1\^JfHq h@&\^JfHq 'h,hdL6\^JfHq $h,hZi\^JfHq $h,hUI\^JfHq $h,h82\^JfHq $h,h5\^JfHq $ j-hr'\^JfHq $h,hdL\^JfHq de.e0ej@jBjTjjjjjjkHllllllllllllllm$m&m>m~mmmmmmmmmm n.n0n4nNnPnrnžyh,h56 h]6hX7hbKbB*phhG?1h,hbKb6h,hRU6 h,hX7 h,hUI h,hbKbhD h,h5hCh5B*phhDB*phhbKbh56B*ph j-ha5 ha5h,h M5 h7[5/rntnnnnnnfoop pppp.pDplpnpppppqtqvqqqq6r8rHrrrrrs sss8s:s@s໷vlvhhG?1\^JhhE\^J hh.5h hhbKb hh"r hh hh5jhfxh50JU hfxh.5hhG?1hfxh5\^Jhfxh56 h]6 hfxhbKb hfxh"r hfxh5hD h,hbKb h,h5 h,h.5h)@stssss t8tttttu`uluzuuuuuuuvvvv2vFvvvvv,w`wbwwwwwwwwxƼ|| hr'\^Jhfxh"r\^J jhh.5h0JU\^JhhG?1\^Jhh\^Jhh"r\^JhhE\^J hE\^Jhfxh5\^JhfxhbKb\^Jhfxh.5h\^Jhh.5h\^Jhh5\^J)xx.x0xxxxxxxx^yfyvyxy|yyyyyyyzz֬kTT@'h5B*\^JfHphq -h{-Fh.5hB*\^JfHphq 'h]B*\^JfHphq 'hG?1B*\^JfHphq 0h h56B*\^JfHphq *h]6B*\^JfHphq 'h"B*\^JfHphq -h{-Fh5B*\^JfHphq $h,h5\^JfHq >z@zBzFz\z^z`z,{{|x|z||||||||<}~}}}}}}~,~8~мul`YYuOYYHuY hG?1\^Jhfxh \^J h"\^Jhfxh56\^Jh]6\^Jhfxh^\^Jhfxh5\^JhG?1\^JfHq h"\^JfHq $h,h5\^JfHq 'h5B*\^JfHphq 4jh50JB*U\^JfHphq 'h^B*\^JfHphq 8~:~H~J~L~V~~~~~~~Ԁրڀ0246R BDFV΂<X¶¶ΧטΧ{qgghfxh\^J j-hr'\^J h(\^Jhfxhq\^Jh(B*\^Jph j-hr'B*\^Jphhfxh^B*\^JphhG?1B*\^Jphh"B*\^Jphhfxh5B*\^Jphhfxh \^Jhfxh5\^J h"\^J hG?1\^J&48<f|Ą؄&(*@RZ…ą$6JLNPRžᴭxnxg_ZRh7 h55 h=5 jh=5 hY|h5hr'hr'6] him%hr'-hlhfB*\^JfHphq -hlhY;B*\^JfHphq h]\^Jhfxh\^J h(\^Jhfxh56\^Jh]6\^J hG?1\^Jhfxh5\^Jhfxh\^Jhfxh^\^JRhjzn Z&26hj| (<DȻȴ~zv~~~h5h= h hKT hja6 h hqh h56 h]6 j-hr'hG?1h( h h h h5 j-h=5B*phh=5B*phhCh55B*ph h55hr'h556]hr'h]56] h]5.t Rfhjčƍȍʍ̍$B^np 46pĽđ̮|u|u|u| heAh heAh{ hfxh hfxhvjhfxh50J6Uh ehr'hKT6] hfxhKThfxhKT6 hfxh{ hfxh56 hfxh#G hfxh5hCh5B*phh(B*phh5h(hG?1 h h5*prtďƏҏԏҐ"L&^`*.02p(4@Rj.üüüzzszz hfxhd hfxh!=jhfxh!=0JU hfxh hfxh gjhfxh50JU hfxh5h ehG?1hja hfxh hfxhv heAh heAh#<heAh#<5 heAhvheAh6 heAh{  j-heAhr'*.024rt֖R Bʘ .0xƙ ܒ܃|unajheAh50JU heAhr' heAhG?1 heAhm heAh5hfxh56 hja6 hfxh jhfxh`=0JU hfxh`= hfxhm hfxhbhfxh 6jhfxhB0JU hfxhB& hfxh5h ehG?1 hfxh!=jhfxh g0JU& "bd@BP0RThjj~ĞJfxΟПҟԟfȠơȡ̡Xl΢ТҢDFHz|ξòΥΥΞ×òh#hO D6h#h$=6 hfxhO D hfxh$=jhfxh50JUhG?1hfxh56 hja6hm hfxh4d hfxh5 heAh4d heAh#<heAh#<5 heAhG?1 heAh5 heAhm5أܣ^`bnpr "8tz >|Шx~ 侷䰩}}r}f}^hG?1PJ^Jhfxh56PJ^JhfxhH2PJ^JhLUPJ^Jhfxh5PJ^JhLU hfxhH2 hfxh5 heAh5 heAhG?1 heAhLU heAh)q heAh#<jheAhu0JU j-heAh3heAhu6 heAhu heAhO D heAh$= hfxh$=$̡np`&$B*x.J3667:BZHL O d-DM gd gd  d-DM gd# dgdr'd-DM gd= d-DM gd# B^hxzƫЫԫ֫VZ\lnprtxȬܬڹϨytj`yXh hdK5h#h556h#hYXX56 hYXX5h h55 h=5 jh=5 hfxh=h5PJ^JheAh#<PJ^J!jheAh50JPJU^JheAhH2PJ^JheAhG?1PJ^JheAhLUPJ^JheAh5PJ^JhG?1PJ^Jhfxh5PJ^JhLUPJ^J! 8:<>L|~ܭޭ:dfhpr(*JL"$Flȱ̱αTƿͨƵƿ͠ƿͨƿ̓̓yh/Ph5\^J h/Ph h/Ph3 h/PhYXXh/Ph56h/PhYXX6jh/Ph50JU j-h/Ph3 h/PhG?1 h/PhLU h/Ph5h/Ph=5 j-h/Ph=5h/Ph55h/Ph7d 5h/PhdK5-T \ܳ޳HJ̴δ8<¶ֶضڶ(04:<püüæÕ{tg`Yü hfxh5m h#Gh5jhfxh50JU hfxh hfxh}Jhfxh55h hfxh5 jhfxh50JU\^Jhfxh5B*\^Jph hG?1\^J h\^Jhfxh5\^Jh/Ph5\^Jh/PhwMZ\^Jh/Ph\^Jh/Phet\^Jh/Ph\^J"·ַط"2 >HVXZ\^`b̹ڹ{tmfmf_]_YhU h#Gh5m h#Ghn h#Gh5 h#Gh'=h#Gh55$h#Gh5\^JfHq 1jh#Gh50JU\^JfHq $h#Gh5\^JfHq hfxhe \^J jhfxh50JU\^Jhfxh5\^J hG?1\^J h\^Jhfxh5m\^J"nosu urbanizam ( pejsa~ u kojem su arhitekti bivali ohrabreni na transgresiju u pejsa~nu 'dimenziju'. Transgresija, u ovome konteksu, ne ozna ava omekaavanje granica i meusobnu istovremenu suradnju dviju disciplina/tema, ve aproprijaciju temelja jedne discipline u drugu. Meu va~nim meunarodnim natje ajima valja spomenuti natje aj za rjeaenje Downsview Parka u Torontu (2000.), kojega su radovi zaslu~ni za promicanje novog oblika ia itavanja postojeih ekoloakih i dinami kih potencijala, kao i nemogunosti potpunog predvianja buduih razvojnih procesa danog konteksta. Prvonagraenim rjeaenjem ureda OMA / Rem Koolhaas, metodoloaki usporedivim s rjeaenjem za La Villette, pejsa~ uzdi~u na razinu katalizatora urbanizacije i procesa nepredvidive promjene. (sl. 6) Uporabom sli nih metoda karakteristi nih pristupu Landscape urbanista ( mapiranjem prostornih, socijalnih i kulturoloakih razvojnih procesa ( isti e se i prijedlog Jamesa Cornera i Stana Allena, kako za Downsview, tako i za natje aj iz 2003. godine za ureenje buduega, prostorno najveega newyorakog perivoja na Staten Islandu. Primjer River(City(Life za Lower Don Lands u Torontu pokazuje ato Landscape urbanizam tra~i ( a to je razumijevanje okoliaa i intenzivno uklju ivanje ekoloakih funkcija i progresivne kulture dizajna. Toronto waterfront postao je neka vrsta laboratorija za ispitivanje novih pristupa. Iako je na natje aju 2007. godine za Lower Don Lands pobijedio Michael van Valkenburgh, ocjenjiva ki sud isti e da rad grupe Stoss Landscape Urbanism, koju vodi Chris Reed, nudi viziju integracije urbanih oblika i prirodnih procesa. Krenulo se od postavke da rijeka mora biti glavni materijal kojim se gradi prostor  te~iate je na infrastrukturi rijeke i na stvaranju tipova izgradnje koji ovise o koriatenju prirodnih elemenata. Projekt (2007.) za Irwell River Park u Manchesteru, dijelom ve i izveden, otkriva rijeku u gradu, koja je bila pretvorena u kanal i urbanisti ki marginalizirana. Osam kilometara duga ak perivoj zamialjen je kao gospodarski pokreta  zapuatenoga prostora u gradu. Namjera je pomou pejsa~a stvoriti mjesto koje e podii vrijednost gradskoga zemljiata, stvoriti prostore stanovanja i kulture, organizirati waterfront u gradu, ostvariti koncentraciju putova i aetnica te time privui posjetitelje, povezati ljude i gradske prostore. (sl.7) U posljednjih desetak godina brojni su projekti urbanih preobrazbi (izvedeni djelomi no ili u cijelosti) osmialjeni u duhu Landscape urbanizma  od velikoga mjerila cijeloga grada, preko gradskih poteza i cjelina do pojedina nih blokova i trgova. (sl. 8, sl. 9) Jedan od najpoznatijih i najpopularnijih projekata i izvedaba jest High Line u New Yorku  svojevrstan spoj Landscape urbanizma i Novoga urbanizma, najbolji primjer preoblikovanja dijela grada perivojnom arhitekturom te stvaranja novoga gradskog prostora povezivanja i kretanja. (sl. 10) Ured James Corner Field Operations, jedan od autora High Linea, proglaaen je po etkom godine pobjednikom natje aja za preoblikovanje ikaakoga lu nog podru ja Navy Pier. Osnovni se koncept temelji na isprepletanju prirodnoga postojeeg konteksta s 'novom prirodom'. Pejsa~ i postaje osnovni gradbeni element preoblikovanja. Sli ne su kvalitativne karakteristike vidljive i u pobjedni kom radu grupe GroundLab na meunarodnom natje aju 2010. godine za obnovu 11.8 km2 sredianjega dijela grada Longgang u Kini. (sl. 11) Zaklju ak Conclusion Dok se izri aj Landscape architecture (pejsa~na/perivojna arhitektura) koristi od 1828. godine (prvi ga je koristio Gilbert Laing Meason u zna enju pitoreskne arhitekture), naziv Landscape urbanism (pejsa~ni/perivojni urbanizam) prvi primjenjuje arhitekt Charles Waldheim i promovira ga 1997. godine u Chicagu. Tijekom posljednjih petnaest godina Landscape urbanizam planerski se i projektantski uobli io s jasnim pristupom, metodama i postupcima. Vizija Landscape urbanizma jest obilje~iti vrijeme i stvoriti prepoznatljivo mjesto prilikom airenja i obnove gradova primjenjujui na ela pejsa~ne ekologije i pejsa~ne arhitekture. Landscape urbanizam mo~emo itati i kao landscape i kao urbanizam, dakle, kao pejsa~ i kao grad, a va~nost krajolika u odnosu na grad jest ato on mo~e oblikovati i preoblikovati grad. Prihvaanjem smjernica koje nala~e takav koncept pejsa~ postaje okvir kroz koji se gleda suvremeni grad, kao i glavni medij kojim se uobli uje. Osnovni pristup Landscape urbanizma temelji se ( ne na airenju grada, ve na ponovnom otkrivanju zapuatenih i zanemarenih prostora u gradu, koji se ne promatraju kao to ke, nego se stvaraju sustavi za njihovu afirmaciju i novu aktivnu urbanisti ku, te gospodarski i druatveno relevantnu ulogu, naglaaavajui pritom va~nost prirodnih sastavnica. U praksi takav pristup nudi prikladan alat za planiranje gradskih teritorija ( pripadnika veih sustava: slo~ene mre~e in~enjerskih infrastruktura i komplementarnoga prirodnog sustava. Ia itavanjem nepredvidive promjenljivosti potreba suvremenoga grada, Landscape urbanizam usporedno razmatra vee i manje mjerilo od onoga po etno zadanog, koristi gradske infrastrukturne sustave kao mre~e novih mogunosti, a gradski razvoj ne promialja potrebom planiranja novih stambenih naselja (susjedstva), ve sustavnim ia itavanjem promjenljivih potreba suvremenoga grada, stvaranjem umre~enog sustava javnih prostora, s osobitim naglaskom na kulturno, druatveno i gospodarsko o~ivljavanje zaboravljenih dijelova grada. Projektiranje zgrada prije projektiranja samoga prostora, u kontekstu ove paradigme ( nije zadovoljavajui izbor. Naprotiv, takvo djelovanje umanjuje vrsnou i neotkrivene mogunosti gradskoga prostora. Danas je Landscape urbanizam osnovno o iate renomiranih europskih i ameri kih sveu iliata (Architectural Association, Harvard University, University of Illinois, University of Pennsylvania i dr.), kojih studentski radovi i publikacije ukazuju na izrazitu zrelost u promialjanju gradskoga prostora, meunarodnu kompetentost u rjeaavanju sveobuhvatnih prostornih i socijalnih problema. Kao i u kontekstu izobrazbe, prakti na primjena metodoloakih sredstava Landscape urbanizma ostavlja za sobom izrazito kvalitetan i druatveno aktivan gradski prostor. Kritike ovomu pristupu redovito su znanstveno neutemeljene, a proizvod su plitkog ia itavanja discipline kao primarno dekorativne i dizajnerske. Najstro~e kritike Landscape urbanizma primarno proizlaze iz njega samog, a upravo to ga ini izuzetno aktualnim i iznova spremnim na preispitivanje vlastitih sredstava. Landscape urbanizam ne prihvaa potpunu prostornu, funkcionalnu, oblikovnu, kao ni disciplinsku (pred)odreenost, a svojim djelovanjem iskazuje mogunost ukazivanja na uviene nelogi nosti primjene kanona klasi nih prostorno-planskih disciplina. Konzistentno mapiranje proalih i sadaanjih te omoguavanje okvira za razvoj novih, nepredvidivih procesa pridodaje mu epitet svojevrsne metadiscipline, urbanizma koji omoguuje istovremeno postojanje i subjekta i objekta, prirode i artificijelnog, jedinice i skupine. Naposljetku, nedvojbena je vrijednost Landscape urbanizma stajaliate o nedjeljivosti arhitekture i urbanizma ( koncept na koji nas je, iz nejasnih razloga, potrebno ponovno podsjetiti. Literatura Bibliography Andersson, T. (2010.), Landscape Urbanism versus Landscape Design , "Topos", 71: 80-83, Mnchen Baljon, L. (1992.), Designing parks: an Examination of Contemporary Approaches to Design in Landscape Architecture: Parc de la Villette, Paris 1982-3, Architectura and Natura Press, Amsterdam Binet, H.; Bunschoten, R.; Hoshino, T. (2001.), Urban Flotsam: Stirring the City ( Chora, 010 Publishers, Rotterdam Burga, H. F. (2008.), River(City(Life: A guide to Renewing Toronto's Lower Don Lands by Stoos Landscape, Places Journal, 20 (3), College of Environmental Design, UC Berkeley Corner, J. (2006.), Terra Fluxus, u: The Landscape Urbanism Reader [ur. Waldheim, C.], Princeton Architectural Press: 21-33, New York Corner, J. (2010.), Landscape Urbanism in the Field , "Topos", 71: 25-29, Mnchen Doherty, D. (2010.), How green is Landscape Urbanism , "Topos", 71: 36-39, Mnchen Drake, S.C. (2010.), Term ( Definition ( Identity , "Topos", 71: 50-57, Mnchen Ellin, N. (1996.), Postmodern Urbanism, Blackwell Publishers, Cambridge Ellis, C. (2002.), The New Urbanism: Critiques and Rebuttals, "Journal of Urban Design", 7 (3): 261-269, London Fox, E.; Fink, P. (2012.), Irwell River Park ( The Rediscovery of Manchester's Lost River, Topos, 78: 28-35, Mnchen Geuze, A. (2010.), Second Nature , "Topos", 71: 40-42, Mnchen Gray, C. D. (2006.), From Emergence do Divergence: Modes of Ladnscape Urbanism, magistarski rad, University of Edinburgh, Edinburgh Howard, E. (1965.), Garden Cities of To-Morrow, Faber & Faber, London Koolhaas, R.; Mau, B.; Sigler, J. (1995.), S, M, L, XL, The Monacelli Press, New York Mirkov, A. (2007.), Vrtni gradovi Ebenezera Howarda, "Sociologija", 49 (4): 313-331, Beograd Mostafavi, M. (2010.), Why Ecological Urbanism? Why Now?, "Topos", 71: 30-35, Mnchen Mostafavi, M.; Doherty, G.; Design, H.U.G.S.O. (2010.), Ecological Urbanism, Lars Mller Publishers, London Mostafavi, M.; Najle, C. (2003.), Landscape Urbanism: A Manal for the Machinic Landscape, Architectural Association, London Muir, L. (2010.), Mapping Landscape Urbanism, magistarski rad, University of Manitoba, Manitoba Reeser, A.; Schafer, A. (2002.), Approaching landscapes, "Praxis: Journal of writing ( building", 4: 4-5, Cambridge Reed, C. (2010.), Landscape Urbanism in Practice, Topos, 71: 90-107, Mnchen Rossow, W. (1984.), An Stelle einer neuen Beschreibung der Situation: Auszge aus Beitrgen zum Them aim Zeitraum von 25 Jahren, Mnchen 1960, u: Bauen in der Landschaft [ur. Rossow, W.], katalog, Akademie der Knste: 144-145, Berlin Shane, G. (2006.), The Emergence of Landscape Urbanism, u: The Landscape Urbanism Reader [ur. Waldheim, C.], Princeton Architectural Press: 55-67, New York Spencer, D. (2010.), Landscape Urbanism at the Architectural Association, "Topos", 71: 64-67, Mnchen Studer, M. (2011.), Interview with Charles Waldheim: Landscape urbanism now ( HYPERLINK "http://www.Landscapeurbanism.com" www.Landscapeurbanism.com( Voelcker, J. (1955.), Polder and Playground, "Architect's Year Book", 6: 89-94, London Waldheim, C. (2002.), Landscape Urbanism: a Genealogy, "Praxis: Journal of writing ( building", 4: 12, Alexandria Waldheim, C. (2006.), Landscape as Urbanism, u: The Landscape Urbanism Reader [ur. Waldheim, C.], Princeton Architectural Press: 35-53, New York Waldheim, C. (2010.), On Landscape, Ecology and other Modifiers to Urbanism, "Topos", 71: 20-24, Mnchen Weller, R. (2006.), An Art of Instrumentality: Thinking Through Landscape Urbanism, u: The Landscape Urbanism Reader [ur. Waldheim, C.], Princeton Architectural Press: 69-85, New York Yu, K. (2010.), Five traditions for Landscape Urbanism Thinking , "Topos", 71: 58-63, Mnchen Internetski izvori Internet Sources http:// HYPERLINK "http://www.cnu.org/" www.cnu.org/  HYPERLINK "http://www.spaceandculture.org/" www.spaceandculture.org/ [27.9.2011.] http://www.dualworkshop.net/ [02.04.2010.] www.oma.eu/projects/downsview-park  HYPERLINK "http://www2.prnewswire.co.uk/cgi/news/release?id=53578" www2.prnewswire.co.uk/cgi/news/release?id=53578  HYPERLINK "http://mspace.lib.umanitoba.ca/bitstream/1993/3848/1/Muir%20Mapping%20Landscape%20Urbanism.pdf" http://mspace.lib.umanitoba.ca/bitstream/1993/3848/1/Muir%20Mapping%20Landscape%20 Urbanism.pdf [2010.]  HYPERLINK "http://www.archdaily.com/217265/james-corner-field-operations-team-wins-navy-pier-competition/" www.archdaily.com/217265/james-corner-field-operations-team-wins-navy-pier-competition/ [15.03.2012.]  HYPERLINK "http://www.fieldoperations.net/" www.fieldoperations.net/  HYPERLINK "http://www.navypiervision.com/" www.navypiervision.com/ Biografije Biographies Dr.sc. Bojana Bojani Obad `itaroci, dipl.ing.arh., docentica je na Katedri za urbanizam, prostorno planiranje i pejsa~nu arhitekturu. Autorica/koautorica je 8 knjiga, brojnih znanstvenih lanaka, priopenja na meunarodnim skupovima, studija, urbanisti kih/prostornih planova i projekata pejsa~ne arhitekture. ( HYPERLINK "http://www.scitaroci.hr" www.scitaroci.hr( Nikola Matuhina, univ.bacc.arch., diplomant je na Studiju arhitekture i urbanizma, dobitnik Rektorove nagrade 2010./11., demonstrator na kolegijima Katedre za urbanizam, prostorno planiranje i pejsa~nu arhitekturu, suradnik na znanstvenom projektu Katedre.  Prema engl. Landscape Urbanism; zasad nije u uporabi odgovarajui hrvatski prijevod.  Corner, 2006.  Waldheim, 2006. 4 Istra~ivanje je provedeno u sklopu znanstvenoistra~iva kog projekta Urbanisti ko i pejsa~no naslijee Hrvatske kao dio europske kulture koje se provodi na Arhitektonskom fakultetu Sveu iliata u Zagrebu uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske.  Waldheim, 2002: 12  James Corner, pejsa~ni arhitekt, osniva  i direktor ureda James Corner Field Operations, istodobno predstojnik Katedre za pejsa~nu arhitekturu i voditelj kolegija Pejsa~ne arhitekture na Arhitektonskom fakultetu Sveu iliata u Pennsylvaniji (University of Pennsylvania, School of Design).  Ciklus predavanja Constructing Landscape odr~an je 1993. godne na Sveu iliatu u Pennsylvaniji, a ciklus The Recovery of Landscape 1994. godine na londonskom studiju arhitekture Architectural Association.  Gray, 2006.  Charles Waldheim od 2010. godine predstojnik je Katedre za pejsa~nu arhitekturu Arhitektonskog fakulteta Sveu iliaa Harvard, a prethodno profesor kolegija i voditelj studija Pejsa~ne arhitekture na Sveu iliatu u Torontu. Meu brojnim publikacijama autor je pejsa~no-oblikovne tematike, klju ne publikacije za postavljanje temelja Landscape urbanizma: Waldheim [ur.], (2006.), The Landscape Urbanism Reader, Princeton Architectural Press, New York.  Prvi stru ni skup Landscape urbanizma, pod nazivom "Landscape Urbanism Symposium and Exhibition", odr~an je 25.-27. travnja 1997. godine na Graham Foundation u Chicagu, u organizaciji za napredne studije likovnih umjetnosti (predavanja su odr~ali C. Waldheim, M. Mostafavi, J. Corner, A. Wall, A. Geuze i dr.).  Diplomske studije University of Illinois (Chicago), University of Toronto, Harvard Graduate School of Design, Massachussets Institute of Technology, Architectural Association (London).  Arhitektonski fakultet u Londonu (poznat kao AA), osnovan 1890. godine; studij su pohaali ugledni arhitekti, primjerice: John Ruskin, Richard Rogers, Zaha Hadid, Rem Koolhaas i dr.  Mostafavi, Najle, 2003.; Waldheim, 2006.  Mostafavi, 2010: 39  Gray, 2006.  West 8  "Meunarodni ured za urbanisti ko oblikovanje i pejsa~nu arhitekturu", osnovan 1987., ine ga partneri Andrian Geuze (pejsa~ni arhitekt), Endzo Bindels i Martin Biewenga (obojica urbanisti).  Pejsa~no oblikovanje trakastim nizanjem recikliranih morskih akoljki u tamnijim i svjetlijim tonovima kao svjesno izazivanje bioloakog fenomena  jata priobalnih pti jih vrsta (radi mimikrije) intenzivirano slijeu na sebi komplementarni ton podne obrade.  Machinic mode (Gray, 2006.( prema naslovu publikacije: Mostafavi, M.; Najle, C. (2003.), Landscape Urbanism: A Manal for the Machinic Landscape, Architectural Association, London  Mostafavi, Najle, 2003.  Muir, 2010.  Gray, 2006.  Natje ajni rad za pejsa~no preoblikovanje prostora Fresh Kills Landfill (2003.), natje ajni rad za ureenje prostora Shelby Farms Park u Memphisu,Tennessee (2009.)  Waldheim, 2006.  Waldheim, 2010: 21   HYPERLINK "http://www.newurbanism.org/" www.newurbanism.org/   HYPERLINK "http://newurbanismblog.com/" newurbanismblog.com/  Ellis, 2002.  Congress for the New Urbanism (CNU)  istodobno medijsko i fizi ko okupljanje skupine istomialjenika s ciljem utemeljenja i promocije ciljeva Novoga urbanizma  www.cnu.org/  Povelja Novoga urbanizma (engl. Charter of the New Urbanism) joa se naziva CNU Charter.  www.cnu.org/charter [2001.]  Ellis, 2002.  Konferencija pod nazivom "Ecological Urbanism" odr~ana je 2003. na Sveu iliatu u Oregonu, SAD.  Mohsen Mostafavi, arhitekt, od 2008. godine dekan na Harvard Graduate School of Design, autor je (uz brojne publikacije arhitektonsko-urbanisti ke tematike) klju ne literature za suvremeni razvoj Landscape urbanizma (s Doherty, G.): Mostafavi, M.; Doherty, G. (2010.), Ecological Urbanism, Lars Mller Publishers, London.  Mostafavi, 2010: 32  Waldheim, 2010: 21   HYPERLINK "http://www.boston.com/bostonglobe/ideas/articles/2011/01/30/green_building/?page=4" www.boston.com/bostonglobe/ideas/articles/2011/01/30/green_building/?page=4 [30.1.2011.]  Corner, 2010: 22-23  www.boston.com/yourtown/cambridge/articles/2011/01/30/green_building/?page=4 [30.1.2011.]  Cjelokupni je pejsa~ (planine i vodeni tokovi) promatran u obliku meupovezanog sustava, sastavljenog od elemenata u jasno istaknutom sustavu hijerarhijskih odnosa ( zmajeve kralje~nice/vene, odnosno mre~a Qi-ja. Sveta infrastruktura pejsa~a ovdje je svojevrstan a priori uzorak, uvjetima kojega svako ljudsko djelovanje mora podlei. Takav je tradicijski eti ki kodeks koriaten pri zasnivanju i gradnji sela i gradova, cesta, mostova, ak i grobnica. (Yu, 2010: 59-61(  Sheme vrtnoga grada E. Howard postavlja u knjizi iz 1898. godine: To-Morrow: A Peaceful Path to Real Reform.  Mirkov, 2007: 314  Srediani gradski prostor obilje~ava perivojni trg  trg u obliku perivoja, perivoj u funkciji trga  uokolo kojeg su poredane zgrade javne, druatvene, trgova ke i druge namjene.  Kao dodatni primjer valja spomenuti Central Park u New Yorku F. L. Olmsteada iz sredine 19. st., koji je nakon manje od stoljea postao sredianji kulturno-socijalni i urbano-ekoloaki pokreta  Manhattana.  Prepoznatljivi i poznati primjeri gradotvornosti pejsa~a u koncepciji urbanoga airenja Be a (Ringstrasse) i zagreba ke Lenucijeve perivojne potkove  gdje pejsa~ni okvir istodobno predstavlja poticaj nastanku arhitektonskih oblika i kvalitativnu kontrolu njegova urbanog razvoja.  Team X slu~beno je osnovan 1954. godine u Nizozemskoj s va~nim ciljem redefinicije i spasenja CIAM-a, a povodom postavljanja temelja 10. meunarodnog kongresa CIAM-a u Al~iru, no zbog politi kih i inih okolnosti odr~anog u Dubrovniku. Neki od lanova bili su: A. i P. Smithson, A. van Eyck, J. Bakema, G. Candillis, S. Woods i dr.  Robin Hood Gardens, London (1972.)  West Berlin Raiway Yards, Berlin (1988.)  Rossow, 1984: 144-145  Voelcker, 1955.  Primjerice brojni pojedina ni tekstovi u: Mostafavi, Najle, 2003. i Waldheim, 2006.  Baljon, 1992.  Waldheim, 2002: 13  Gray, 2006.  Waldheim, 2006: 40. La Villette je gradski/urbani perivoj projektiran kao graevina koja sama oblikuje svoj genius loci pomou les folies koje se transformiraju da bi obuhvatile razli ite sadr~aje. Taj prostor nije imao svoj genius loci, ali je pomou kocaka fluidnog prostora stvorio mre~u koja sprje ava prostor da se razlije.  Koolhaas, Mau, Sigler, 1995:  HYPERLINK "http://oma.eu/projects/1982/parc-de-la-villette" 894-936  Waldheim, 2006: 41. Kroz usporedne pejsa~ne poteze perivoj postaje organizirana infrastruktura nepredvidivih mogunosti promjene. Koolhas od La Villettea stvara druatveni kondenzator u kojem su trake kroz prostor programirane da budu promjenljive i njihovo je postojanje time nestabilno, ali im je stabilnost ponuena kroz prirodne elemente (drvee), kojih je nestabilnost osigurana njihovim rastom.  Reeser, Shafer, 2002: 4  Natje aj za ureenje napuatene povraine vojne zra ne luke u Torontu 1999. godine raspisuje Canada Lands Company Ltd. Na natje aju sudjeluju timovi James Corner Field Operations (sa Stanom Allenom), Bernard Tschumi i suradnici, tokijski Foreign Office Architect, te Rem Koolhaas/OMA i Bruce Mau sa suradnicima (prvonagraeni tim).  'Tree City', Masterplan for a large scale urban park  ono ato u kontekstu rjeaenja za Parc de la Villette zna e linearni potezi neizgraenog, ovdje je primijenjeno kru~nim shemama sadnje raznorodnih oblika.   HYPERLINK "http://www.oma.eu/projects/downsview" www.oma.eu/projects/downsview-park  Dvostupanjskim natje ajem, koji je raspisao Gradski odjel za planiranje grada (New York), predvialo se pejsa~no ureenje i urbana preobrazba tadaanjeg odlagaliate otpada Fresh Kills Landfill.  Reed, 2010: 93; Burga, 2008. Reedov projekt imao je dva jasna cilja: ekoloaki odnos izmeu rijeke Don i jezera te kulturoloaki meuodnos izmeu Toronta i obale jezera. Rijeka je stavljena na prvo mjesto, a to je inverzija uobi ajenoga, jer bi se projekt urbanoga dizajna osnivao na izgraenom tkivu.  Fox, Fink, 2012.  Neki poznati projekti i izvedbe: 'Ring Megalopolis Concept'  Tokyo Bay (waterfront); Milano the Green Plan do 2015. (pejsa~ni rub grada koji se s osam pejsa~nih veza ve~e sa srediatem Milana); Green Plan Philadelphia (sustav javnih prostora koji grad dovode do rijeke); Madrid Rio Project (linearni park uz rijeku Manzanares na povraini od 820 ha), Istanbul ( Yenikapi Transfer Point and Archaeo-Park (preobrazba napuatene i prazne obale, 130 ha) i dr.  Autorska suradnja autora James Corner Field Operations, ameri koga arhitektonskog ureda Diller i Scofidio te nizozemskoga garden designera Pieta Oudolfa iz 2006. godine za adaptaciju napuatene gradske ~eljeznice u javni pjeaa ki pejsa~no-perivojni prostor. Izgradnja je po ela u travnju 2006., a u tijeku je gradnja tree, posljednje faze projekta. (www.fieldoperations.net/(  Landscape urbanizam zagovara 'recikliranje' napuatenih infrastrukturnih sustava i njihovo pejsa~no reprogramiranje [Waldheim, 2006.], dok Novi urbanizam idealizira sustave pjeaa kih putova (sa svim potrebnim sadr~ajima na pjeaaku povoljnoj udaljenosti) u gusto izgraenomu urbanom tkivu. [ HYPERLINK "http://www.cnu.org/" http://www.cnu.org/]  Natje aj za urbanisti ko-arhitektonsko rjeaenje/preoblikovanje lu kog podru ja Navy Pier u Chicagu, najvee gradske turisti ke atrakcije (zabavni park s mnoatvom raznolikih turisti kih sadr~aja), raspisan je 1.9.2011.  HYPERLINK "http://www.navypiervision.com/rfp/competition-info/addenda/" (www.navypiervision.com/(   HYPERLINK "http://www.archdaily.com/217265/james-corner-field-operations-team-wins-navy-pier-competition/" www.archdaily.com/217265/james-corner-field-operations-team-wins-navy-pier-competition/ [15.3.2012.]  Uvoenje, primjerice, pojma Ekoloakog urbanizma kriti ka je reakcija na 'zastarjelost' metoda i diskursa Landscape urbanizma. (Mostafavi, 2010.(      PAGE \* MERGEFORMAT 6  .0Z$b"$&.0Vhn2v, l           !"!H!J!R!T!!!!""t"v"""""Ǻdz heAhG?1 j-heAhr' heAh&jheAh56heAhT6 heAh5 heAh#<jhWh50JU hWh5hTh# h#Gh1^}jh#Gh50JU h#Gh5hG?1h j-hr'4"##&#(#*#,###*$,$4$T$`$|$$$$$$$%,%.%>%T%`%b%d%%%8&\&^&j&p&& '$'l'''ᗿډ뉂{tm h#Gh=h h#Gh|ei heAhTd heAh|ei heAh: heAh1 heAh,{heAh,{6heAhT6 heAh|S j+heAhr' heAhAwf heAh3 jheAh50JU heAhG?1 j-heAh3 heAh&j heAh heAh5)' ("(((8(B(F(h(((<*>*@*B*R*b*x********++"+L+d+f+++++(,*,L,R,d,f,p,r,t,,,,,-l----üã𣪮hWhLo6 hWhLo hWhg h#Gh!|hG?1 h#Ghy~'hL5 h#Ghg h#Gh 8 h#Gh=A` h#GhZbh?jh#Ghz0JU h#Ghz h#Gh|ei h#Gh=h h#Gh!=h#Gh=h63--..T.d.f.h.v.x..../&/F/J/n/p//b0d0f0h000111 181T1`1»tmfmYmR heAhRT;jheAhU^0JU heAhG?1 heAhjheAhD0JU heAhvqA heAhDheAhrH6heAhT6 heAhL5 heAhcs heAhJ heAh/ heAhrH heAhAwf heAh#<jheAhy~'0JU heAhy~' heAh!| hWhL5 hWh!| hWhLo `1r11111112P22222H3b3d3t3v33333344V4l4z44444R5T5626p6鲫Ϋβ髞闫ra!heAh)q^JfHq !heAh#<^JfHq jheAh!+0JU heAh+ heAhSgjheAh+0JU heAh!+ heAh U heAh#< heAhKM heAhF heAhG?1 heAhjheAhzg0JU heAhL5 heAhRT;heAhRT;6%p6r666666677 7"7$7N7X8\8^8h8j8l888888$9B9\9^99999Ľ}ungngn}`[ h( 6 hMh/ hfxh; hfxh/hfxhRU6hG?1h"!&hfxhi6 h"!&6 hfxhi hfxhFvsh hFvsB*phh h B*ph hFvsh hFvsh heAhim%!heAh)q^JfHq !heAh#<^JfHq $heAh)qH*^JfHq 999999::,:R:V:h::::::2;p;r;;;<<B<X<`<t<<<<<<<`=b========ű蓚yr hHh< hHhw8! hHh9 hHh;9 h"!&6 hHhC)Q hHhQhHhQ6hHhC)Q6 hHh,hMh,6 h( 6 hMh, hMhi hMh/uN hMhRyO hMh/h"!&hG?1 hFh/hFh/6*==>>@>N>Z>b>~>>>>>>>>????*?B????????@p@x@@@@@2A4AAAAABBBB B6B:Bû䴩ȴȴ䐞ȉ{ j-h3 hHh9 hHh! \ hHh;9 hHhSg hHhJShG?1h"!& j-h hHhoThHhIK6 h~ 6 hHhIK hHhw8! hHh< hHh< hHhL6> hHh4lZ hHh5 hHhIc0:BVBXBxB|B~BBBBBBBBC C0C2CDCfCCCEXEZEvEEEEEEEE.FlFFFFFFGG G"GhGjGlGnGxGG@HBHXHZHlHnHHHHI̺̺ȺەhHh 6 hHh hHh-dh3 j-h3hG?1 hHh" hHhw8!hTV hHhJShHhq6 h~ 6 hHhSg hHhqh"!& hHhL6> hHh! \:IIIJJKKKL2L4LLLMMMMNNNXNZNpNO O4O`OOOpP~PPPPP Q Q$QFQ`QbQQQQQQR$R8R\@\J\L\V\r\\\\\\\]Žؽؽؽ؋} h/phk h/phNh/phN: j-h/ph:B6h/ph5^J h/ph:Bh/ph56 h/ph5h/ph5:$h/ph#G\^JfHq $h/ph5\^JfHq 'h/ph5:\^JfHq .]X]^]]]]]]]]]]]]^^X^r^^^^^^^^^^^^_ǿld]U]]h/ph56 h/ph5h/ph5:$h/phB\^JfHq h/phdT^Jh/phk6] j-h/phdT6]h/phB6] h/phk h/phBh/phdT:h/phB:$h/phN\^JfHq h/phdT h/phN h/ph:Bh/ph:B]h/phN6__&_(_8_:_J_L_R_t_v_____``.`0`<`T`V```````````aaa,afahataaa𾶾ƾ}vnh/phk6 h/phh/ph:$h/ph|f\^JfHq h/phdT h/phG?1h/phdT]h/phdT6h/phG?16h/ph56 h/phkh/phdT:h/ph5:$h/ph5\^JfHq h/ph5h/ph5^J(^(_0``ha"bbcd^eFffhijk & F0dx-DM ^`0gdw & F0dx-DM ^`0gd|f & F0dx-DM ^`0gddT & F0dx-DM ^`0gdBaaaaaaabbb b"b4bPbbbbbbc>cdccccӹsbOb>!h/ph^JfHq $h/phw6^JfHq !h/phw^JfHq $h/phw:^JfHq $h/phw\^JfHq h/phw^Jh/phw6 h/phwh/phw:$h/ph\^JfHq h/phdT h/ph] h/ph h/ph:B h/phh/ph:B6h/ph6cccccccZdddddddddHe\e^ereteeeeef fff.f2fDfFfNfffhfjfƾᷠن|umff h/phC)Qh/phC)Q: h/ph  j+h/phdT h/ph:B$h/ph \^JfHq h/phdTh/phdT6h/ph 6 h/ph h/ph :$h/ph5\^JfHq h/ph56 h/phk h/ph5h/phdT:h/ph5:$jfffffffffffgzgg h8h:h^hzhhhhžyfyYF>h/ph5:$h/ph>p\^JfHq h/phd^&^JmH sH $h/ph\^JfHq h/ph^JmH sH h/ph6^JmH sH h/ph+[1^JmH sH h/ph+[16^JmH sH h/ph+[16 h/ph+[1 h/ph>p$h/phC)Q\^JfHq h/ph47^J h/ph47 h/phdT h/phHh/phC)Q6]hh*i0ijiliviiiij j jjPjjjjjjjjjjjjkXknf_UKhBhB6]hBhS 6] h#GhS hBhS :$h#Gh5\^JfHq h#Gh5^J h#Gh5h:B hdT]h#Gh56hWh56 hWhG?1 hWh5hWh5:'h/ph5:\^JfHq $h/ph5\^JfHq h/ph56]h/ph56 h/ph5XkZk\kkkkkkkkl lJlNlPlzl|lllllllll mmmHmnf_WOH_ hWh:BhWh56hWh6 hWh5hWh5:$heAh5\^JfHq heAh heAh:BheAh56 heAh5heAh5:$heAhS \^JfHq j]hB0h#GhS 0J>*B*CJOJQJ^JaJphjh#GhS U h#GhS jh#GhS U j[hBklmn|opqqqqqjrsnsstPvw & F |dx-DM `|gdBdx-DM gdB & F0dx-DM ^`0gd:B & F0dx-DM ^`0gdBHmJm\m^mmmmmmm n"n,nt@tttttڸڸxoxVxIjhh U^J0hh0J>*B*CJOJQJ^JaJphhh^JjhhU^JhhToo^J hhy$hh5\^JfHq jhhBU^Jhh5^J0hhB0J>*B*CJOJQJ^JaJphjhhBU^JjhhBU^JhhB^Jt|u~u"v$vv@vNvPvRv*w,w.wwwwwwwXxѸꯜv]TJAhhF^JhhF\^JhhG?1^J0hhB0J>*B*CJOJQJ^JaJphjhhBU^JhhB^JjhhBU^J$hhJn\^JfHq hhJn^J0hhToo0J>*B*CJOJQJ^JaJph0hh 0J>*B*CJOJQJ^JaJphjhh U^Jhh ^JXxZx\xxxxxxxxyy"y&y*B*CJOJQJ^JaJphjhhBU^Jj|hhBU^Jwx"y$y&y~~2dfԃgdy dxgd) dxgd#dx-DM gdeAx-DM gd!d-DM gdltd-DM gd# & F |dx-DM `|gdB{{{|||6|8|:|<|Z|}$},}.}<~>~@~B~̶۟ۍ~riciciSB:hxgCJaJ!jh'$hxg0JCJUaJheAhr`5:OJQJ^J hlt^JhFhlt^Jhwhlt5:^JhFhltOJQJ^JaJ" j]hwhltOJQJ^JaJ,hwhlt0J>*B*CJOJQJaJph+jvhwhltOJQJU^JaJhwhltOJQJ^JaJ%jhwhltOJQJU^JaJ" j[hwhltOJQJ^JaJB~D~T~V~Z~~~~~~~~~~  "0246bfhj}ncRGheAhxgCJaJ!jheAhxg0JCJUaJheAhxgmHsHheAhxgCJaJmHsHh'$hxg0JCJaJh'$hxgCJaJmHsHh)hxg:CJaJmHsHh5hxgCJaJmHsHh)hxg:CJaJ!jh'$hxg0JCJUaJhxgCJaJh'$hxg6CJaJh'$hxgCJaJhxgCJaJmHsHjzB Vnԃփ؃*ƄȄڄprt|$輬蜼|qeqeqehxgCJaJmHsHh'$hxgCJaJ!jh'$hxg0JCJUaJh'$hxgCJaJmHsHheAhxg:CJaJmHsHheAhxg6CJaJmHsHheAhxgCJaJmHsHheAhxg6CJaJ!jheAhxg0JCJUaJheAhxgCJaJheAhxg:CJaJ&ԃph >Zxĕ > dxgdr' dxgd dxgd dxgd` dxgd#$&6JLN^`bfhjnpx~8:L`zӷөteTeDeh'$hxg6CJaJmHsH!jh'$hxg0JCJUaJh'$hxgCJaJmHsH&hfxhxg6CJ\^JaJmHsHhxgCJ\^JaJmHsH#hfxhxgCJ\^JaJmHsHhfxhxgCJ\^JaJh`hxg:CJaJmHsHhxgCJaJmHsHhfxhxgCJaJmHsHhfxhxg6CJaJmHsHhxg6CJaJmHsHz|҉ԉP`dhj֊pTFLVZnhjl~ŽĎ֎ȹȹȮȹȹȹ}ȉv h'$hxghhxg:CJaJhr'hxg:CJaJhxgCJaJ!jh'$hxg0JCJUaJh'$hxgCJaJh'$hxgCJaJmHsHhxgCJaJmHsHhxg6CJaJmHsHh'$hxg6CJaJmHsHhxg6CJ]aJmHsH*   ȏ>,jʑ ’ʒ֒ؒɺznfhxgCJaJhhxg:CJaJ j[hxgCJ]aJhfxhxg6CJaJhfxhxgCJaJ!jhfxhxg0JCJUaJhxgCJaJmHsHhfxhxgCJaJmHsHhr'hxg:CJaJmHsHh&VhxgCJaJ!jh&Vhxg0JCJUaJhhxgCJaJ#ؒڒ&.<>RTVƓʓ   $.0:<>@BJVXZŸ~ooco~ocP%hthxgB*CJaJmHph3fsHhxgCJaJmHsHhfxhxgCJaJmHsHhr'hxg:CJaJmHsH!jhfxhxg0JCJUaJ,hfxhxgCJ\^JaJfHq hfxhxg6CJaJhxgCJaJhhxgCJaJhxg:CJaJhhxg:CJaJhfxhxgCJaJ j]hxgCJaJZ\^fvxz|f•ĕƕȕؕDzwLJhh\D.jhr'hxg0JB*CJU^JaJphhr'hxg:CJaJh&VhxgCJaJmHsHh,hxg6CJaJmHsHh,hxgCJaJmHsHh,hxgCJaJ!jh,hxg0JCJUaJ(h,hxg6B*CJaJmHphOsHhxgCJaJmHsHhr'hxg:CJaJmHsHh&VhxgCJaJ!jh&Vhxg0JCJUaJjln "$.ئylySyH8hr'hxg:CJaJmHsHhNhxgmHsH0h&Vhxg0J>*B*CJOJQJ^JaJphh&VhxgCJ^JaJ!jh&VhxgCJU^JaJh&VhxgCJaJ!jh&Vhxg0JCJUaJ0hr'hxg0J>*B*CJOJQJ^JaJph0jhr'hxgB*CJU^JaJph*jhr'hxgB*CJU^JaJph!hr'hxgB*CJ^JaJph.:<>@BDlƗhj~ν{j\j\jQDQQh&VhxgCJ^JaJh&VhxgCJaJhxgCJ^JaJmHsH h&VhxgCJ^JaJmHsH h,hxgCJ^JaJmHsHh,hxgCJ^JaJh&Vhxg6CJ^JaJh,hxg6CJ^JaJhxgCJaJ!jh&Vhxg0JCJUaJ%h,hxgB*CJaJmHph3fsHhxgB*CJaJmHphPMsHh&VhxgCJaJmHsHژ8PRTV~Ιźyh]M:h]%h&VhxgB*CJaJmHph3fsHhr'hxg:CJaJmHsHh&VhxgCJaJ!jh&Vhxg0JCJUaJ4heAhxgCJ\^JaJfHmHq sH,heAhxgCJ\^JaJfHq heAhxgCJaJmHsHheAhxgCJaJ!jheAhxg0JCJUaJh,hxgCJaJmHsHh&VhxgCJaJmHsHhxgCJaJmHsHRp&PΞb@hҥp>ެ2ޭ(D dxgdr' dxgd#Ι lprtx|̚ .JܛޛBFHZft~Ɯź嚊{{o_{{{O{hhxg6CJaJmHsHhhxg:CJaJmHsHhhxg:CJaJhhxgCJaJmHsHh,hxg6CJaJmHsHhxg6CJaJmHsHh,hxgCJaJhxgCJaJh&VhxgCJaJ!jh&Vhxg0JCJUaJh&VhxgCJaJmHsHh,hxgCJaJmHsHhxgCJaJmHsHƜȜ$&(*:>PRTʿtcK:!hr'hxgB*CJ^JaJph.jhr'hxg0JB*CJU^JaJph hfxhxgCJ^JaJmHsHhfxhxgCJaJmHsHhr'hxg:CJaJmHsHh&VhxgCJaJ!jh&Vhxg0JCJUaJhxghr'hxg:CJaJh,hxgCJaJ!jh,hxg0JCJUaJhhxgCJaJmHsH)hhxgCJ^JaJfHq TVʞ̞ΞОҞwXwI8-hfxhxgCJaJ!jhfxhxg0JCJUaJhr'hxgB*mHphsH=hr'hxgB*CJ\^JaJfHmHphq sH5hr'hxgB*CJ\^JaJfHphq )hr'hxgB*CJ^JaJmHphsH0hr'hxg0J>*B*CJOJQJ^JaJph0jhr'hxgB*CJU^JaJph!hr'hxgB*CJ^JaJph*jhr'hxgB*CJU^JaJph ҞޞѾ{`{SB7h hxgCJaJ!jh hxg0JCJUaJhY;hxg^JmHsH4h&VhxgCJ\^JaJfHmHq sH,h&VhxgCJ\^JaJfHq hxgCJ^JaJmHsH h&VhxgCJ^JaJmHsHh&VhxgCJ^JaJ%jh&Vhxg0JCJU^JaJh&VhxgCJaJmHsHhfxhxgCJaJmHsHhr'hxg:CJaJmHsH ҟ&( ¡ġԡJ>@ҾҾҾwodXdodLdA j[hxgCJaJhfxhxg6CJaJhxgCJaJmHsHhfxhxgCJaJhxgCJaJ/hfxhxg6CJ\^JaJfHq .hxgCJ\^JaJfHmHq sH, j-hxgCJ\^JaJfHq &hxgCJ\^JaJfHq ,hfxhxgCJ\^JaJfHq ,h hxgCJ\^JaJfHq @D^`bdf>@BDPhjlhΥҥԥ֥6NTV Djnprt~wllllll~wheAhxgCJaJ heAhxgjheAhxg0JUheAhxgmHsHheAhxgCJaJmHsHhfxhxg6CJaJmHsHhfxhxgCJaJ!jhfxhxg0JCJUaJ j]hxgCJaJmHsHhfxhxgCJaJmHsHhr'hxg:CJaJmHsH&>@Bެ ".02468ƷoS7h/Phxg:CJ\^JaJfHmHq sHh/Phxg:CJaJmHsHhxgCJaJmHsHhr'hxg:CJaJmHsHh hxgCJaJ!jh hxg0JCJUaJh hxgCJaJmHsH heAhbX heAhWZheAhxgCJaJmHsHheAhxgCJaJ!jheAhxg0JCJUaJέڭܭޭ&(*,4ͮvk\K@h~hxgCJaJ!jh~hxg0JCJUaJh&VhxgCJaJmHsHh hxgmHsHhxgCJaJmHsHhr'hxg:CJaJmHsHh hxgCJaJ!jh hxg0JCJUaJh hxgCJaJmHsHh/Phxg:CJaJmHsH.hxgCJ\^JaJfHmHq sH4h hxgCJ\^JaJfHmHq sH4@BDFHX 8BFZ "2>@ް ɽɵɵɵɵԽyj[[jh~hxgCJUaJhfxhxgCJaJmHsH#hfxhxgCJ\^JaJmHsHhr'hxg:CJaJmHsHh~hxg6CJaJhr'hxg6CJ]aJhxgCJaJhr'hxg:CJaJh~hxgCJaJ!jh~hxg0JCJUaJhxgCJaJmHsHh~hxgCJaJmHsHDްҴB~ܽBt dgd5 dxgdw dxgdlt dxgdlt dxgd dxgd# dxgd#ֱرjȴ̴ҴԴִ |lnǶ~~~~nǶbbbǶhxgCJaJmHsHhr'hxg:CJaJmHsHhxgCJaJhfxhxgCJ\^JaJhfxhxgCJaJh/Phxg:CJaJh~hxgCJaJ!jh~hxg0JCJUaJh~hxgCJaJmHsHjh~hxgCJUaJ4h~hxg0J>*B*CJOJQJaJmHphsH" ln@BDFHn<T߳x[J?h~hxgCJaJ!jh~hxg0JCJUaJ8h/Phxg0J>*B*CJOJQJ^JaJmHphsH#jt h/PhxgCJUaJh/PhxgCJaJmHsHjh/PhxgCJUaJh/PhxgCJaJ!jh/Phxg0JCJUaJhxgCJaJmHsHh~hxgCJaJmHsHh~hxg6CJaJmHsHh/Phxg6CJaJmHsHTp|~VXؽڽܽ޽bxtxȷ~shKMhxgCJaJ j-hxgCJaJhg hxgB*CJaJphhxgCJaJhr'hxg:CJaJhfxhxgCJaJ!jhfxhxg0JCJUaJh5(hxgmHsHh~hxgCJaJmHsHh~hxg6CJaJmHsHhxg6CJaJmHsH'  JjlnTVtvZԸԪwhXh/Phxg:CJaJmHsHhEhxgCJaJmHsH j]hxgCJ^JaJmHsH j[hxgCJ^JaJmHsH hHhxgCJ^JaJmHsHhxgCJ^JaJmHsHhHhxg6CJaJmHsHhxgCJaJmHsHhHhxgCJaJmHsHhHhxgCJaJ!jhHhxg0JCJUaJ"Z<>@BDFԮԠsZI j]hxgCJ^JaJmHsH0 j[hxg0J>*B*CJOJQJ^JaJph hHhxgCJ^JaJmHsHhHhxgCJaJ!jhHhxg0JCJUaJhxgCJ^JaJmHsH0hHhxg0J>*B*CJOJQJ^JaJphhHhxgCJ^JaJ!jhHhxgCJU^JaJhxgCJaJmHsHhHhxgCJaJmHsHVXZ\prtvxרzgPg?51hxgjhxg0JU!hlthxgB*^JmHphsH,hlthxgB*CJ\^JaJmHphsH$hlthxgB*CJ\^JaJph)hlthxgB*CJ^JaJmHphsH0hlthxg0J>*B*CJOJQJ^JaJph0j hlthxgB*CJU^JaJph*jhlthxgB*CJU^JaJph!hlthxgB*CJ^JaJph.jhlthxg0JB*CJU^JaJphxJL\tv㱩kgWheAhr`5:OJQJ^Jhxg)jhe'hxgB*UmHnHphuh/pB*mHnHphuhe'hxgB*phjhe'hxgB*Uphjh^!Uh^! j]hxgmHsHhwhxg:mHsH j[hxgmHsHhJShxg6mHsHh$hxg6mHsHhxg6mHsHhxgmHsHdx-DM gdeAgdTFX$ p#Q':]:a$gdq dgd5 5 01h:pq. A!"n#n$n% DyK yK Bhttp://www.Landscapeurbanism.comDyK  www.cnu.org/yK @http://www.cnu.org/yX;H,]ą'cDyK www.spaceandculture.org/yK Xhttp://www.spaceandculture.org/yX;H,]ą'cDyK Xwww.archdaily.com/217265/james-corner-field-operations-team-wins-navy-pier-competition/yK http://www.archdaily.com/217265/james-corner-field-operations-team-wins-navy-pier-competition/yX;H,]ą'cDyK www.fieldoperations.net/yK Xhttp://www.fieldoperations.net/yX;H,]ą'cDyK www.navypiervision.com/yK Vhttp://www.navypiervision.com/yX;H,]ą'cDDDyK www.newurbanism.org/yK Phttp://www.newurbanism.org/yX;H,]ą'cDyK Lwww.boston.com/bostonglobe/ideas/articles/2011/01/30/green_building/?page=4yK http://www.boston.com/bostonglobe/ideas/articles/2011/01/30/green_building/?page=4yX;H,]ą'cDyK www.oma.eu/projects/downsviewyK bhttp://www.oma.eu/projects/downsviewyX;H,]ą'cDyK Xwww.archdaily.com/217265/james-corner-field-operations-team-wins-navy-pier-competition/yK http://www.archdaily.com/217265/james-corner-field-operations-team-wins-navy-pier-competition/yX;H,]ą'cj 666666666vvvvvvvvv666666>666666666666666666666666666666666666666666666666hH6666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666662 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~ OJPJQJ_HmHnHsHtHJ`J XNormal dCJ_HaJmHsHtH Z@Z ) Heading 3$@&5:CJOJQJ\^JaJDA D Default Paragraph FontRiR 0 Table Normal4 l4a (k ( 0No List F `F 50Footer p#dmHsH:/: 50 Footer Char CJaJtH F`F 50 Footnote TextCJaJmHsHH/!H 50Footnote Text Char mHsHtH @&`1@ 50Footnote ReferenceH*VU`AV 50 Hyperlink,56>*CJOJQJ\]^JaJo(phBQB 5apple-converted-spaceb/bb Qp^0Default 7$8$H$-B*CJOJQJ^J_HaJmHphsHtH FV qF H20FollowedHyperlink >*B*phXB`Xt8 Body Text dOJPJQJaJmHnHtHuX/Xt8Body Text Char#CJOJPJQJaJmHnHsHu^^ w Obojani popis - Isticanje 1 ^m$< < ,0Header  p#mHsH:/: ,0 Header Char CJaJtH H/H  No SpacingCJ_HaJmHsHtH PK![Content_Types].xmlj0Eжr(΢Iw},-j4 wP-t#bΙ{UTU^hd}㨫)*1P' ^W0)T9<l#$yi};~@(Hu* Dנz/0ǰ $ X3aZ,D0j~3߶b~i>3\`?/[G\!-Rk.sԻ..a濭?PK!֧6 _rels/.relsj0 }Q%v/C/}(h"O = C?hv=Ʌ%[xp{۵_Pѣ<1H0ORBdJE4b$q_6LR7`0̞O,En7Lib/SeеPK!kytheme/theme/themeManager.xml M @}w7c(EbˮCAǠҟ7՛K Y, e.|,H,lxɴIsQ}#Ր ֵ+!,^$j=GW)E+& 8PK!Ptheme/theme/theme1.xmlYOo6w toc'vuر-MniP@I}úama[إ4:lЯGRX^6؊>$ !)O^rC$y@/yH*񄴽)޵߻UDb`}"qۋJחX^)I`nEp)liV[]1M<OP6r=zgbIguSebORD۫qu gZo~ٺlAplxpT0+[}`jzAV2Fi@qv֬5\|ʜ̭NleXdsjcs7f W+Ն7`g ȘJj|h(KD- dXiJ؇(x$( :;˹! I_TS 1?E??ZBΪmU/?~xY'y5g&΋/ɋ>GMGeD3Vq%'#q$8K)fw9:ĵ x}rxwr:\TZaG*y8IjbRc|XŻǿI u3KGnD1NIBs RuK>V.EL+M2#'fi ~V vl{u8zH *:(W☕ ~JTe\O*tHGHY}KNP*ݾ˦TѼ9/#A7qZ$*c?qUnwN%Oi4 =3ڗP 1Pm \\9Mؓ2aD];Yt\[x]}Wr|]g- eW )6-rCSj id DЇAΜIqbJ#x꺃 6k#ASh&ʌt(Q%p%m&]caSl=X\P1Mh9MVdDAaVB[݈fJíP|8 քAV^f Hn- "d>znNJ ة>b&2vKyϼD:,AGm\nziÙ.uχYC6OMf3or$5NHT[XF64T,ќM0E)`#5XY`פ;%1U٥m;R>QD DcpU'&LE/pm%]8firS4d 7y\`JnίI R3U~7+׸#m qBiDi*L69mY&iHE=(K&N!V.KeLDĕ{D vEꦚdeNƟe(MN9ߜR6&3(a/DUz<{ˊYȳV)9Z[4^n5!J?Q3eBoCM m<.vpIYfZY_p[=al-Y}Nc͙ŋ4vfavl'SA8|*u{-ߟ0%M07%<ҍPK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 +_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!Ptheme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK]   3 i  z $b!'"}##B$$\())%**/5f79HCE|F|GsHHILHMORSSTKUVWXYvZZ\c\U]`bcc;dsefr߱  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFXhi]AWe/ 1   . q ! 0 ^tH^%PhzPJd!&#$%&.'1'߱ F ***- - L#n&"+.279<=@B.E IOTdZ]dadg&jrn@sx>z8~Rp. T"'-`1p69=:BIRUY]_acjfhXkHmpprtXx{B~j$zؒZ.ΙƜTҞ@4TZx]_`acdfghijklmnopqrtuvwxyz{|}~      !: E̡ O^kwԃD^bes"B\gɄ?#ScۇHo߱XXXXXXXXX $&-!  , 0 Z o 9oI$k$$^%%%%4&&1'XXXXXXXX8@0( `O B S  ? _Hlt200288023 _Hlt1977574806@@7&. m+-1:=GWX~J K ^ _  ] ^   3 D i   5 6 @ H ~ 2323HNTV]hyzATgh*:{^gRY"O&'=G##$$$A$***%*.*J*)+H+++++O,a,,,w----..R/S/00]1f111\2k22222P3a344s4t445:5;5@5I555889M:::::>>w????j@k@`AaAAA!B&BEBVBBB;CFCD(D-DGDHDNDYDZDbDrDEEE'FH-HHH4I5IIIII JJ`JrJtJJJJJJ"L,LNLOLLLMHMoMqMvMMMMoNqNsNNNO$O&O,OYObOdOgOOOOOOOOOkPlPPPPPPP!Q"Q$Q%Q?QQQRRRRRRS#S(S,S0S6S8SSSXSSSSSSST'T6T]TyTTTTTTTTTTTUU UU(U6U9UIUMUeUVVW6WWWWWXXYYYYYYGZvZZZ[ [[[[[[[[[[[\ \Z\c\j\l\v\\\\\\]=]C]U]Z]z]]]]]]]]]]]]]^^^7^B^O^Y^^^^^<_R_j_v_y_|__````b%bbbbbcccccccccccccdddddd eieseeeefff'fhfufffffffffffffffff gggggggghhhBhChhh^i_iiijj-l8lAlLlYl^lhlmlplulvllllllllllllllmnnnnnnoo!o1ooooopp4p?p\ppqYqZq rr\r]rrrssststwtuuuuuv#v$v+v1v?vvvvvwwUXu{ӂ#)7wzۃ 23Xgʄ>$vwSVb܇cerNJފ:;CE"$(*-/ڌیOQȍɍҍӍ#-:GNgxÏď"#-NZac$(*+FOQ[]ǒВҒ֒ؒےݒ-CGIQR`chr&DG_vŔcluw|)*FIQ[`eikn),>?st՗ $%*+.3Ifv S\cmvz™șΙ ΚԚ֚ښܚJo՛ݛ12;m AB̝ϝLPst-.78@AEYe{59IZc~ ޠ9@NRԡ֡סޡ(*:<@BLNRV\^bfnpx{ zѣ֣29=EGPQ_`'=Хޥ6BCkm=Zcdq~ʨ˨"&*,024=AC̩Ω$<KU^mŪƪԪժת+06ux˫ҫ+/23;bìɬˬ3Pu*/2̮ͮ78˯!)+67=Yݱ.0EF\]{>?HJkm9=PQjm op*+<=##))++T1W1&3'3h8i899F?G???AAJCKCwExEHHJMKMOORRYYwZxZ]]``bb e effffffhhllooqqrruuuuuu*v+vvv^w_wxxxxxx:y;yyyyyBzCzzzzz|{}{{{||u|v|||7}8}}}~~~~~~^_Āŀ^_'("#ۃ܃9<NO_`ʄ>$b܇Gpۊފ,/NQ*-%(ĒǒڒݒilFIX[mߖ +.:= r˚Κ=@MP69ӡ֡SVcfx{ӣ֣:=ͥХ36=`c#&RUfi/2.G!ݱ -1ڱ A/n9_(+,= {5F#HZ%E'ȑhR= >.T3z%2Y*XzF ^`OJQJo( 8^8`OJQJo( ^`OJQJo(o  p^ `OJ QJ o(  @ ^ `OJ QJ o( x^x`OJQJo( H^H`OJQJo(o ^`OJ QJ o( ^`OJ QJ o(h^`B*phhH.h ^`hH.h pL^p`LhH.h @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PL^P`LhH.^`OJ QJ o(hH^`OJQJ^Jo(hHop^p`OJ QJ o(hH@ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJ QJ o(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoP^P`OJ QJ o(hHh^`5B*phhH.h ^`hH.h pL^p`LhH.h @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PL^P`LhH.^`OJ QJ o(hHh^`OJ QJ o(hHp^p`OJ QJ o(hH@ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJ QJ o(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoP^P`OJ QJ o(hH ^`o(hH. ^`hH.  L ^ `LhH. \ \ ^\ `hH. ,,^,`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. lLl^l`LhH.h^`5B*phhH.h ^`hH.h pL^p`LhH.h @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PL^P`LhH.^`OJ QJ o(hHh^`OJ QJ o(hHp^p`OJ QJ o(hH@ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJ QJ o(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoP^P`OJ QJ o(hHh^h`.P^`P..^`...x^`x.... ^` .....  X^ `X ......  ^ `....... 8^`8........ `^``.........^`o(.^`.pL^p`L.@ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PL^P`L. /n9{5>.T(+,*XzhRZ%E2Y *fdD/ +"9)]] - oN`rdNz$r'K^(D]ex; L e 8 Z S 7d ( 1 P)dTT^x3gwNGzoQdm5>F w"JJTz3 cFHnrv;@;r Nm`GO9E|; i { ^!w8!G!"{"#$$$;$s=$im%@&i&"!&"&B&d^&y~'(i)+!+v+,b?,l.,/E/0=01G?1Z1+[1/2H2fX2p2458!5L5m5e6216G6;747K8O8t899f=9S^:;S5;RT;Y;#<1<N=!=$=L6>YS?X?=~@_AcAeAvqAB_$B% C9C LCpCO D5DaGD^D%pDZQE{-FcHFEpFGG#G#GYGHrHUI_I @J`JBaJ}JIKgKL+LdLM M MKMBN/uNORyO$p[pq0vq}q"rl]rssIscsFvs=PtltltuvO"v9vcvfw, wPwVwVw_w+xIxfx{,{ |!|E}1^}h~p~-4'iwy$82 O/Z| J)>TVX7&*Eb (ZC*=[&jkrr$#`=qAdKqSoTzQ9\&p "3Vam&6m|ja@%oetD$&jkUrtEnpv5bb'$Jti7g4*q<WfYY!$G/ Un4 DLot ODPXQ0YFLUU:4(D 8;%N[(bD[{cB^Y)q<NPTd8U^~Y|pqm ?^bg kW~ @8Jn x2XkZwzgxAxgK fam;9- B='=nw4GA/Polv&,0=hd> 9],yG;?A!=]f"=i!W :B 7_5H7[#:p+G5m@~~~~     e!e"e#e$e'e*e+e,e.e0e1e3e4e5e6e7e8e9e;e<e?e@eAeBeCeEeFeGeHeJeKeLeNeQeReSeTeXeY߱hh h@hhhhhhh h"h$h&h(h*h.h0h2h6h8h:h>h@hFh@hJhLhNhPhVh\h^h`hdhhhjhnhphrhthvhxhzh~hhhhhhhhhhhhhhhhhhhhUnknown G*Ax Times New Roman5Symbol3. *Cx Arial7.@ CalibriS*XAdobe Fan Heiti Std B;. *Cx HelveticaA. Arial Narrow7Georgia?= *Cx Courier New;WingdingsA$BCambria Math"1gg u F- ZBn4>X 2qHP $P42! xx%Prva stranica za tajniatvo uredniatvanikolanikola4         Oh+'0h   $ 0 <HPX`(Prva stranica za tajnitvo urednitvanikola Normal.dotmnikola2Microsoft Office Word@F#@A?@`@` u՜.+,D՜.+,P  hp|  F> &Prva stranica za tajnitvo urednitva Title(  8@ _PID_HLINKSA f http://www.scitaroci.hr/X 3"http://www.navypiervision.com/X r< http://www.fieldoperations.net/X yp_http://www.archdaily.com/217265/james-corner-field-operations-team-wins-navy-pier-competition/X EV Yhttp://mspace.lib.umanitoba.ca/bitstream/1993/3848/1/Muir Mapping Landscape Urbanism.pdfX /g 7http://www2.prnewswire.co.uk/cgi/news/release?id=53578X i% http://www.spaceandculture.org/X b5http://www.cnu.org/X  G"http://www.landscapeurbanism.com/X yp_http://www.archdaily.com/217265/james-corner-field-operations-team-wins-navy-pier-competition/X q=<http://www.navypiervision.com/rfp/competition-info/addenda/X b5http://www.cnu.org/X U %http://www.oma.eu/projects/downsviewX o` 0http://oma.eu/projects/1982/parc-de-la-villetteX =Shttp://www.boston.com/bostonglobe/ideas/articles/2011/01/30/green_building/?page=4X * http://newurbanismblog.com/X c-http://www.newurbanism.org/X   !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#%&'()*+-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghjklmnoprstuvwx}Root Entry F!`Data $1Table,xWordDocument7FSummaryInformation(iDocumentSummaryInformation8qCompObjy  F'Microsoft Office Word 97-2003 Document MSWordDocWord.Document.89q