Naslov
Ekologija običnog dobrog dupina, Tursiops truncatus (Montagu, 1821)u području srednjeg Jadrana
(Ecology of the common bottlenose dolphin, Tursiops truncatus (Montagu, 1821)in the Central Adriatic sea)

Autori
Holcer, Draško

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Prirodoslovno – matematički fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
31.05

Godina
2012

Stranica
208

Mentor
Tvrtković, Nikola

Ključne riječi
fotoidentifikacija; brojnost; populacijska struktura; korištenje staništa; biomarkeri; organokloridi; trofički stupanj; stabilni izotopi
(photoidentification; abundance; population structure; habitat use; biomarkers; organochlorides; trophic levels; stable isotopes)

Sažetak
Brojnost zajednice dobrih dupina koja obitava u području srednjeg Jadrana procijenjena je mark- recapture modelom temeljem podataka prikupljenih fotoidentifikacijom u periodu od 2007. do 2010. na 474 jedinki u 2010. godini (SE 102, 15 ; CV 0, 22 ; 95% CI 352 - 683). Ovo je prva procjena veličine populacije dupina u srednjem Jadranu te predstavlja osnovu za budući monitoring i planiranje mjera zaštite. Utvrđeni populacijski parametri ukazuju kako je ova zajednica slična zajednicama u sjevernom Jadranu, a razlike odražavaju prilagodbe staništima koja se razlikuju. Mladunci koji se u većem broju pojavljuje svake druge godine ukazuju da je ovo područje važno za razmnožavanje. Metodom minimalnih konveksnih poligona prvi je puta utvrđeno minimalno područje obitavanja dobrih dupina u Jadranu, te za ovu populaciju ono iznosi 3.986, 71 km2, dok za pojedine jedinke ono iznosi 236, 66 km2. Analizom asocijacijskih indeksa utvrđeno je kako zajednica dobrih dupina srednjeg Jadrana ima veoma fluidnu, fisijsko-fuzijsku organizacijska struktura, u kojoj postoje dugotrajne veze između pojedinih parova i skupina mužjaka, te između skupina reproduktivnih ženki. Identifikacija susjedne zajednice dobrih dupina koja boravi u području oko Lastova i južnije pokazuje kako je distribucija dobrih dupina u srednjem Jadranu diskretna s obzirom da je moguće utvrditi zajednice prema pripadnosti određenom području, ali istovremeno i kontinuirana jer diskretne zajednice međusobno komuniciraju čime se osigurava razmjena gena i stabilnost opće populacije. Općim linearnim modelom (GLM) identificirana su staništa u područjima dubine od 40 – 100 m kao područja važna za hranjenje. Istovremeno, utvrđeno je preklapanje sa područjima kočarenja što može predstavljati opasnost za ovu zajednicu dupina. Korištenjem dobivenog predikcijskog modela u budućnosti može se planirati i upravljanje ovom zajednicom. Prvi puta u Jadranu je korištena i metoda analize biomarkera kod morskih sisavaca. Količine biomarkera, CYP1A1 i CYP2B utvrđene su Western blottingom, HCB, DDT i PCB plinskom kromatografijom visoke razlučivosti uz detektor zahvata elektrona, a PAH tekućinskom kromatografijom visoke djelotvornosti (HPLC) uz fluorescencijsku detekciju. Nedostatak značajnije korelacije između biomarkera i zagađivala upućuje da je područje srednjeg Jadrana izloženo manjem toksikološkom stresu, a ovakav dijagnostički pristup nadzoru toksikološkog stresa neletalnom metodom analize biomarkera u budućnosti se može primijeniti i na šire područje Jadrana. Prvi puta korištena je i metoda analize sastava izotopa C i N u istraživanju trofičkih odnosa i sastava prehrane dobrih dupina u Jadranu. Izotopski sastav analiziran je masenim spektrometrom izotopskih omjera (IRMS) sa elementalnim analizatorom u konfiguraciji stalnog protoka. Općenito utvrđena raznolikost u izotopskom sastavu δ13C i δ15N kod dobrih dupina ukazuje na raznolikost u sastavu plijena, a do sada nezabilježena prehrana gotovo isključivo srdelom tijekom veljače pokazuje kako dobri dupini svoju redovnu prehranu mogu prilagoditi plijenu koji se sezonski pojavljuje u obilju.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija

POVEZANOST RADA