Naslov
Kontrola plodnosti tla s preporukom za gnojidbu lijeske

Autori
Ćosić, Tomislav ; Kisić, Ivica ; Jurišić, Aleksandra ; Karažija, Tomislav

Izvornik
Agronomski fakultet, Zavod za opću proizvodnju bilja

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, ekspertiza

Godina
2012

Ključne riječi
lijeska; tlo; gnojidba

Sažetak
Ishranjenost voćaka nekada se procjenjivala isključivo na temelju količine fiziološki pristupačnih hranjiva u tlu. Međutim, pouzdaniji podaci o ishranjenosti voćaka dobivaju se folijarnom dijagnostikom odnosno analizom lista. Stoga temeljem kemijskih analiza prosječnih uzoraka lista u navedenom voćnjaku, što je i cilj ovog rada, utvrdit će se razina biogenih elemenata (dušika, fosfora, kalija, kalcija, magnezija i mikroelemenata mangana, bakra, cinka i bora), te međusobni odnosi (N/Ca, K/Ca, (K+Mg)/Ca)) u listu, te dati preporuka za gnojidbu tla u voćnjaku. Voćke su višegodišnje drvenaste polikarpne kulture koje se na istom tlu uzgajaju duži niz godina. Da bi one normalno rasle, razvijale se i plodonosile moraju prvenstveno biti zdrave i dobro ishranjene. Oba navedena čimbenika predstavljaju zapravo polaznicu za ostvarenje zadovoljavajućeg priroda i visoke kakvoće plodova. Pod pojmom dobre ishranjenosti u intenzivnoj poljoprivrednoj proizvodnji podrazumijevamo optimalnu opskrbu biljaka biogenim elementima kroz čitavo vegetacijsko razdoblje. Kako bi se osigurala visoka i rentabilna biljna proizvodnja, što je i tendencija razvijenih zemalja svijeta, a u s vezi predmeta istraživanja, potrebno je bilo prvo utvrditi ishranjenost voćaka putem lista, a potom na temelju kemijske analize dati preporuku za gnojidbu. Nekada se ishranjenost voćaka procjenjivala isključivo putem fiziološki pristupačnih hranjiva u tlu. Međutim, takav način procjene nije najbolje rješenje. Pouzdaniji podaci o ishranjenosti voćaka dobivaju se folijarnom dijagnostikom odnosno analizom lista ili ploda biljke. Jedna od definicija folijarne dijagnostike govori da je ona metoda kojom se na osnovu koncentracije mineralnih tvari u lišću ili tkivu biljke utvrđuje količina hranjiva pristupačnih biljci u tlu. Mnogi autori upotrebljavaju rezultate analiza tla za ocjenjivanje stanja ishrane. Osim toga, pokušavaju da na toj osnovi odrede potrebe za hranjivima i količine gnojiva za uzgajane biljke u određenim agroekološkim uvjetima. Baugher i Singha navode kako je kemijska analiza lista važno oruđe za jedan utemeljeni i glavni program gnojidbe voćnih vrsta. Ona može indicirati na približavajuću deficijenciju hranjivog elementa prije nego biljka pokaže ikakav vizualni simptom. Tada je moguće kroz pravilne korektivne gnojidbe spriječiti deficijenciju koja bi se pojavila u biljci. Kada se dobrom ishranjenošću jednom uspostavi i zadrži optimum proizvodnje, tada ostali faktori kao što su bolesti, vlaga tla i štetnici, postaju limitirajući. Folijarna dijagnostika ima široku upotrebu u vrednovanju nutritivnog statusa voćnih vrsta. Kemijska analiza je dobila posebnu pažnju s obzirom da može pružiti informaciju koja utječe na kvalitetu ploda bazirajući se na prethodnom poznatom odgovarajućem i kritičnom nutritivnom nivou i zbog toga spriječiti deficijencije i fiziološke poremećaje. Uzorci lista za folijarnu dijagnostiku u našim klimatskim uvjetima trebaju se uzeti od konca srpnja do sredine kolovoza. Nadalje, poljoprivredni stručnjaci na početku prošlog stoljeća fokusirali su se uglavnom na analizu tla kao metodu za procjenu ishranjenosti biljke. Od tada se puno napredovalo na području ishrane, uvodeći folijarnu dijagnostiku. Stoga do današnjeg vremena postoji dosta informacija koje idu u njezinu korist. List je zadovoljavajući organ biljke na kojem se može izvršiti analiza. On predstavlja sjedište aktivnog procesa rada. Ostali dijelovi biljke funkcioniraju kao skladišni organi ili elementi koje služe za translokaciju raznoliko absorbiranih elemenata u različitim pravcima. Listovi koje se koristi za uzorak moraju biti metabolički aktivni i ne smije imati već izražene simptome deficijencije. Također prilikom uzorkovanja, lišće mora biti fiziološke slične starosti i mora se uzimati u istom periodu tijekom vegetacije. Ova posljednja dva faktora su obligatna, budući da u određeno vrijeme lišće na biljci, a u različitim razvojnim stadijima ima različitu mineralnu kompoziciju. List je dobar materijal za analizu zbog njegove fotosintetske aktivnosti koji predstavlja primarni proces u biljci. Lišće također predstavlja glavno mjesto ugljikohidratnog i mineralnog skladišta. Dosljedno tome, mineralni status lišća ne samo da utječe na efikasnost fotosinteze nego se reflektira i na nutritivni status biljke i prema tome, na produktivnost. Iako se i drugi organi biljke mogu upotrebljavati u istu svrhu, list je jedan od najčešćih organa za analizu tkiva biljke. Istraživanja pokazuju da list ili neko drugo srodno tkivo koje se koristi za folijarnu dijagnozu daje pouzdanu informaciju o koncentraciji hranjiva potrebnih za razvoj voćaka. Analiza tla indicira samo na ono što je biljci raspoloživo, ali i ne na ono što je s njezine strane absorbirano. Stoga opservacija i analiza tla imaju malu vrijednost u identificiranju malih deficijenata ili nutritivnih poremećaja kada su vizualni simptomi odsutni. S druge strane, folijarna analiza može detektirati pomanjkanje ili višak nutritivnog elementa u odsutnosti simptoma i postati izvršitelj koji može pomoći u izbjegavanju budućih problema uzrokovanih nutritivnim poremećajima. Analiza lista je najbolja metoda za određivanje količine gnojiva za aplikaciju u voćnjacima. Učinkovito određuje makro i mikro elemente i indicira na potrebe za promjenom u programu gnojidbe. Analiza lista integrira sve faktore koje mogu imati utjecaj na nutritivnu vrijednost i njezino razumijevanje. Također prikazuje bilancu među hranivima. Iz svega navedenog može se zaključiti kako je folijarna dijagnostika važno oruđe u determinaciji ishranjenosti voćaka, te u konjunkciji s analizom tla predstavlja dobar put prema ostvarenju visokih i kvalitetnih priroda voća, u ovom slučaju lijeske.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA