Pregled bibliografske jedinice broj: 589074
Spalatum – ager Salonitanus? Prilog tumačenju pravno-posjedovnoga položaja priobalja Splitskoga poluotoka u preddioklecijanskome razdoblju
Spalatum – ager Salonitanus? Prilog tumačenju pravno-posjedovnoga položaja priobalja Splitskoga poluotoka u preddioklecijanskome razdoblju // Povijesni prilozi, 42 (2012), 9-42 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 589074 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Spalatum – ager Salonitanus? Prilog tumačenju pravno-posjedovnoga položaja priobalja Splitskoga poluotoka u preddioklecijanskome razdoblju
(Spalatum – ager Salonitanus? A contribution to the understanding of the property law status of the coastal region of Split peninsula in pre-Diocletian period)
Autori
Basić, Ivan
Izvornik
Povijesni prilozi (0351-9767) 42
(2012);
9-42
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Splitski poluotok; antika; kasna antika; Dioklecijanova palača; toponimija; agrimenzori; posjedovno pravo
(Split peninsula; Antiquity; late Antiquity; Diocletian’s palace; toponymy; agrimensors; property law)
Sažetak
U prilogu se tumači pojava toponima Spalatum na jugozapadnoj obali današnjega Splitskog poluotoka. Preddioklecijansko ime, nastalo neovisno o carskoj palači kao imenodavcu, etimološki je vezano uz vrijeme prvotne dodjele poluotoka salonitanskim kolonistima kada je on premjeren i razdijeljen u centurije. Isključiva uporaba toga toponima za ovo područje objašnjava se pravilima rimske agrimenzorske prakse. Posebna pozornost posvećena je reguliranju limitacije u slučajevima kada je lokalna topografija uzrokovala sraz između zadanosti terena i načela pravilnoga premjeravanja zemlje. Iz regularne limitacije i dodjele zemljišta iz tehničkih su razloga ispuštane dvije kategorije zemljišta: ono koje se zbog vlastite topografije nije moglo uobličiti u pravilnu centuriju i ono koje je bilo nekvalitetno. Obje kategorije ulazile su u takozvani ius subsecivorum. U spomenutome se smislu centurije na kojima je konstruirana Dioklecijanova palača sasvim primjereno uklapaju u subseciva. Takva zemljišta kontinuirano su ostajala u državnome vlasništvu. Nastoji se dokazati da je za gradnju carske rezidencije odabrana lokacija koja je od početka potpadala pod ius subsecivorum, tj. bila je državno (poslije carsko) zemljište. Njegova separatnost u tome smislu zasigurno je determinirala pridijeljen mu toponim Palatum (Spalatum), diferencijalno ga određujući spram susjednih predijalnih toponima na posjedima u privatnome vlasništvu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
POVEZANOST RADA
Projekti:
244-2690754-0766 - Francuska uprava u Dalmaciji (1806.-1814.) (Vrandečić, Josip, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Filozofski fakultet u Splitu
Profili:
Ivan Basić
(autor)
Citiraj ovu publikaciju:
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- Central and East European Online Library - CEEOL
- The Bowker International Service (NY USA)
- Hrvatska znanstvena bibliografija, Niz C
- International Bibliographies IBZ (Osnabrück, D)
- ERIH
- Historical Abstracts With Full Text via EBSCOhost