Pregled bibliografske jedinice broj: 588787
Analiza biološke i krajobrazne raznolikosti na području Dalmacije (Projekt COAST)
Analiza biološke i krajobrazne raznolikosti na području Dalmacije (Projekt COAST) // Zbornik sažetaka / Besendorfer, Višnja ; Kopjar, Nevenka ; Vidaković.Cifrek, Željka ; Tkalec, Mirta ; Bauer, Nataša ; Lukša, Žaklin (ur.).
Zagreb: Hrvatsko biološko društvo, 2009. str. 294-295 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 588787 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Analiza biološke i krajobrazne raznolikosti na području Dalmacije (Projekt COAST)
(Analysis of biological and landscape diversity on Dalmatian coast (COAST project))
Autori
Mesić, Zrinka ; Peternel, Hrvoje ; Kušan, Tena ; Šteko, Višnja ; Mihulja, Andrijana ; Jelinić, Martina ; Pasarić, Ana ; Hruševar, Dario ; Kušan, Vladimir ; Bajica, Marija
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Zbornik sažetaka
/ Besendorfer, Višnja ; Kopjar, Nevenka ; Vidaković.Cifrek, Željka ; Tkalec, Mirta ; Bauer, Nataša ; Lukša, Žaklin - Zagreb : Hrvatsko biološko društvo, 2009, 294-295
ISBN
978-953-6241-07-1
Skup
10. Hrvatski biološki kongres
Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 14.09.2009. - 20.09.2009
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
kartiranje staništa; krajobrazna analiza; daljinska istraživanja; GIS
(habitat mapping; landscape analysis; remote sensing; GIS)
Sažetak
Osnovni cilj pokretanja projekta COAST bio je istražiti i preporučiti modele razvitka hrvatskih obalnih područja koji neće utjecati na smanjenje biološke i krajobrazne raznolikosti. U sklopu projekta karti rana su terestrička staništa i izvršena je inventarizacija, tipološka klasifikacija i vrednovanje krajobraza na odabranim područjima velike biološke i krajobrazne raznolikosti na području Dalmacije. Kartiranje staništa je rađeno uz pomoć daljinskih istraživanja i uz intenzivno terensko uzorkovanje. Kao osnovna razina kartiranja definirana je 4. razina Nacionalne klasifikacije staništa, uz minimalnu površinu kartiranja (MPK) od 2, 25 ha za šumska staništa, a 1 ha za nešumska staništa. Krajobrazna analiza uključivala je digitalnu obradu prikupljenih podloga i podataka računalom uz pomoć GlS-a. Postupak tipološke klasifikacije krajobraza sastojao se od prepoznavanja tipova na temelju topografskih, fotografskih i tematskih informacija o prostoru koji se vrednuje, što je bila podloga za terensko istraživanje nakon kojega se obavila završna tipološka klasifikacija. Ukupan broj kartiranih stanišnih tipova kretao se od 45 (Mljet) do 81 (Pag) uz dominaciju šikara i šumskih staništa (osim u slučaju Paga). Istovremeno, broj identificiranih tipova krajobraza kretao se od 4 (Pag) do 10 (Pelješac). Istraživanje je pokazalo važnost višekriterijske analize u procesima koji trebaju osigurati razvoj djelatnosti s jedne strane i zaštitu bioloških i krajobraznih vrijednosti s druge strane.
Izvorni jezik
Engleski
Znanstvena područja
Biologija, Arhitektura i urbanizam
POVEZANOST RADA
Ustanove:
OIKON d.o.o.