Naslov
OBITELJSKE PRILIKE DJECE S POREMEĆAJIMA U PONAŠANJU
(FAMILY LIFE AND SOCIAL NETWORKS)

Autori
Perica, Katarina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Rijeka, Hrvatska

Datum
17.07

Godina
2012

Stranica
120

Mentor
Zloković, Jasminka

Ključne riječi
obiteljske prilike; odnosi u obitelji; komunikacija; odgojni stilovi; poremećaji u ponašanju; djeca i mladi
(family circumstances; family relationship; comunication; behavioral disorders; children and youth)

Sažetak
U ovom radu bavimo se proučavanjem teorije i empirije koja se odnosi na obiteljske prilike djece s poremećajima u ponašanju. U prvom dijelu rada izložene su neke od definicija ljudskog ponašanja kao uvod u pojavu poremećaja u ponašanju djece i mladih. Taj se poremećaj smatra reakcijom osobe na stresna iskustva i cjelokupno rizično okruženje kojem je bila izložena određeno vrijeme. U radu iznosimo nekoliko teorija koje s različitih aspekata razmatraju uzroke nastanka poremećaja u ponašanju (teorija frustracije, inteligencije, kognitvno bihevioralna teorija i druge), kao i nekoliko pogleda autora na rizične i zaštitne čimbenike pri razvoju poremećaja u ponašanju. Obitelj kao sigurna ili nesigurna sredina u našem je fokusu dok razmatramo rizične i zaštitne čimbenike koji se u njoj mogu pojaviti. Navedeni čimbenici odnose se na socioekonomski status, visokorizična ponašanja roditelja, odgojne metode odnosno stil roditeljstva, brojnost djece u obitelji, nasilje i zlostavljanje, stresna iskustva u djetinjstvu, zanemarivanje i brojni drugi. Proveli smo empirijsko istraživanje čiji je prvi cilj bio pokušati saznati kakva je povezanost između nekih rizičnih čimbenika u obitelji ispitanika s poremećajima u ponašanju koje oni manifestiranju. Drugi cilj bio je pokušati doznati postoji li značajna razlika između informacija o mogućim rizičnim čimbenicima za pojavu poremećaja u ponašanju ispitanika između podataka dobivenih iz obiteljske dokumentacije i anketnih upitnika. Također smo pokušali saznati s kojim je uvjetima odrastanja i odgojnim metodama roditelja najznačajnije povezan školski. Istraživanje smo proveli na namjernom uzorku od tridesetero korisnika Doma za odgoj u Rijeci (20 dječaka i 10 djevojčica u dobi od 12 do 20 godina). Primijenili smo metode prikupljanja podataka iz obiteljske dokumentacije te anketni upitnik kojim smo pokušali saznati mišljenja i stavove ispitanika o nekim njihovim obiteljskim prilikama. Rezultati o povezanosti obiteljskih prilika naših ispitanika s njihovim poremećajima u ponašanju većinom se slažu sa teorijskim postavkama iznesenim u radu kao i rezultatima dosadašnjih istraživanja u ovom području pedagogije. Usporedbom podataka iz dvaju izvora saznali smo kako se percepcija ispitanika o socioekonomskom statusu obitelji te prisutnosti ovisnosti o alkoholu i/ili drogi kod roditelja značajno ne razlikuje od podataka o istim prilikama prikupljenim iz obiteljske anamneze. Prema rezultatima, mladi percipiraju više nasilja u svojim obiteljima, a manje prisutnost kaznena djela roditelja. Školsko postignuće najznačajnije je povezano sa stresnim doživljajima u djetinjstvu te zanemarivanjem i psihološkim zlostavljanjem roditelja. Doprinos ovog istraživanja vidimo u rezultatima koji su pokazali kako se od djece i mladih s poremećajima u ponašanju ne trebaju očekivati isključivo socijalno poželjne odgovore.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pedagogija

Napomena
In this study, we concentrate on both theoretical and empirical studies related to the family circumstances of children with behavioural disorders. The first part of the paper sets out to give a brief overview of the definitions of human behaviour in order to introduce the reader with the theory of behavioural disorders in children and adolescents. Subjects with this type of disorder can be considered as reacting to a stressful experience and an overall risky environment that they have been exposed to for a specific time. This paper presents several theories that consider the various aspects of the causes of behaviour (The Theory of frustration, The Theory of intelligence, Cognitive behavioral theory and others), as well as several views of the author on risk and protective factors in the development of behavioural disorders. The family as a safe or unsafe environment was in our focus as we considered the risk and protective factors that can appear within such an environment. These factors are related to socioeconomic status, high-risk behaviour of parents, educational methods and style of parenting, the number of children exposed to family violence and abuse, stressful experiences in childhood, neglect, and many others. We conducted an empirical study whose primary objective was to try to find out what the relationship is between some risk factors in the families of patients with behavioural disorders and in which way they manifest. The second goal was to try to find out whether there is a significant difference between the information on possible risk factors for the occurrence of behavioural disorders in patients between the data obtained from family records and questionnaires. The research was conducted in an intentional sample of thirty occupants of the “Dom za odgoj“ in Rijeka (20 boys and 10 girls aged 12-20 years). We applied methods of collecting data from family records and from a questionnaire, in which we tried to find out the subjects opinions and attitudes to their family circumstances. Results of the correlation between the family circumstances of our patients and their behavioural troubles mostly agree with the theoretical principles outlined in the paper and the results of previous research in this area of pedagogy. Comparing data from two sources told us that the perception of respondents about the socioeconomic status of their families and the presence of alcohol dependence and / or drug use by their parents is not significantly different from data collected from the family history records. According to the results, these young people perceive more violence in their families, and the presence of fewer crimes by their parents. The contribution of this research is seen in the results, which show that children and youth with behavioural disorders can be expected to give a truthful picture of their environment, and not just socially desirable answers.

POVEZANOST RADA