Naslov
Kvaliteta života uvjetovana zdravljem u bolesnika liječenih nadomještanjem bubrežne funkcije
(Health related quality of life in the patients on renal replacement therapy)

Autori
Germin-Petrović, Daniela

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Rijeka

Datum
11.07

Godina
2012

Stranica
139

Mentor
Rački, Sanjin

Ključne riječi
Anksioznost; Depresivnost; Hemodijaliza; Kvaliteta života uvjetovana zdravljem; SF-36; Transplantirani bubreg
(Anxiety; Depression; Haemodialysis; Health related quality of life; Kidney transplant; SF-36)

Sažetak
Cilj istraživanja. Kvaliteta života uvjetovana zdravljem (KŽUZ) značajan je pokazatelj uspješnosti liječenja bolesnika u završnom stupnju bubrežnog zatajenja. Cilj ovog istraživanja bio je usporediti KŽUZ bolesnika liječenih kroničnom hemodijalizom (HD), bolesnika s transplantiranim bubregom (TB) i kontrolne skupine (KS) iz opće populacije, ispitati povezanost sociodemografskih i kliničkih čimbenika te stupnja depresivnosti i anksioznosti na KŽUZ bolesnika liječenih HD-om i TB-om. Ispitanici i metode. U istraživanje je uključeno 420 ispitanika (140 prevalentnih kroničnih HD bolesnika, dobi 65, 1±12, 5 godina, 140 bolesnika s TB-om, dobi 51, 7±12, 5 godina i 140 ispitanika bez kronične bubrežne bolesti kao KS, dobi 48, 3±12, 7 godina). Samoprocjena KŽUZ svih ispitanika mjerena je koristeći Kratki obrazac studije ishoda liječenja od 36 tvrdnji (SF-36). Za utvrđivanje stupnja depresivnosti korištena je samoprocjenska Beck-ova ljestvica depresivnosti (BDI), a za utvrđivanje stupnja anksioznosti korišten je samoprocjenski Spielberger-ov upitnik anksioznosti kao stanja (STAI-X1) i anksioznosti kao crte ličnosti (STAI-X2). Podaci o sociodemografskim i kliničkim parametrima prikupljeni su iz postojećih povijesti bolesti. Rezultati. KŽUZ HD bolesnika bio je nizak, sumarna fizička komponenta (PCS) iznosila je 33, 7±11, 2, a sumarna psihička komponenta (MCS) iznosila je 43, 0±12, 7. Bolesnici na HD-u su u usporedbi s KS-om pokazali lošiji rezultat u svim ispitivanim dimenzijama, dok su bolesnici s TB-om u usporedbi s HD bolesnicima bolji rezultat pokazali u šest dimenzija SF-36: tjelesna bol, opće zdravlje, vitalnost i energija, socijalno funkcioniranje, psihičko zdravlje i PCS. KŽUZ TB bolesnika i KS-a nije se razlikovao u dimenzijama vitalnost i energija, socijalno funkcioniranje i MCS. Starija dob, ženski spol, niži stupanj školovanja, liječenje HD-om dulje od jedne godine bili su povezani s nižim KŽUZ-om u HD bolesnika. Rezultat BDI bio je značajno viši u HD bolesnika u usporedbi s TB-om i KS-om (15, 1±9, 0 vs 11, 2±8, 3 vs 4, 1±3, 6, P<0, 05), dok su TB bolesnici imali viši BDI rezultat u usporedbi s KS-om. Značajno viši rezultat STAI-X1 i STAI-X2 imao je KS u usporedbi s HD i TB bolesnicima (STAI-X1 49, 4±4, 9 vs 45, 1±4, 9 vs 45, 9±4, 8, P<0, 05 ; STAI-X2 48, 1±7, 1 vs 46, 7±5, 8 vs 46, 1±5, 3, P<0, 05). U multivarijantnoj analizi, dob i BDI predstavljaju značajne prediktore za PCS, a BDI i STAI za MCS u HD bolesnika. U bolesnika s TB-om, BDI i STAI predstavljaju značajne prediktore za MCS, dok za PCS nisu nađeni statistički značajni prediktori. Zaključak. KŽUZ HD bolesnika niži je u svim dimenzijama u usporedbi s KS-om. TB bolesnici imaju bolji KŽUZ u usporedbi s HD bolesnicima u većini dimenzija, osim u dimenzijama ograničenja zbog fizičkih i emocionalnih problema. Sumarna komponenta psihičkog zdravlja TB bolesnika ne razlikuje se od onog zdravih ispitanika. Stupanj depresivnosti i dob značajni su prediktori PCS u bolesnika liječenih HD-om, dok su stupanj depresivnosti i stupanj anksioznosti prediktori za MCS u obje skupine bolesnika.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA