Naslov
Kliničko značenje anemije u bolesnika s kroničnom bubrežnom bolesti
(Clinical significance of renal anemia)

Autori
Vuksanović-Mikuličić, Sretenka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Rijeka

Datum
13.07

Godina
2012

Stranica
75

Mentor
Rački, Sanjin

Ključne riječi
kronična bubrežna bolest; anemija; eritropoetin
(chronic kidney disease; anemia; erythropoetin)

Sažetak
UVOD: U zadnjih desetak godina sve je veči broj bolesnika s kroničnom bubrežnom bolesti , te onih u terminalnoj fazi kroničnog bubrežnog zatajenja koji zahtjevaju primjenu neke od metoda nadomještanja bubrežne fukcije. Anemija je dobro poznata posljedica kronične bubrežne bolesti, a njezina učestalost raste s napredovanjem bubrežnog zatajenja, te u završom stadiju kronične bubrežne bolesti se pojavljuje u čak do 95% bolesnika. Pripravci eritropoetina su lijekovi koji predstavljaju najveći napredak u liječenju bubrežne anemije posljednjih godina. Prednost primjene eritropoetina uključuje bitno bolju kvalitetu života. CILJ: Cilj istraživanja je bio analizirati da li liječenje bubrežne anemije u bolesnika sa kroničnom bubrežnom bolesti koji se još ne liječe dijalizom utječe na ishode njihovog liječenja, smanjuje učestalost srčanožilnih bolesti, odgađa potrebu za liječenje dijalizom, smanjuje pobol i smrtnost te smanjuje učestalost neželjenih kardiovaskularnih događanja ISPITANICI I METODE: Ispitanici su bolesnici sa kroničnom bubrežnom bolesti koji dolaze na redovite ambulantne kontrole u Zavod za nefrologiju i dijalizu KBC Rijeka. Bolesnici su biti podijeljeni u dvije skupine. U prvoj skupini su bolesnici kod kojih je u liječenju bubrežne anemije primijenjen eritropoetin, a drugu skupinu čine bolesnici kod kojih su primijenje druge mjere liječenja anemije kronične bubrežne bolesti, a u kojih nije primijenjen eritropoetin iz bilo kojeg razloga. U svakoj grupi je bio 31 bolesnik sa kroničnom bubrežnom bolesti. Tijekom dvogodišnjeg vremenskog perioda svakom bolesniku u razmacima od najdulje 6 mjeseci pratili smo laboratorijske parametre liječenja kronične bubrežne bolesti i bubrežne anemije. Evidentirali smo broj hospitalizacija za svakog pojedinog ispitanika, uzimajući u obzir uzrok hospitalizacije, te broj dana provedenih u bolnici. REZULTATI: Tijekom dvogodišnjeg razdoblja analizirali smo 62 bolesnika (31 ispitanik u grupi koja je primala eritropoetin, te 31 bolesnik u grupi koja nije primala pripravak eritropoetina) s kroničnom bubrežnom bolesti. Prosječna starost u grupi koja je primala pripravak eritropoetina je bila 66 ±13, 5, a u grupi koja nije primala eritropoetin bolesnici su bili prosječne starosti 68 ± 13, 6. U grupi bolesnika koji su primali eritropoetin je bilo 70% muškaraca i 30% žena, a u grupi bolesnika koja nije primala eritropoetin je bilo 53% muškaraca i 47% žena. Ispitivajući komorbidna stanja (šečerna bolest, arterijska hipertenzija, hiperlipoptoteinemija i preboljeli moždani udar) vidjeli smo da nije bilo statistički značajne razlike između dvije grupe bolesnika. Nije bilo statistički značajne razlike u promjenama biokemijskih pokazatelja (Fe, feritin, CRP, albumini, kalcij, fosfor) u dvogodišnjem razdoblju među grupama bolesnika koji su primali i nisu primali eritropoetin. Nije bilo statistički značajne razlike u vrijednostima glomerulane filtracije nakon dvogodišnjeg perioda između dvije grupe bolesnika, ali je uočena tendencija sporije progresije bubrežnog zatajenja u bolesnika koji su primali eritropoetin u odnosu na bolesnike koji nisu primali pripravak eritropoetina. Uočena je statistički značajno manje hospitalizacija zbog neželjenih kardiovaskularnih događaja u grupi bolesnika koja je primala eritropoetin. Nije bilo statistički značajne razlike u ukupnom broju hospitalizacija kao i hospitalizacija zbog ostalih indikacija (infekcije, krvarenja i pogoršanje bubrežnog zatajenja), te u ukupnom broju dana provedenih u bolnici, neovisno o indikaciji. Zaključak: sve je veći broj bolesnika s kroničnom bubrežnom bolesti, te onih s terminalnim stadijem bubrežnog zatajenja koji zahtjevaju nadomjesno bubrežno liječenje. Bubrežna anemija koja nastaje kao posljedica kronične bubrežne bolesti povezana je s povećanim morbiditet i mortalitet, te sa smanjenom kvalitetom života ovih bolesnika. Stoga je neophodna što ranije prepoznavanje i adekvatno liječenje ovog stanja, a u svrhu produljenja životnog vijeka, te poboljšanja kvalitete života bolesnika s kroničnom bubrežnom bolesti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA