ࡱ> ~y^^bjbj U{{S3VV   4F F F h 4"tF ,V%))))+P~U=W;======$FJa [^sO+P[^[^aVV))[&%%%[^V) );%[^;%%6K) Q#yn"'0,1BBDKB K XY%Z[ X X Xaa[ X X X,[^[^[^[^B X X X X X X X X X :Sveu iliate u Zagrebu Agronomski fakultet Hortikultura Vjera Kova evi Utjecaj folijarne gnojidbe na indeks sadr~aja klorofila u listu krumpira ZAVR`NI RAD Mentor: Dr. sc. Tea Horvat Zagreb, lipanj 2012. Ovaj zavrani rad je ocijenjen i obranjen dana ____________________ s ocjenom ____________________ pred Stru nim povjerenstvom u sastavu: 1. Dr.sc Tea Horvat ______________________________ 2. Dr.sc. Marko Petek ______________________________ 3. Dr.sc Bo~idar Benko ______________________________ SA}ETAK U ovom radu prikazano je djelovanje primjene Megagreena, Epso Salta i Drina na sadr~aj klorofila u listu krumpira. Dvogodianji pokusi provedeni su na sorti krumpira Courage tijekom vegetacijske sezone 2006. i 2007. godine u plasteniku Agronomskog fakulteta Sveu iliata u Zagrebu u loncima volumena 25 L. Pokusi s tri tretmana folijarne gnojidbe (Epso Salt, Drin i Megagreen) te kontrolom (bez primjene folijarnih gnojiva) u tri ponavljanja provedeni su po shemi slu ajno-bloknog rasporeda. Folijarna gnojidba provedena je 50, 60, 70, 80 i 90 dana nakon sadnje (DNS), tj. od faze inicijacije gomolja do faze fizioloake zrelosti, prema uputama proizvoa a. U periodu od po etka formiranja gomolja pa sve do faze fizioloake zrelosti, u intervalima od 5 dana, provedena su mjerenja indeksa sadr~aja klorofila pomou aparata CCM-a. Cilj je bio utvrditi utjecaj viaekratne primjene folijarnih gnojiva na indeks sadr~aja klorofila u listu krumpira u razli itim fazama rasta i razvoja. Rezultati provedenog istra~ivanja pokazali su da je zna ajno najvei indeks sadr~aja klorofila u listu krumpira ostvario folijarni tretman Drin, a najmanji Espo Salt. Najvei indeks sadr~aja klorofila ostvaren je u prvom dijelu vegetacije, odnosno do 75 DNS, a zna ajno smanjenje indeksa sadr~aja klorofila zabilje~eno je od 80 DNS do kraja vegetacije. SADR}AJ  TOC \o "1-3" \h \z \u  HYPERLINK \l "_Toc328165953" 1. UVOD  PAGEREF _Toc328165953 \h 1  HYPERLINK \l "_Toc328165954" 2. PREGLED LITERATURE  PAGEREF _Toc328165954 \h 3  HYPERLINK \l "_Toc328165955" 2.1. Krumpir  PAGEREF _Toc328165955 \h 3  HYPERLINK \l "_Toc328165956" 2.1.1. Morfoloke karakteristike  PAGEREF _Toc328165956 \h 3  HYPERLINK \l "_Toc328165957" 2.1.2. Rast i razvoj  PAGEREF _Toc328165957 \h 5  HYPERLINK \l "_Toc328165958" 2.1.3. Gnojidba krumpira  PAGEREF _Toc328165958 \h 6  HYPERLINK \l "_Toc328165959" 2.1.4. Poremeaji u ishrani i simptomi nedostatka pojedinih hranjiva  PAGEREF _Toc328165959 \h 7  HYPERLINK \l "_Toc328165960" 2.2. Klorofil i njegova uloga u biljnom metabolizmu  PAGEREF _Toc328165960 \h 9  HYPERLINK \l "_Toc328165961" 2.3. Folijarna gnojidba  PAGEREF _Toc328165961 \h 13  HYPERLINK \l "_Toc328165962" 2.3.1. imbenici koji utje u na u inkovitost folijarne gnojidbe  PAGEREF _Toc328165962 \h 14  HYPERLINK \l "_Toc328165963" 2.3.2. Utjecaj folijarnih gnojiva na sadr~aj klorofila  PAGEREF _Toc328165963 \h 16  HYPERLINK \l "_Toc328165964" 3. MATERIJALI I METODE  PAGEREF _Toc328165964 \h 18  HYPERLINK \l "_Toc328165965" 3.1. Agrotehnika  PAGEREF _Toc328165965 \h 18  HYPERLINK \l "_Toc328165966" 3.2. Tretmani  PAGEREF _Toc328165966 \h 18  HYPERLINK \l "_Toc328165967" 3.3. Folijarna gnojiva koriatena u istra~ivanju  PAGEREF _Toc328165967 \h 19  HYPERLINK \l "_Toc328165968" 3.4. Kontrola temperature i vlage zraka  PAGEREF _Toc328165968 \h 20  HYPERLINK \l "_Toc328165969" 3.5. Mjerenje indeksa sadr~aja klorofila  PAGEREF _Toc328165969 \h 23  HYPERLINK \l "_Toc328165970" 3.6. Analize tla  PAGEREF _Toc328165970 \h 23  HYPERLINK \l "_Toc328165971" 4. REZULTATI  PAGEREF _Toc328165971 \h 24  HYPERLINK \l "_Toc328165972" 4.1. Utjecaj vegetacijske sezone na indeks sadr~aja klorofila  PAGEREF _Toc328165972 \h 24  HYPERLINK \l "_Toc328165973" 4.2. Utjecaj dana nakon sadnje (DNS) na indeks sadr~aja klorofila  PAGEREF _Toc328165973 \h 24  HYPERLINK \l "_Toc328165974" 4.3. Utjecaj tretmana na indeks sadr~aja klorofila  PAGEREF _Toc328165974 \h 26  HYPERLINK \l "_Toc328165975" 4.4. Utjecaj tretmana na indeks sadr~aja klorofila u DNS  PAGEREF _Toc328165975 \h 28  HYPERLINK \l "_Toc328165976" 5. ZAKLJU CI  PAGEREF _Toc328165976 \h 29  HYPERLINK \l "_Toc328165977" 6. POPIS CITIRANE LITERATURE  PAGEREF _Toc328165977 \h 30  1. UVOD Sa zdravstvenog glediata krumpir je nezaobilazna namirnica, naro ito u dijetalnoj prehrani. Jestivi dio gomolja krumpira sadr~i 25% suhe tvari (veinom akrob), a osim toga sadr~i joa 0,1% masti, 0,2% kiselina, 0,1% fenolnih spojeva, 1,1% minerala, 0,6% pektinskih tvari i 1,65% organskih spojeva, te oko 2% visoko vrijednih proteina s esencijalnim aminokiselinama. Krumpir je danas u svijetu etvrta kultura, nakon paenice, kukuruza i ri~e obzirom na ukupnu proizvodnju. U svijetu se proizvodi na povrainama od 19 milijuna hektara, a prosje ni prinos gomolja je 16,5 t ha-1 (Vreugdenhil i sur., 2008). Od ukupne svjetske proizvodnje krumpira 52% se troai za ljudsku ishranu, 21% za ishranu stoke, 10% za sjeme, 12% za preradu, a ostalo su gubici. Svjetska proizvodnja naro ito je porasla u nerazvijenim zemljama zbog visoke produktivnosti proizvodnje hranjive vrijednosti ha-1, koja je oko 3 puta vea od one koju daju ~itarice, dok u razvijenom svijetu opada potroanja svje~eg krumpira, a raste potroanja preraevina (kroketi, ips , braano, akrob, alkohol) (Leai i sur., 2004). Bitan imbenik u tehnologiji proizvodnje krumpira za postizanje optimalnih prinosa i kvalitete gomolja jest gnojidba krumpira. Iako izuzetno dobro reagira na primjenu stajskog gnoja, zbog nedovoljne koli ine stajnjaka u naaim se uvjetima uglavnom u praksi primjenjuje kombinirana gnojidba stajnjakom i mineralnim gnojivima ili samo gnojidba mineralnim gnojivima (Leai i sur. 2004). Tlo, kao i gnojidba preko tla, nisu uvijek dovoljni da podmire potrebe usjeva. Poremeaji u ishrani krumpira nastaju na prekiselim i prelu~natim tlima. Kod pH 5 ili ni~eg, krumpiru postaju slabije pristupa ni kalcij (Ca), magnezij (Mg) i fosfor (P), a suviaak amonijaka (NH4), mangana (Mn) i aluminija (Al) mo~e dovesti do fitotoksi nosti. Kod tala s pH 7,5 i viaim javljaju se simptomi nedostatka bora (B), bakra (Cu), mangana (Mn) i cinka (Zn), a i fosfor postaje manje pristupa an jer se ve~e u kalcijeve fosfate (Leai i sur., 2004). Alternativni pristup za primjenu tih hranjiva je folijarna gnojidba putem listova i stabljike. Folijarna gnojidba predstavlja dopunsku ishranu makro i mikro elementima, a primjenjuje se viaekratno zbog ni~ih koncentracija koje list podnosi. Na tr~iatu postoje razli ita folijarna gnojiva koja su esto smjese mikrohranjiva i sekundarnih hranjiva ijom se primjenom mo~e postii poveanje prinosa i kvalitete usjeva. Sekundarna makrohranjiva Ca i Mg, te mikrohranjiva Mn, B, Fe, Cu i Zn utje u na aktivaciju mnogobrojnih enzima uklju enih u biokemijske reakcije fotosinteze (Marschner, 1986). Magnezij je sastavni dio molekule klorofila, njegov sadr~aj u biljci utje e na sadr~aj klorofila te na intenzitet fotosinteze, tj. produkciju ugljikohidrata. Nedostatak tog hranjiva kao i prilike u okoliau koje inhibiraju rast biljaka esto izazivaju slabo da jako reduciranje sadr~aja klorofila. Hranjiva poput kalcija, magnezija, bora i mangana transportiraju se uglavnom ksilemskim tokom i ne translociraju se lako u listove pa ve i mali nedostatak tih hranjiva mo~e uzrokovati fizioloake poremeaje u rastu i razvoju (Arif i sur., 2006). Primjena folijarnih gnojiva nije nova praksa. Meutim, malo je istra~ivanja provedeno na krumpiru te esto nema dovoljno znanstveno utemeljenih rezultata o u inkovitosti njihove primjene na metabolizam biljke. Utjecaj folijarne ishrane s Mg, Mn i B na sadr~aj klorofila u listu krumpira do sada nije prou avan. U radu e biti prikazani rezultati istra~ivanja reakcije krumpira na folijarnu primjenu tretmana Drin, Epso Salt i Megagreen. Cilj ovog rada je utvrditi utjecaj primjene navedenih folijarnih gnojiva na indeks sadr~aja klorofila. 2. PREGLED LITERATURE 2.1. Krumpir (Solanum tuberosum L.) Krumpir je zeljasta viaegodianja biljka iz porodice pomonica (Solanaceae) koja potje e iz peruanskih Anda gdje je Inkama, uz kukuruz, bio glavna hrana. Krumpir je uzgajan prije viae od 8000 godina na jugu isto nog Perua i u sjeverozapadnoj Boliviji. U Europu su krumpir unijeli apanjolski istra~iva i u 16. stoljeu, gdje je ubrzo postao jedna od najzna ajnijih i neizostavnih kultura u prehrani ovjeka (Leai i sur., 2004). 2.1.1. Morfoloake karakteristike Krumpir je viaegodianja zeljasta biljka, koja, ovisno o uvjetima uzgoja i kultivaru, dose~e visinu od 30 do 150 cm. Sastoji se od stabljike sa slo~enim neparno perastim listovima, cvjetova i plodova bobica sa sjemenkama (cima), stolona (podzemna stabljika), korijena i gomolja. Cijela biljka krumpira, osim gomolja, otrovna je jer sadr~i alkaloid solanin. Na podzemnom dijelu stabljike razvijaju se stoloni i korijenje. Vrh stolona proairenjem formira gomolj ili izrasta iz zemlje kao izboj (Leai i sur., 2004). Stabljika se razvija iz klice gomolja ili iz pravog sjemena. Stabljika je u nadzemnom dijelu auplja, dok u podzemnom dijelu nije. Razlikujemo glavne stabljike i sekundarne ili bo ne stabljike. Glavne stabljike rastu direktno iz mati nog sjemenskog gomolja i ponaaaju se kao pojedina ne biljke jer se na njima formiraju stoloni, gomolji i korijenje. Sekundarne ili bo ne stabljike rastu iz glavnih stabljika iznad ili ispod zemlje. Krumpir se razvija u viae razina. Glavna stabljika sa svojim slo~enim listovima ini prvu razinu, prve dvije bo ne stabljike s provodnicom ine drugu razinu, a njihova prva dva bo na ogranka treu razinu, itd. (Leai i sur., 2004). Listovi su neparno perasti i na stabljici naizmjeni no rasporeeni na razli itim visinama. Tijekom rasta cime, stari listovi na dnu stabljike ~ute i eventualno otpadaju, a na vrhu stabljike formiraju se mladi listovi. Fotosintetska aktivnost listova starijih od 50 dana znatno je smanjena i fotosintetski najefikasniji su listovi koji su upravo dosegli svoju veli inu. Na nali ju lista nalazi se oko 200-300 pu i/mm, a na licu 1-20 pu i/mm (Leai i sur., 2004). Cvjetovi krumpira razvijaju se u rahlim paatitastim cvatovima koji mogu biti bijele, svjetlo plave, ljubi aste ili ru~i aste boje. Ako cvjetovi ne abortiraju, razvijaju se u bobe u kojima se formira 100 200 sjemenki. Sjemenke su sitne, plosnate i ovalne i nazivamo ih pravim ili botani kim sjemenom, a slu~i u oplemenjivanju te u novije vrijeme i za direktnu sjetvu za proizvodnju jestivog krumpira (Leai i sur., 2004). Stoloni su podzemne bo ne stabljike, a imaju tendenciju horizontalnog rasta. Nakon prve faze vegetativnog rasta cime vrh stolona zadebljava i po inje se razvijati u gomolj. Na glavnoj stabljici mo~e se razviti nekoliko stolona pa svaka glavna stabljika mo~e formirati po nekoliko gomolja. Gomolj je modificirani dio podzemne stabljike-stolona, glavni je rezervni organ biljke i slu~i za prezimljenje i reprodukciju. Poko~ica gomolja divljih vrsta je ~ute, crvene, smee do ljubi aste boje, a u uzgajanih sorata uglavnom ~uta ("bijela"), plava i crvena (sadr~i antocijanin otopljen u stani nom soku stanica periderme i kore gomolja). Meso gomolja (mekota) naj eae je bijelo, krem bijelo i ~uto ija boja potje e od razli itih karotenoida. Kultivar i uvjeti u vrijeme zametanja gomolja utje u na broj zametnutih gomolja, a na veli inu gomolja utje u svojstva kultivara i uvjeti rasta. Na gomolju razlikujemo pup ani dio i krunu. Na pup anom dijelu gomolj je pri vraen za stolon, a na suprotnom kraju koncentrirana su okca (kruna gomolja). Okca gomolja imaju izra~ene obrve i spiralno su rasporeene na povraini gomolja, a predstavljaju ljuskaste listove. Svako okce sadr~i nekoliko pupova i morfoloaki ono odgovara nodiju stabljike. Okca mogu izrasti u klicu koja izrasta u stabljiku, bo ne stabljike i stolone. Na prerezu gomolja razlikujemo izvana prema unutraanjosti poko~icu, koru, provodni prsten, rezervni parenhim i sr iku. Poko~ica ili periderma je vanjski sloj gomolja koji se u zrelog gomolja sastoji od 5 15 slojeva stanica i atiti gomolj od mikroorganizama i gubitka vode te mu omoguava da sa uva turgor. Ispod poko~ice formira se sekundarno tvorno tkivo felogen, koji prema van stvara suberinizirane stanice koje se u zrelog krumpira ne gule. Gomolj koji je oateen i izlo~en svjetlu dobiva zelenu boju i u samoj kori gomolja nakuplja se otrovni solanin. Izmjena plinova gomolja odvija se preko lenticela koje morfoloaki sli e pu ima i omoguuju izmjenu kisika i uglji nog dioksida. Klica gomolja sastoji se od vranog i osnovnog dijela. Vrani dio ini vrani pup s listiima, a osnovni dio ine bo ni pupovi i izboji, za eci korijena, lenticele i dla ice. Klice po inju aktivno rasti i izdu~ivati se pri temperaturi tla na dubini sadnje 6C (Leai i sur., 2004). Korijen krumpira prili no je plitak (40 50 cm), a u rahlim i dubokim tlima dose~e dubinu i do 1m. Korijen se razvija na podzemnom dijelu stabljike i bo no se grana 25 45 cm. Korijen se najviae razvija u fazi cvatnje, a dozrijevanjem nasada korijen polagano odumire (Leai i sur., 2004). 2.1.2. Rast i razvoj Klice gomolja ne rastu na temperaturi ni~oj od 4 C. Aktivan rast klica gomolja u tlu po inje pri temperaturi tla 6 7 C u razini gomolja. Korijen se ne razvija kod temperatura ni~ih od 7 C. Nicanje gomolja br~e je kod viaih temperatura i prosje no traje 25 30 dana. Naklijali gomolji ni u 6 12 dana ranije od nenaklijalih. Optimalna temperatura tla za nicanje krumpira je 18 20 C kada krumpir nikne za 10 12 dana nakon sadnje. Pri niskim temperaturama tla u vrijeme sadnje (ni~im od 7 C), kao i u suhom tlu pri temperaturi viaoj od 25 C esta je pojava "babi avosti", tj. na sadnom se gomolju ne razvijaju podzemni organi nego mali gomolj ii. Biljka krumpira zeljasta je i ne podnosi ni~e temperature, a oateenje nastaje ve na -1 C. Optimalnim temperaturama za rast biljke dr~e se temperature 20 25 C. Optimalna temperatura tla za rast gomolja je 12 20 C. Nalijevanje gomolja prestaje kod temperatura ni~ih od 6 C i viaih od 23 C, a formiranje gomolja prestaje pri temperaturama tla 26 29 C. Inicijacija gomolja po inje 5 7 tjedana nakon sadnje kada su biljke visine 15 20 cm i poklapa se s po etkom cvatnje (Leai i sur., 2004). Efikasnost stvaranja nove organske tvari po hektaru u usjevu krumpira ovisi o intenzitetu svjetla, duljini osvjetljenja, sklopu biljaka, starosti liaa, odnosno pokrivenosti povraine. Intenzivnije svjetlo uzrokuje ranije za injanje gomolja, stabljike ranije dosti~u svoju visinu, prinos gomolja je vei i sadr~i viae suhe tvari. Liae starije od 6 do 8 tjedana ima znatno smanjeni intenzitet fotosinteze i ato su temperature viae, listovi br~e stare. Prinos gomolja ovisi o dnevnom prirastu (efikasnost fotosinteze) i broju dana vegetacije. Iako se krumpir dr~i biljkom hladnog klimata, mo~e dati vrlo visoke prinose i pri viaim temperaturama, ako je osigurano ujedna eno i dovoljno opskrbljivanje vodom da zadovolji dnevne potrebe evapotranspiracije. Hladne noi su po~eljne za bolje nalijevanje gomolja jer se tada smanjuje utroaak ugljikohidrata za disanje. Optimalna temperatura zraka za fotosintezu je 20 25 C te ukupne koli ine stvorenih ugljikohidrata moraju biti vee od potroaenih disanjem da bi cima rasla i gomolj se nalijevao (Leai i sur., 2004). Nedostatak vode u bilo kojem stadiju razvoja biljke, rezultira smanjenjem potencijala rodnosti. Zato je za ujedna enu opskrbu vodom potrebno navodnjavanje. Za zametanje velikog broja gomolja naro ito je va~na dovoljna opskrbljenost vodom i hranjivima, kao i optimalna temperatura u razdoblju za injanja gomolja u trajanju od 1 do 2 tjedna (Leai i sur., 2004). Krumpir ima iznimne zahtjeve za prozra nim, strukturiranim i dubokim tlom. Odgovaraju mu slabo kisela tla, pH 5,5 6,5 (Leai i sur., 2004). 2.1.3. Gnojidba krumpira Krumpir je kultura koja izuzetno dobro reagira na primjenu stajskog gnoja, kao i na mineralna gnojiva. Stajski gnoj, pored unoaenja hranjiva, vrlo pozitivno djeluje na poboljaanje strukture tla i zadr~avanje vode u tlu, a u proizvodnji ranog krumpira pozitivno djeluje i na zagrijavanje tla. Budui da u proizvodnji krumpira u naaim uvjetima nemamo dovoljne koli ine stajnjaka, u praksi se primjenjuje kombinirana gnojidba stajnjakom i mineralnim gnojivima ili gnojidba samo mineralnim gnojivima. To nu koli inu gnojiva i odnose pojedinih hranjiva mo~emo odrediti tek nakon provedene analize tla (Leai i sur., 2004). Pravilna gnojidba duaikom za krumpir je od iznimne va~nosti jer visoke doze duaika stimuliraju rast cime i odgaaju cvatnju i za injanje gomolja. Nedostatak duaika znatno smanjuje prinos, uzrokuje ~uenje liaa i kr~ljanje biljaka. Doze duaika kreu se od 100 do 200 kg ha-1, a za naae uvjete uzgoja krumpira bez navodnjavanja primjerenija i ekonomski isplativija je primjena od 160 kg ha-1. Duaik se mo~e dodati sa stajskim gnojem, gnojovkom ili mineralnim gnojivima kao ato su urea, KAN, i u formi kombiniranih gnojiva poput NPK. Gnojidbu fosforom treba prilagoditi gnojidbi duaikom i kalijem. Fosfor pridonosi ranom razvoju krumpira i ranom zametanju veeg broja gomolja. Treba naro ito paziti na gnojidbu fosforom u kiselih tala, kojima je pH 5 i ni~i, gdje dolazi do fiksacije fosfora i on postaje manje pristupa an biljkama. Ipak, visoke doze gnojidbe fosforom mogu uzrokovati nedostatak cinka (Zn). Kalij utje e na prinos i kvalitetu krumpira, uklju ujui specifi nu masu, osjetljivost na modrice, tamnjenje poslije kuhanja, sadr~aj reducirajueg aeera i kvalitetu uvanja. Visoke doze kalijeva klorida (KCl) smanjuju specifi nu masu gomolja, odnosno suhe tvari. Biljke krumpira mogu pokazati nedostatke magnezija na laganim i kiselim tlima. Apsorpcija magnezija mo~e biti smanjena primjenom visokih koncentracija kalija i duaika u amonijskom obliku. Kod pH tla ispod 4,8 krumpir trpi od nedostatka kalcija. Nasad slabo ni e i ako nikne, biljke ostaju kr~ljave i proizvode mnogo malih gomolja. Kod korekcije tla kalcifikacijom neposredno pred uzgoj krumpira mo~e se pojaviti poja ani napad obi ne krastavosti. Ako je opskrbljenost tla magnezijem slabija, pri kalcifikaciji treba primijeniti dolomitske vapnence. Kalcij dan folijarno ne translocira se u gomolje. Kalcij se ne mo~e translocirati u biljnom tkivu i zato ga biljka mora primati kroz cijelo vrijeme rasta. Pri nedostatku kalcija pojavljuju se smee mrlje (Leai i sur., 2004). 2.1.4. Poremeaji u ishrani i simptomi nedostatka pojedinih hranjiva Poremeaji u ishrani krumpira nastaju na prekiselim ili vrlo lu~natim tlima. Kod pH 5 ili ni~eg, krumpiru postaju slabije pristupa ni kalcij (Ca), magnezij (Mg) i fosfor (P), a u suviaku do fitotoksi nosti mogu biti amonijak (NH4), mangan (Mn) i aluminij (Al). Kod tala s pH 7,5 i viaim javljaju se simptomi nedostatka bora (B), bakra (Cu), mangana (Mn) i cinka (Zn), a i fosfor postaje manje pristupa an jer se ve~e u kalcijeve fosfate. Gnojidbom treba osigurati dovoljno hranjiva za brz rast i razvoj lisne mase, ali ne i za prebujan rast, jer se time odgaa zametanje i rast gomolja. Nasuprot tome nedostatak hranjiva mo~e uzrokovati prerano dozrijevanje usjeva (Leai i sur., 2004). Pomanjkanje duaika javlja se na pjea anim tlima uslijed ispiranja nitrata, kao i na tlima bogatim organskom tvari u godinama s hladnim razdobljem u vegetaciji, a znakovi su ~uto-zelena boja cijele biljke, te smanjen rast i prinos. Pomanjkanje fosfora pojavljuje se na kiselim i vrlo alkalnim tlima, nekultiviranim tlima, te za hladnog i mokrog razdoblja, a o ituje se u tamnozelenoj boji listova kojima se rub fr e prema gore, a mo~e se pojaviti i ljubi asta boja. Biljke su zakr~ljale. Nedostatak kalija pojavljuje se na naplavnim i pjea anim tlima poslije obilnih oborina ili navodnjavanja kiaenjem. Biljke mogu biti zakr~ljale, stoloni skraeni, mlade liske naborane, rub im se uvija prema dolje, te se mo~e javiti blago crna pigmentacija. Na starijim listovima javljaju se nekrotske to ke, rubne opr~otine i suai im se rub. Pomanjkanje kalcija javlja se na jako kiselim tlima i za jakih suaa, a simptomi su uvijanje najmlaih zrelih liski prema gore te kloroza sa smeom pjegavoau, a u gomoljima se u provodnom prstenu pojavljuje smee obojenje. Nedostatak magnezija mo~e se pojaviti na kiselim tlima i na pjea anim tlima u kianim godinama, a o ituje se kao intervenalna kloroza i smea pjegavost koja se razvija u intervenalnu pale~ i nekrozu. Simptomi se rasprostiru od starijih listova k mlaima. Pomanjkanje sumpora javlja se na bazi nim i neutralnim tlima i na vrlo pjeskovitim tlima s niskim sadr~ajem organske tvari, a simptomi su sli ni onima kod nedostatka duaika, samo ato se kloroza prvo javlja na mladim listovima, a stari ostaju zeleni. Nedostatak bora javlja se na tlima bogatim vapnom i na pjeskovitim tlima. Rastui vrhovi odumiru, biljka postaje ~bunasta i ima krae internodije. Odumiru to ke rasta stabljika i razvijaju se bo ni izboji, korijen se takoer sve viae grana. Liske odebljavaju i uvijaju se prema gore. Lisno tkivo tamni i propada. Pomanjkanje cinka se javlja na tlima bogatim vapnom, na hladnim tlima u proljee i na tlima jako bogatim fosforom, a prepoznaje se po uskim kloroti nim liskama s opr~otinom na vrhu. Liske se uvijaju prema gore u obliku aaice, imaju uspravan izgled i na njima se pojavljuje ozelenjavanje ~ila. Kod pomanjkanja ~eljeza, koje se javlja na tlima bogatim vapnom, rast se usporava, mladi listovi su ~uti do gotovo bijeli (kloroti ni), ali nisu nekroti ni. Na liskama se pojavljuje ozelenjavanje ~ila. Na tresetnim i karbonatnim tlima mo~e se pojaviti nedostatak mangana ato se o ituje kao internervalna kloroza, a zatim siva i crna mrljavost, te uvijanje listova u donjim dijelovima prema gore. Pomanjkanje bakra javlja se na tresetnim tlima, a manifestira se naglaaenim uvijanjem mladih liski iji vrhovi zatim odumiru. Rast je oslabljen i turgor biljaka je ni~i. Simptomi nedostatka molibdena sli ni su simptomima nedostatka duaika, a javljaju se na vrlo kiselim tlima. Pomanjkanje klora se rijetko javlja, a simptomi su svijetlozelena boja mladih listova koja kasnije prelazi u bron anoljubi astu, te kovr anje listova prema gore (Leai i sur., 2004). 2.2. Klorofil i njegova uloga u biljnom metabolizmu Fotosinteza je jedini bioloaki va~an proces u kojem se djelovanjem energije Sun eva zra enja anorganske tvari mogu pretvarati u organske spojeve. To je proces u kojem se svjetlosna energija pretvara u kemijsku energiju pomou koje se ugljikov dioksid iz atmosfere i voda povezuju u brojne organske spojeve (Pevalek-Kozlina, 2003). S opeg glediata takvo je vezanje Sun eve energije od primarne va~nosti i zato fotosintezu smatramo u kvalitativnom smislu najva~nijim biokemijskim procesom na Zemlji. Fotosinteza je i u kvantitativnom pogledu izuzetno va~an proces, jer se svake godine u organske spojeve ve~e oko 6x1010 tona CO2 i time uklanja iz atmosfere (Dubravec i Regula, 1995). Fotosinteza je proces ovisan o svjetlosti. Svjetlost je oblik energije zra enja koje ljudsko oko mo~e zamijetiti; to je podru je valne duljine izmeu 380 do 760 nm (Kutle, 2008). Djelotvoran dio spektra za fotosintezu je podru je crvene i plave svjetlosti, dok se sredianji dio spektra, koji odgovara zelenoj svjetlosti, ne koristi za fotosintezu (Pevalek-Kozlina, 2003). Samo apsorbirana svjetlost mo~e postati kemijski djelotvorna, a odlu ujua molekula za apsorpciju svjetlosti kod svih fotoautotrofnih organizama je klorofil, koji se nalazi u kloroplastima (Kutle, 2008). Klorofil a u fotosintezi ima najvee zna enje. U biljkama i nekim algama osim klorofila a redovito je prisutan i klorofil b, i to u koncentraciji koja mo~e iznositi do oko 1/3 koncentracije klorofila a. Klorofil a je plavozelene boje i maksimalno apsorbira svjetlost valnih duljina 430 i 662 nm, dok je klorofil b ~utozelene boje, a maksimalno apsorbira svjetlost valnih duljina 453 i 642 nm (Pevalek-Kozlina, 2003). Osnovna struktura klorofila je porfirinski sustav koji ine etiri pirolska prstena meusobno povezana metilnim skupinama u prstenasti sustav (slika 1). Prstenasta struktura klorofila kemijski je srodna porfirinu sli nim skupinama prisutnim u molekulama hemoglobina i citokroma. Prstenasta struktura sadr~i labavo vezane elektrone i to je dio molekule nu~an za prijenos elektrona i redoks-reakcije. Za boju molekule odgovoran je raspored dvostrukih veza. U srediatu porfirinskog sustava nalazi se polivalentni metal magnezij (Mg2+) koji je povezan s atomima duaika u pirolskim prstenovima. Za pirolski prsten br. IV porfirinskog kostura vezan je esterskom vezom fitol, alkohol s 20 C atoma. Fitol je terpenoid koji se sastoji od etiri izoprenske jedinice ato ga ini vrlo hidrofobnim i upravo je on odgovoran za topljivost klorofila u lipidima. Tim repom klorofil se pri vrauje za proteine u membrani. Pojedini klorofili meusobno se razlikuju po preostalim supstituentima. Klorofil a na pirolskom prstenu br. II ima metilnu skupinu, a klorofil b aldehidnu skupinu (Pevalek-Kozlina, 2003). Slika 1. Strukturna formula klorofila  SHAPE \* MERGEFORMAT  Fotosintetski pigmenti smjeateni su u grana i stroma tilakoidima kloroplasta (gr . thylakos = vreica) (Dubravec i Regula, 1995). Najaktivnije fotosintetsko tkivo u viaih biljaka je mezofil lista. Stanice mezofila imaju velik broj kloroplasta (30 do viae od 100) koji sadr~e klorofil. Kao i mitohondriji, i kloroplasti su obavijeni ovojnicom koju ine dvije membrane  vanjska i unutraanja  izmeu kojih je meumembranski prostor. Unutraanja membrana okru~uje stromu koja sadr~i ribosome, kru~nu molekulu DNA, topljive enzime i tilakoide. Tilakoidi su membranske strukture nalik na spljoatene vreice. Nakupina takvih struktura ini granum. Granumi su meusobno povezani mambranskim strukturama koje se nazivaju stroma tilakoidima. Tilakoidne membrane odjeljuju tilakoidni prostor od strominog prostora. Prema tome, kloroplasti imaju tri razli ite membrane  vanjsku, unutraanju i tilakoidnu, i tri zasebna prostora  meumembranski, stromin i tilakoidni. Tilakoidne membrane su, poput unutraanjih mitohondrijskih membrana, nepropusne za veinu iona i molekula. One sadr~e molekule klorofila i ostale komponente nu~ne za pretvorbu energije. Debljina im je oko 7 nm, a sastoje se od pribli~no jednakih koli ina lipida i proteina (Pevalek-Kozlina, 2003). Proces fotosinteze ine svjetlosne reakcije, u kojima se oksidira voda i otpuata kisik, i reakcije tame (Calvinov ciklus), u kojima se reducira ugljikov dioksid. Svjetlosne se reakcije zbivaju u specijaliziranim membranama kloroplasta, tilakoidima. Kona ni produkti svjetlosnih reakcija su visokoenergetski spojevi ATP i NADPH koji se u reakcijama u tami koriste za sintezu ugljikohidrata. Ta faza fotosinteze nije ovisna o svjetlosti i zbiva se u stromi kloroplasta (Pevalek-Kozlina, 2003).  Fotosinteza se mo~e pojednostavljeno prikazati sljedeom reakcijom: 6CO2 + 12H2O C6H12O6 + 6O2 + 6H2O Ugljikohidrat C6H12O6 je glukoza, glavni produkt fotosinteze. Tijekom fotosinteze utroai se 12 molekula vode, a aest molekula nastaje (Pevalek-Kozlina, 2003). U svjetlosnim (primarnim) reakcijama Sun eva se energija pretvara u kemijsku. Svjetlost koju apsorbira klorofil pokree prijenos elektrona od vode na akceptor elektrona NADP+, koji privremeno pohranjuje visokoenergizirane elektrone. U tom se procesu cijepa voda i nastaje kisik. Drugim rije ima, svjetlosne reakcije koriste Sun evu energiju za redukciju NADP+ u NADPH. U tim reakcijama dodavanjem fosfatne skupine na ADP u procesu fosforilacije nastaje i ATP. Svjetlosna se energija pretvara u kemijsku u obliku dva spoja, NADPH (izvor visokoenergiziranih elektrona) i ATPa (izvor energije) koji se u reakcijama tame (sekundarnim reakcijama) koriste za redukciju CO2 i sintezu aeera (Pevalek-Kozlina, 2003). Samo jedna molekula ili jedan par molekula klorofila a mo~e pokretati svjetlosne reakcije predajui svoj ekscitirani elektron primarnom akceptoru elektrona. Mjesto gdje se ta molekula nalazi naziva se reakcijskim srediatem. Ostale molekule klorofila i karotenoidi slu~e kao antene za hvatanje svjetlosti. Oni apsorbiraju fotone i prevode energiju od molekule do molekule sve dok ne stigne u reakcijsko srediate. itav ovaj aparat  antenski kompleks s reakcijskim srediatem klorofila a i akceptorom elektrona naziva se svjetlosnim sustavom ili fotosistemom (Pevalek-Kozlina, 2003). U tilakoidnim membranama su prisutna dva tipa fotosistema  fotosistem I i fotosistem II. U reakcijskom srediatu fotosistema I nalazi se specijalizirana molekula klorofila a koja se ozna ava kao P700, a maksimalno apsorbira tamnocrvenu svjetlost valne duljine od 700 nm. U reakcijskom srediatu fotosistema II nalazi se molekula klorofila a koja se ozna ava kao P680, a maksimalno apsorbira crvenu svjetlost valne duljine 680 nm. Ta dva fotosistema su fizi ki i kemijski odvojeni. Svaki od njih ima svoje vlastite antenske pigmente i reakcijsko srediate, a meusobno su povezani transportnim lancem elektrona. Prenositelji elektrona tijekom fotosinteze su citokromi, plastokinoni, flavoproteini, piridin-nukleotidi, feredoksin i plastocijanin (Pevalek-Kozlina, 2003). Postoje dva mogua puta elektrona u svjetlosnim reakcijama  necikli ki i cikli ki tok. Za necikli ki tok potrebna su oba fotosistema, a elektroni prelaze od vodika iz vode na NADP+, pri emu nastaje NADPH. Taj spoj e kasnije slu~iti kao donor elektrona u Calvinovom ciklusu. U cikli kom toku elektrona sudjeluje samo fotosistem I, a elektroni ne prelaze na NADP+, ve se vraaju natrag u reakcijsko srediate. Ovaj put slu~i stvaranju dodatnog ATP-a, a prisutan je samo u odreenim uvjetima kada nema dovoljno NADP+ koji bi primio elektrone (Pevalek-Kozlina, 2003). Calvinov ciklus obuhvaa reakcije ugradnje CO2 u organske spojeve, odnosno reakcije redukcije CO2 do ugljikohidrata za koje su nu~ni NADPH i ATP iz svjetlosnih reakcija. Ugljik u Calvinov ciklus ulazi u obliku CO2, a napuata ga u obliku aeera s tri C-atoma, gliceraldehid-3-fosfata. Za sintezu jedne molekule tog aeera ciklus se mora okrenuti tri puta fiksirajui po tri molekule CO2. Pod procesom fiksacije ugljika podrazumijeva se po etna ugradnja CO2 u organski spoj. Da bi se sintetizirao jedan ekvivalent heksoze, mora se fiksirati aest molekula CO2 uz utroaak 18 molekula ATP-a i 12 molekula NADPH (Pevalek-Kozlina, 2003). 2.3. Folijarna gnojidba Povrarska proizvodnja zahtjevnija je od ostalih poljoprivrednih proizvodnji. Za visoke prinose po jedinici povraine te za nekoliko berbi godianje potrebna su tri do 10 puta bogatija tla hranjivima nego za ostale kulture. Nedostatak biljnih hranjiva, pored nedostatka vode u tlu, naj eae je limitirajui imbenik povrarske proizvodnje. Cilj je ishrane bilja osigurati biljkama dovoljne koli ine lako pristupa nih biogenih makroelemenata: duaik (N), fosfor (P), kalij (K), kalcij (Ca), magnezij (Mg) te sumpor (S), kao i dovoljne koli ine biogenih mikroelemenata: ~eljezo (Fe), mangan (Mn), cink (Zn), bakar (Cu), molibden (Mo) i bor (B), a gnojidba je mjera kojom to inimo (Leai i sur., 2004). Folijarna gnojidba je primjena u vodi topivih gnojiva direktno preko lista biljke. Folijarna gnojiva se brzo asimiliraju u biljci, a namjenjena su prije svega kao pomo pri prihrani mikroelementima.  L N P R 0 襐{fQf?f"h7CJOJPJQJaJnHtH(hWRh+,CJOJPJQJaJnHtH(hWRhqCJOJPJQJaJnHtH(h^D5CJ OJPJQJ\aJnHtH(h?N5CJ OJPJQJ\aJnHtH(hq5CJ OJPJQJ\aJnHtH.h?Nh?N5CJ OJPJQJ\aJnHtH+h?Nhq5CJ OJPJQJaJnHtH.h?Nhq5CJ OJPJQJ\aJnHtH,Tnprt, . 0 2 J L N P R dh7$8$H$gd?N$dh7$8$H$a$gdqdh7$8$H$gdqd7$8$H$gdq$dh7$8$H$a$gd?N$dh7$8$H$a$gd?NR T R H 4 6 8 : L N H(:gd~= $dha$gd| dhgd/,dh7$8$H$gd/, $dha$gdq dhgdqdh7$8$H$gdq0 D N 2 : < J L N  Jn&(*˽|p[I["hWRCJOJPJQJaJnHtH(hWRh|CJOJPJQJaJnHtHhzCJOJQJaJhWRh16CJOJQJaJhDCJOJQJaJhWRh1CJOJQJaJh$ hOJQJh+$5CJOJQJhWRh/[5CJOJQJhWRh/[OJQJ(hWRhqCJOJPJQJaJnHtH(hWRh/,CJOJPJQJaJnHtH*4:<jlnpǷǛmN7-hjhj5CJOJQJaJmHnHu=jhjhj0J#5CJOJQJUaJmHnHu*hjhj5CJOJQJaJmHnHu.hjhj0J#5CJOJQJaJmHnHu7jhjhj0J#5CJOJQJUaJmHnHuhjh+A5CJOJQJaJ(jhjh+A5CJOJQJUaJ"h'h/[5CJOJQJ\aJ"h'h.a5CJOJQJ\aJ ͮ~d~L6L*hjhj5CJOJQJaJmHnHu.hjhj0J#5CJOJQJaJmHnHu2h(Nhj5CJOJQJaJmHnHsHtHu7jhjhj0J#5CJOJQJUaJmHnHu'hK5CJOJQJaJmHnHu<j}hjhj5CJOJQJUaJmHnHu-hjhj5CJOJQJaJmHnHu6jhjhj5CJOJQJUaJmHnHu :X bnthf L!"""#B$D%N&:'2(()))gd+AgdW ! !"$678RSTĨt]A]"A<jwhjhj5CJOJQJUaJmHnHu6jhjhj5CJOJQJUaJmHnHu-hjhj5CJOJQJaJmHnHu2hjhj0J#5CJOJPJQJaJmHnHu2hjhj0J#5CJOJQJaJmHnHtHu6hjhj0J#5CJOJQJaJmHnHsHtHu7jhjhj0J#5CJOJQJUaJmHnHu=jhjhj0J#5CJOJQJUaJmHnHu TUVWXYZvwxyϳkL.:hjhj0J#5CJOJPJQJaJmHnHsHtH u=jhjhj0J#5CJOJQJUaJmHnHu*hjhj5CJOJQJaJmHnHu.hjhj0J#5CJOJQJaJmHnHu2h(Nhj5CJOJQJaJmHnHsHtHu7jhjhj0J#5CJOJQJUaJmHnHu6jhjhj5CJOJQJUaJmHnHu'hK5CJOJQJaJmHnHu ̙}cVMFM6VM.hjhjjhjhj0J#U hjhjhjhj0J#jhjhj0J#U2h(Nhj5CJOJQJaJmHnHsHtHu7jhjhj0J#5CJOJQJUaJmHnHu'hK5CJOJQJaJmHnHu<jqhjhj5CJOJQJUaJmHnHu6jhjhj5CJOJQJUaJmHnHu-hjhj5CJOJQJaJmHnHu     )*+,@AB\]^_`abcdɼɳɳɼɳ|ɳlɼɳj_hjhjUjhjhj0J#UjehjhjUjhjhj0J#U hjhjhjhj0J#h(NhjmHnHsHjhjhj0J#U hKjkhjhjUhjhjjhjhjU*  ˾ˮӜhRh3=jhjhj0J#5CJOJQJUaJmHnHu*hjhj5CJOJQJaJmHnHu.hjhj0J#5CJOJQJaJmHnHu7jhjhj0J#5CJOJQJUaJmHnHuh(NhjmHnHsH hKjYhjhjUjhjhjUhjhjjhjhj0J#Ujhjhj0J#Uhjhj0J# hjhj tvx˴yeK5*hjhj5CJOJQJaJmHnHu2h(Nhj5CJOJQJaJmHnHsHtHu'hK5CJOJQJaJmHnHu<jShjhj5CJOJQJUaJmHnHu6jhjhj5CJOJQJUaJmHnHu-hjhj5CJOJQJaJmHnHu.hjhj0J#5CJOJQJaJmHnHu7jhjhj0J#5CJOJQJUaJmHnHu(*,`bdhjlnĬyZyFy,2h(Nhj5CJOJQJaJmHnHsHtHu'hK5CJOJQJaJmHnHu<jMhjhj5CJOJQJUaJmHnHu6jhjhj5CJOJQJUaJmHnHu-hjhj5CJOJQJaJmHnHu.hjhj0J#5CJOJQJaJmHnHu7jhjhj0J#5CJOJQJUaJmHnHu=jhjhj0J#5CJOJQJUaJmHnHu npr.02fhjnprtvx"$&Z\^bdfh黮|黮ljA hjhjUj hjhj0J#Uh(NhjmHnHsH hKjG hjhjUjhjhjUhjhjhjhj0J#mHnHsHjhjhj0J#U hjhjhjhj0J#jhjhj0J#U"hjl˵˖cDc0c'hK5CJOJQJaJmHnHu<j; hjhj5CJOJQJUaJmHnHu6jhjhj5CJOJQJUaJmHnHu-hjhj5CJOJQJaJmHnHu=j hjhj0J#5CJOJQJUaJmHnHu*hjhj5CJOJQJaJmHnHu.hjhj0J#5CJOJQJaJmHnHu7jhjhj0J#5CJOJQJUaJmHnHu XZ\^~ʲ}ʲfJf+J<j5 hjhj5CJOJQJUaJmHnHu6jhjhj5CJOJQJUaJmHnHu-hjhj5CJOJQJaJmHnHu=j hjhj0J#5CJOJQJUaJmHnHu*hjhj5CJOJQJaJmHnHu.hjhj0J#5CJOJQJaJmHnHu7jhjhj0J#5CJOJQJUaJmHnHu2h(Nhj5CJOJQJaJmHnHsHtHu     " $ X ϳkL55-hjhj5CJOJQJaJmHnHu=j hjhj0J#5CJOJQJUaJmHnHu*hjhj5CJOJQJaJmHnHu.hjhj0J#5CJOJQJaJmHnHu2h(Nhj5CJOJQJaJmHnHsHtHu7jhjhj0J#5CJOJQJUaJmHnHu6jhjhj5CJOJQJUaJmHnHu'hK5CJOJQJaJmHnHuX Z \ ` b d f h j !űŕ{cMc.c=j hjhj0J#5CJOJQJUaJmHnHu*hjhj5CJOJQJaJmHnHu.hjhj0J#5CJOJQJaJmHnHu2h(Nhj5CJOJQJaJmHnHsHtHu7jhjhj0J#5CJOJQJUaJmHnHu'hK5CJOJQJaJmHnHu6jhjhj5CJOJQJUaJmHnHu<j/ hjhj5CJOJQJUaJmHnHu !! !>!@!B!F!H!J!L!N!P!!!̙}c}K5K*hjhj5CJOJQJaJmHnHu.hjhj0J#5CJOJQJaJmHnHu2h(Nhj5CJOJQJaJmHnHsHtHu7jhjhj0J#5CJOJQJUaJmHnHu'hK5CJOJQJaJmHnHu<j)hjhj5CJOJQJUaJmHnHu6jhjhj5CJOJQJUaJmHnHu-hjhj5CJOJQJaJmHnHu !!!!!!""""" """$"&"ĬyZyFy,Ĭ2h(Nhj5CJOJQJaJmHnHsHtHu'hK5CJOJQJaJmHnHu<j#hjhj5CJOJQJUaJmHnHu6jhjhj5CJOJQJUaJmHnHu-hjhj5CJOJQJaJmHnHu.hjhj0J#5CJOJQJaJmHnHu7jhjhj0J#5CJOJQJUaJmHnHu=jhjhj0J#5CJOJQJUaJmHnHu&"^"`"b"d""""""""""ҳҀdEd1d'hK5CJOJQJaJmHnHu<jhjhj5CJOJQJUaJmHnHu6jhjhj5CJOJQJUaJmHnHu-hjhj5CJOJQJaJmHnHu7jhjhj0J#5CJOJQJUaJmHnHu=jhjhj0J#5CJOJQJUaJmHnHu.hjhj0J#5CJOJQJaJmHnHu*hjhj5CJOJQJaJmHnHu """"6#8#:#<#\#^#`####ʲ}ʲfJf+J<jhjhj5CJOJQJUaJmHnHu6jhjhj5CJOJQJUaJmHnHu-hjhj5CJOJQJaJmHnHu=jhjhj0J#5CJOJQJUaJmHnHu*hjhj5CJOJQJaJmHnHu.hjhj0J#5CJOJQJaJmHnHu7jhjhj0J#5CJOJQJUaJmHnHu2h(Nhj5CJOJQJaJmHnHsHtHu #############$4$ϳkL55-hjhj5CJOJQJaJmHnHu=jhjhj0J#5CJOJQJUaJmHnHu*hjhj5CJOJQJaJmHnHu.hjhj0J#5CJOJQJaJmHnHu2h(Nhj5CJOJQJaJmHnHsHtHu7jhjhj0J#5CJOJQJUaJmHnHu6jhjhj5CJOJQJUaJmHnHu'hK5CJOJQJaJmHnHu4$6$8$<$>$@$B$D$F$~$$$$$űŕ{cMc.c=jhjhj0J#5CJOJQJUaJmHnHu*hjhj5CJOJQJaJmHnHu.hjhj0J#5CJOJQJaJmHnHu2h(Nhj5CJOJQJaJmHnHsHtHu7jhjhj0J#5CJOJQJUaJmHnHu'hK5CJOJQJaJmHnHu6jhjhj5CJOJQJUaJmHnHu<jhjhj5CJOJQJUaJmHnHu $%%6%8%:%>%@%B%D%F%H%%%̙}c}K5K*hjhj5CJOJQJaJmHnHu.hjhj0J#5CJOJQJaJmHnHu2h(Nhj5CJOJQJaJmHnHsHtHu7jhjhj0J#5CJOJQJUaJmHnHu'hK5CJOJQJaJmHnHu<j hjhj5CJOJQJUaJmHnHu6jhjhj5CJOJQJUaJmHnHu-hjhj5CJOJQJaJmHnHu %%%& & &@&B&D&H&J&L&N&P&R&ĬyZyFy,Ĭ2h(Nhj5CJOJQJaJmHnHsHtHu'hK5CJOJQJaJmHnHu<jhjhj5CJOJQJUaJmHnHu6jhjhj5CJOJQJUaJmHnHu-hjhj5CJOJQJaJmHnHu.hjhj0J#5CJOJQJaJmHnHu7jhjhj0J#5CJOJQJUaJmHnHu=jhjhj0J#5CJOJQJUaJmHnHuR&&&&&&&&,'.'0'4'6'8'ҳҀdEd1d'hK5CJOJQJaJmHnHu<jhjhj5CJOJQJUaJmHnHu6jhjhj5CJOJQJUaJmHnHu-hjhj5CJOJQJaJmHnHu7jhjhj0J#5CJOJQJUaJmHnHu=jhjhj0J#5CJOJQJUaJmHnHu.hjhj0J#5CJOJQJaJmHnHu*hjhj5CJOJQJaJmHnHu 8':'<'>'v'x'z'|''''$(&(((ʲ}ʲfJf+J<jhjhj5CJOJQJUaJmHnHu6jhjhj5CJOJQJUaJmHnHu-hjhj5CJOJQJaJmHnHu=j|hjhj0J#5CJOJQJUaJmHnHu*hjhj5CJOJQJaJmHnHu.hjhj0J#5CJOJQJaJmHnHu7jhjhj0J#5CJOJQJUaJmHnHu2h(Nhj5CJOJQJaJmHnHsHtHu ((,(.(0(2(4(6(n(p(r(t(((((ϳkL55-hjhj5CJOJQJaJmHnHu=jvhjhj0J#5CJOJQJUaJmHnHu*hjhj5CJOJQJaJmHnHu.hjhj0J#5CJOJQJaJmHnHu2h(Nhj5CJOJQJaJmHnHsHtHu7jhjhj0J#5CJOJQJUaJmHnHu6jhjhj5CJOJQJUaJmHnHu'hK5CJOJQJaJmHnHu((((((((()))))űŕ{cMc.c=jphjhj0J#5CJOJQJUaJmHnHu*hjhj5CJOJQJaJmHnHu.hjhj0J#5CJOJQJaJmHnHu2h(Nhj5CJOJQJaJmHnHsHtHu7jhjhj0J#5CJOJQJUaJmHnHu'hK5CJOJQJaJmHnHu6jhjhj5CJOJQJUaJmHnHu<jhjhj5CJOJQJUaJmHnHu )L)N)P)))))))))ϳϔdJ+<jhjh+A5CJOJPJQJUaJmH nHsH tH2h(Nhj5CJOJQJaJmHnHsHtHu7jhjhj0J#5CJOJQJUaJmHnHu'hK5CJOJQJaJmHnHu<jhjhj5CJOJQJUaJmHnHu6jhjhj5CJOJQJUaJmHnHu-hjhj5CJOJQJaJmHnHu2hjhj0J#5CJOJPJQJaJmHnHu )))))))))),,,,,T--- .4.D.ƻlZEl(hWRha#CJOJPJQJaJnHtH"h[XCJOJPJQJaJnHtH(hWRhM/ CJOJPJQJaJnHtH(hWRhhCJOJPJQJaJnHtH(hWRh[XCJOJPJQJaJnHtHhWRh[X5CJOJQJaJhWRh5[OJQJ hSSh[X hSShW hSShSS&hWRh+A5CJOJPJQJ\aJhWRhd!5CJOJQJaJ))),,X2Z2t5v5=>B~>AHATAAAAAAABBCCC(CCCCCCටwbwbwPwAhWRh;gCJOJQJaJ"ha#CJOJPJQJaJnHtH(hWRh[XCJOJPJQJaJnHtH(hWRhG@GDGhGjGlGxGGG}ne[RG?/hWRh/[5CJOJQJaJhQA0JPJhWRhJ0JPJhzhztHhJPJmHsHhL:hJPJhWRh@b2CJaJnHtH hzhzaJmHnHsHtHhWRhy2CJaJnHtHha#hy2CJOJQJaJ(hWRh[XCJOJPJQJaJnHtH(hWRh;gCJOJPJQJaJnHtHh&CJOJQJaJhWRh;gCJOJQJaJhWRhFPّiTB"ha#CJOJPJQJaJnHtH(hWRh\W<CJOJPJQJaJnHtH+hWRh/[CJH*OJPJQJaJnHtH"h CJOJPJQJaJnHtH(hWRhLtDCJOJPJQJaJnHtHhWRh/[OJQJhWRh5[OJQJh hWRh/["h69CJOJPJQJaJnHtH(hWRh/[CJOJPJQJaJnHtH"hCJOJPJQJaJnHtHPRT>̪ DF2prt\ȴʴ(*¶`bdnpʸ̸θ룘~uh@h@tHh;mHsH hWRhDhD hWRh/[hWRh/[CJaJhWRh/[OJQJ1hWRh/[B*CJOJPJQJaJnHphv<tH"hCJOJPJQJaJnHtH"ha#CJOJPJQJaJnHtH(hWRh/[CJOJPJQJaJnHtH*θ νн^ ,4jlr,hx| 񪚪{ohyCJOJQJaJhWRh;CJOJQJaJhWRh/[6CJOJQJaJhWRhw6CJOJQJaJhWRhwCJOJQJaJhWRh/[CJH*OJQJaJhWRh/[CJH*OJQJaJh aNCJOJQJaJh.CCJOJQJaJhWRh/[CJOJQJaJ+*,.\^`bdf(*8:<>PBD}nbnbnbnbnbnMnM(jhWRh@OJQJUmHnHuhyCJOJQJaJhWRh/[CJOJQJaJhWRh.CCJOJQJaJjjh.CCJOJQJUaJ.jh.CCJOJQJUaJmHnHtHuh.CCJOJQJaJjh.CCJOJQJUaJh.Ch.COJQJaJh.COJQJaJhWRh.COJQJaJh/[CJOJQJaJDFHLNPZ\fh "46lnL6:z~bdhyCJOJQJaJhWRhFxCJOJQJaJhWRh/[6CJOJQJaJh#gCJOJQJaJhWRh/[CJH*OJQJaJhWRh/[CJOJQJaJhWRh/[CJH*OJQJaJ<P|,lrtfvhvvvzN}PX $dha$gd $dha$gd/[gdd! $dha$gdo $dha$gd*Sgd5[gd@ $dha$gd/[24FHJL466tXB*»zzpfQ(hWRh/[CJOJPJQJaJnHtHha#CJOJQJhoCJOJQJh#gCJOJQJhWRh*SCJOJQJhWRh/[CJOJQJhWRh5[OJQJ hWRhDhD hWRhJ hWRh/[ hWRhRhWRh/[CJH*OJQJaJhWRh/[CJOJQJaJhoCJOJQJaJhyCJOJQJaJ Da bi hranjiva uala u stanice, moraju prodrijeti u kutikulu lista ili pu i, a zatim ui u stanice. Hranjiva usvojena liaem tzv. pektinskom vezom u kutinu kutikule prolaze dalje kroz biljku floemom (Poljoprivredna enciklopedija, sv. II., 1970). Mineralne tvari se preko lista usvajaju kroz kutikulu i epidermalne stanice, stanice zapornice pu i i dla ice na listu. Propustljivost kutikule odreuje njezin kemijski sastav i struktura. Graena je od matriksa u koji je ugraen kutikularni vosak, a na povraini je sloj epikutikularnog voska. Kutikula se ve~e na stani nu stijenku pektinom i u nju urastaju celulozne fibrile stani ne stijenke (Vukadinovi i Lon ari, 1998). Kutikularni vosak djeluje na vla~nost lisne povraine (Richardson i sur., 2007). Zbog svoje strukture i sastava kutikula se smatra lipofilnom membranom (Nawrath, 2006). Usvajanje lipofilnih molekula preko kutikule odvija se procesom difuzije (Riederer i Friedmann, 2006). Stopa usvajanja molekula proporcionalna je s topivoau i mobilnoau molekula u kutikuli (Schreiber, 2006). Nakon prolaska kroz kutikulu hranjiva se gibaju u intercelularnim prostorima i slobodnom prostoru stani nih stijenki (apoplazmatski). U stanicu e ui prelaskom preko plazmaleme, a iz stanice u stanicu plazmodezmama (simplazmatski) uz utroaak energije (usti, 2006). Hranjiva koja su primljena nadzemnim organima skupljaju se u mladim listovima, vrhu korijena, odnosno tamo gdje je najintenzivniji rast. `to je liae mlae, a vla~enje kvalitetnije, to je usvajanje hranjiva vee (Poljoprivredna enciklopedija, sv. II., 1970). Upotreba folijarnih gnojiva u poljoprivredi sve je viae rasprostranjena budui da su ta gnojiva ekoloaki prihvatljivija i ciljano usmjerena jer se direktno usvajaju u organizam u ograni enim koli inama u usporedbi s gnojivima preko tla (Fernandez i Eichert, 2009). Folijarna gnojidba se primjenjuje kao nadopuna gnojidbi preko tla i alternativna gnojidba u uvjetima kada biljka pokazuje najvee potrebe za hranjivima ili u uvjetima nedostatka hranjiva u tlu (Lester i sur., 2006). 2.3.1. imbenici koji utje u na u inkovitost folijarne gnojidbe U inkovitost folijarnog hranjiva procjenjuje se na temelju usvajanja i pristupa nosti hranjiva (Lea Cox i Syvertsen, 1995; Zhang i Brown, 1999; Val i sur., 2008), redukcije fitotoksi nosti (Neuman i Prinz, 1975), smanjenja nedostataka (Rombola i sur., 2000), utjecaja na fizioloake procese (Bai i sur., 2008) i utjecaja na prinos i kvalitetu usjeva (Dong i sur., 2005; Amiri i sur., 2008). Usvajanje folijarnih gnojiva je ograni eno mnoatvom okolianih imbenika koji utje u na morfologiju lista, strukturu, poziciju, izlo~enost suncu te na stopu fizioloakih procesa u biljci (Fernandez i Eichert, 2009). Prevladavajui okoliani imbenici tijekom biljnog razvoja direktno utje u na povrainu lista, tj. na debljinu kutikule i na koli inu i sastav epikutikularnih voskova (Koch i sur., 2006). Preduvjet za uspjeanu folijarnu gnojidbu je dovoljno velika lisna masa koja je joa u porastu, a izmjena tvari u stanici intenzivna. Njome mo~emo podmiriti oko 1/3 ukupne koli ine hranjiva potrebnih nekoj biljci (Vukadinovi i Lon ari, 1998). Listovi sa manje zbijenom kutikulom i bez voatane prevlake prikladniji su za ula~enje hranjivih tvari. Povoljno utje u i dla ice te velika lisna povraina. I sama pokretljivost elemenata u bazipetalnom smjeru utje e na uspjeanost folijarne gnojidbe. Tako razlikujemo vrlo pokretne ( N, Rb, Na, K, P, S i Cl), srednje (Zn, Cu, Fe, Mo i Mn) te slabo pokretne elemente (Ca i Mg). Mlada biljka upija hranjive tvari intenzivnije od stare jer ato je biljka ja e saturirana hranjivima to je primanje folijarnim putem manje efikasno (Poljoprivredna enciklopedija, sv. II., 1970). Starenje liaa mo~e utjecati na permeabilnost lisne povraine za vodu i otopine na na in da reducira proces otvaranja pu i zbog retranslokacije kalija tijekom senescencije (Jordan i Brodribb, 2007). Openito, smatra se da mlado, djelomi no razvijeno liae lakae usvaja hranjiva od starijeg, potpuno razvijenog liaa, meutim utjecaj procesa starenja na usvajanje folijarnih gnojiva do danas joa nije u potpunosti razjaanjen (Fernandez i Eichert, 2009). Okoliani imbenici kao ato su temperatura, relativna vla~nost zraka i svjetlost utje u na retenciju otopine na povraini lista, usvajanje i distribuciju hranjiva (Ramsey i sur., 2005). Temperatura je vrlo va~an faktor o kojem ovisi u inkovitost folijarnog tretmana. Temperatura utje e na kemijske procese i fizikalna svojstva biljaka na stani noj razini te razini organa i cijele biljke (Gruda, 2005). Naime, kod visokih temperatura ubrzava se apsorpcija, dok je kod niskih primanje hranjivih tvari putem lista intenzivnije od primanja putem korijena (Poljoprivredna enciklopedija, sv. II., 1970). Meutim, visoke temperature u kombinaciji s niskom relativnom vla~noau ograni avaju stopu usvajanja zbog brzog osuaivanja otopine na listu i ni~e hidratacije kutikule. Poznato je da svjetlost stimulira otvaranje pu i i razli ite fizioloake procese u biljci kao ato su fotosinteza i strujanje ksilemskog sadr~aja i na taj na in mo~e poveati folijarno usvajanje. Relativna vla~nost je klju ni imbenik koji utje e na folijarno usvajanje preko hidratacije kutikule (Fernandez i sur., 2008) i evaporaciju folijarne otopine (Schnherr, 2000). Neka istra~ivanja su pokazala da redukcija osvjetljenja i zasjenjivanje tijekom biljnog razvoja smanjuju koli inu voska po lisnoj povraini te da visoke temperature modificiraju morfologiju i sastav epikutikularnih voskova (Welker i Haas, 1999). Sastav kutikularnih voskova utje e na stupanj razvoja pu i i trihoma u epidermi lista i s time i na stopu usvajanja folijarnih otopina. Relativna vla~nost zraka takoer utje e na koli inu voska po lisnoj povraini. Adekvatna primjena utje e na u inak folijarne gnojidbe. Aplikacija uklju uje formulaciju aktivne tvari, atomizaciju otopine, transport otopine na ciljanu povrainu biljke, zadr~avanje otopine na povraini biljke, oblike rezidua i usvajanje u list (Brazee i sur., 2004). Idealni uvijeti za aplikaciju folijarnih gnojiva su jutarnji ili popodnevni sati jer u to vrijeme nema jakog i direktnog utjecaja sunca koje mo~e uzrokovati opr~otine na liau. Takoer je bitno da nije vjetrovito jer mo~e doi do zanoaenja kapljica gnojiva na susjedne usjeve. Stoga se preporu a da se aplikacija folijarnog tretmana izvrai tijekom obla nog i mirnog dana. Uz sve navedeno, izbjegava se i vrijeme mrazeva (Poljoprivredna enciklopedija, sv. II., 1970). Folijarna gnojidba je alternativni pristup za primjenu hranjiva te predstavlja dopunsku ishranu koja nije u stanju potpuno zamijeniti ishranu bilja putem tla, jer su biljne potrebe za makroelementima vee od one koncentracije koju list podnosi. No unato  tome folijarna ishrana ima vrlo va~ne prednosti kao ato su br~e djelovanje, vee iskoriatenje hranjiva, te mogunost primjene bez obzira na nepovoljne prilike u tlu (Vukadinovi i Lon ari, 1998). Folijarna ishrana specijalno formuliranim hranjivima za odreene fenofaze uvelike poveava prinos i poboljaava kvalitetu prinosa. Folijarnom gnojidbom omoguujemo br~e koriatenje hranjiva i uklanjanje uo enih znakova deficijencije u mnogo kraem vremenu nego ato bi to bilo mogue preko tla, iako katkada translokacija hranjiva folijarnim putem nije dovoljno brza. Najuspjeanijom se pokazala u primjeni mikroelemenata u vrlo malim koncentracijama (0,1%) jer ih biljka treba malo, dok je najvei problem u primjeni makroelemenata kao ato su duaik, kalij, fosfor jer je potreban veliki broj prskanja, neopravdano velike koli ine otopina i opasnost od ozbiljne pale~i liaa. Posebnu pa~nju treba obratiti na dijagnosticiranje onog mikroelementa koji nedostaje, kako ne bi doalo do dodatnih problema u slu aju njihove primjene u neprimjerenim koli inama. U posljednje vrijeme sve je vei interes za primjenom folijarnih gnojiva, izmeu ostalog i zbog napretka industrije mineralnih gnojiva. Izrauju se visokokoncentrirane topive hranjive soli, pojedina no ili u razli itim kombinacijama, koje su prikladne za folijarni na in prihrane. Mnoga od njih mogu biti korisna u korekciji deficita hranjiva tijekom vegetacije u liau i plodovima. 2.3.2. Utjecaj folijarnih gnojiva na sadr~aj klorofila Stancheva i sur. (2004) istra~ivali su utjecaj razli itih oblika duai ne gnojidbe (mineralna, organska i folijarna) na prinos, sadr~aj nitrata i ostale fizioloake parametre na grahu sorte Xera u uvjetima plastenika. Tretmani u pokusu bili su: kontrola (bez gnojidbe), mineralna gnojidba (50 kg ha-1N, 100 kg ha-1 P, 120 kg ha-1 K), organska gnojidba, 2080 kg ha-1 (0,64% N i 1,84% P) i folijarna gnojidba (Agroleaf N:P:K = 20:20:20 sa 0,1% Fe, 0,06% Zn i 0,02% B). Primjena mineralnog i organskog gnojiva izvraena je prije sjetve, a folijarna gnojidba 5 puta tijekom vegetacije u desetodnevnim intervalima u dozi od 3kg ha-1 odnosno 0,3%-tnom otopinom po evai od treeg tjedna nakon sadnje. Autori su utvrdili povean sadr~aj klorofila a i klorofila b pod utjecajem svih tretmana, osim kontrolnog, u fazi cvatnje kada je ostvaren i maksimalam intenzitet fotosinteze. Nije utvrena zna ajna razlika u sadr~aju pigmenata izmeu pojedinih tretmana gnojidbe. Sadr~aj biljnih pigmenata smanjivao se tijekom vegetacije u kontrolne varijante zbog ranijeg procesa starenja lisne mase u odnosu na folijarni tretman. Sadr~aj karotenoida u listu graha nije bio pod utjecajem tretmana i nije se promijenio ak ni sa starenjem listova. Vei sadr~aj biljnih pigmenata pod utjecajem folijarne gnojidbe svojim istra~ivanjima dokazuju i Kovacheva i sur. (1999). Chapagain i Wiesman (2004) istra~ivali su utjecaj folijarne primjene Nutri-Vant-PeaK-a (95%-tni monokalcijev fosfat) na sadr~aj klorofila u listu raj ice u uvjetima plastenika. Primjena folijarnog tretmana 1%-tne koncentracije izvraena je 40, 70 i 100 dana nakon sadnje. Sadr~aj klorofila odreivan je 15, 45, 75, 105 i 135 dana nakon sadnje. Autori zaklju uju da 15 i 45 dana nakon sadnje nije bilo zna ajne razlike u sadr~aju klorofila a i klorofila b izmeu tretmana i kontrolne varijante dok je 75, 105 i 135 dana nakon sadnje sadr~aj klorofila a i b bio zna ajno vei pod utjecajem folijarnog tretmana. E lBeltagy i sur. (2002) istra~ivali su utjecaj viaekratne primjene kalcijevog klorida na produktivnost sorte krumpira Cara tijekom dvije godine u poljskim uvjetima. Kalcij je primjenjivan aest puta tijekom vegetacije (35, 45, 55, 60, 70 i 80 dana nakon sadnje) u dozama od 6,6; 15,0; 21,6; 28,2 i 34,8 g kalcija po biljci. Autori navode da se primjenom kalcija u dozi od 15,0 g po biljci i veoj poveala duljina stabljike, broj listova i stabljika te ukupna lisna povraina. Nadalje, aplikacijom kalcija povean je sadr~aj klorofila, postotak suhe tvari i prinos gomolja. Horvat i sur. (2006) istra~ivali su reakciju krumpira sorte Courage na folijarnu primjenu Megagreena (44% CaO, 9% SiO2, 2% MgO, 1% Fe2O3, mikroelementi u tragovima) u uvjetima plastenika. Folijarna primjena u dozi od 2 kg ha-1 Megagreena provedena je 50, 60, 70, 80 i 90 dana nakon sadnje gomolja, tj. u periodu od po etka formiranja gomolja do faze fizioloake zrelosti biljaka. Koncentracija ukupnog klorofila (a+b) i klorofila a zna ajno je bila ni~a u biljaka krumpira tretiranih s Megagreenom. 3. MATERIJALI I METODE Pokusi su izvedeni u plasteniku Zavoda za ukrasno bilje, krajobraznu arhitekturu i vrtnu umjetnost, Agronomskog fakulteta, Sveu iliata u Zagrebu tijekom vegetacijske sezone 2006. i 2007. 3.1. Agrotehnika Sadnja naklijalih gomolja, srednje-kasne sorte Courage, veli ine 28 35 mm, provedena je u vegetacijske posude (obujma 25 L) 01. svibnja 2006. odnosno 19. o~ujka 2007. Posude su bile ispunjene mjeaavinom tla i perlita (Agroperl G) u masenom omjeru 3:1. Tlo je dopremljeno iz Belice, a osnovne karakteristike tla prikazane su u tablici 1. Tablica 1. Osnovne karakteristike tla u pokusu pH%AL-mg/100gH2On KClhumusP2O5K2O6,355,041,3016,508,90 Osnovna gnojidba, prera unata po vegetacijskoj posudi, provedena je s 700 kg ha-1 NPK 7:20:30 i 250 kg ha-1 KAN prije sadnje. Tijekom vegetacije provedena je prihrana sa 100 kg KAN ha-1. 3.2. Tretmani Pokusi s tri tretmana folijarne gnojidbe (Epso Salt, Drin i Megagreen) te kontrolom (bez primjene folijarnih gnojiva) u tri ponavljanja provedeni su po shemi slu ajno-bloknog rasporeda. Svaki gnojidbeni tretman bio je predstavljen s ukupno aest biljaka u aest vegetacijskih posuda. Biljke su navodnjavane sustavom kapanja. Folijarna gnojidba provedena je 50, 60, 70, 80 i 90 dana nakon sadnje (DNS), tj. od faze inicijacije gomolja do faze fizioloake zrelosti, prema uputama proizvoa a (Epso Salt u dozi od 25 kg ha-1, Drin 0,5 L ha-1 i Megagreen u dozi od 2 kg ha-1) uz utroaak vode od 300L ha-1 ato je bilo prera unato za primjenu po povraini posuda. 3.3. Folijarna gnojiva koriatena u istra~ivanju Megagreen je mineralno sredstvo za zaatitu i poboljaanje rasta biljaka. Po preporuci proizvoa a Megagreen poveava urod i skrauje vegetaciju do 30%, prihranjuje i smanjuje potrebu za mineralnim gnojivima, poja ava prirodnu otpornost biljke i smanjuje potrebu za pesticidima i insekticidima, poveava koli inu suhe tvari, a smanjuje potrebu za vodom ak 70% u mediteranskim regijama, produljuje svje~inu uskladiatenim plodovima, poboljaava njihova organolepti ka svojstva i intenzitet boje biljaka i plodova. Sirovina za proizvodnju Megagreena je mineral maritimnog porijekla  kalcit s visokim sadr~ajem kalcijevog karbonata i magnezijeva karbonata te elemenata potrebnih za prihranu biljnih kultura. Megagreen sadr~i 44% CaO, 9% SiO2, 2% MgO, 1% Fe2O3 te mikroelemente u tragovima, a dobiva se nanotehnoloakom aktivacijom kalcita. Drin je tekue mineralno gnojivo, prirodni fizioloaki biostimulator koji sadr~i alfa aminokiseline 30%, vitamine i poboljaiva e. Drin aktivira biokemijske i enzimatske procese u biljci i poboljaava rezultate metabolizma i procese sinteze. Sadr~i visokokoncentrirane aminokiseline kao ato su arginin, asparaginska kiselina, glutaminska kiselina, cistein, glicin, hidroksi-prolin, histidin, izoleucin, metionin, fenilalanin, prolin, serin, treonin, triptofan, valin, koje su potrebne za sintezu proteina. Aminokiseline stimuliraju razvoj i metabolizam brojnih organa biljke, poboljaavaju u inak mikroelemenata, pospjeauju njihov br~i premjeataj po biljci u organe kojima su potrebni. Upotrebom Drina mogue je poboljaati fotosintezu, respiraciju, sintezu proteina, ugljikohidrata, nukleinskih kiselina i lipida. Drin stimulira klijanje, ukorjenjivanje, cvatnju, poveanje plodova. Poma~e biljkama da lakae podnesu razli ite stresove kao ato su previsoke ili preniske temperature, tu a, suaa, napadi bolesti i atetnika. Epso Salt (gorka sol) je gnojivo za folijarnu primjenu i nadoknadu potreba za magnezijem i sumporom u kriti nim fazama, kao ato je nedostatak vode. Sadr~i 16% MgO, 13% SO4 sa 1% B i 1% Mn. 3.4. Kontrola temperature i vlage zraka Mjerenje temperature i relativne vlage zraka provedeno je svakodnevno tijekom vegetacije pomou elektronskog termo-higrometra (model THG312, Oregon Scientific). Podaci mjerenja tijekom vegetacijske sezone 2006. i 2007. dani su u tablicama 2. i 3. Iz njih se vidi da je tijekom vegetacijske sezone 2006. srednja minimalna temperatura zraka u plasteniku iznosila 14,3 C, a srednja maksimalna temperatura 39,4 C. Sni~avanje temperature u periodu srpanj kolovoz osigurano je zasjenjivanjem plastenika mre~om. Tijekom vegetacijske sezone 2006. srednja minimalna vlaga iznosila je 25,0%, dok je srednja maksimalna vlaga iznosila 93,0%. Tijekom vegetacijske sezone 2007. srednja minimalna temperatura u plasteniku bila je za 37% ni~a u odnosu na vegetacijsku sezonu 2006. i iznosila je 8,9 C. Srednja maksimalna temperatura zraka u plasteniku tijekom vegetacijske sezone 2007. iznosila je 34,8 C. Srednja minimalna vlaga u 2007. iznosila je 24,1% dok je srednja maksimalna vlaga zraka iznosila 95,0%. Tablica 2. Srednja minimalna i maksimalna temperatura i relativna vlaga zraka u plasteniku tijekom vegetacijske sezone 2006. MjesecDekadaTemperatura zraka CRelativna vlaga zraka %MinimalnaMaksimalnaMinimalnaMaksimalnaSvibanjI10,034,022,591,9II11,736,724,894,1III10,933,023,192,5I-III10,934,623,592,8LipanjI9,530,831,591,0II15,141,524,695,0III18,745,122,493,5I-III14,439,126,293,2SrpanjI17,143,025,488,7II15,844,226,690,1III17,747,515,492,0I-III16,944,922,590,3KolovozI14,838,827,795,2Prosjek14,339,425,093,0 Tablica 3. Srednja minimalna i maksimalna temperatura i relativna vlaga zraka u plasteniku tijekom vegetacijske sezone 2007. MjesecDekadaTemperatura zraka CRelativna vlaga zraka %MinimalnaMaksimalnaMinimalnaMaksimalnaO~ujakIII2,528,725,595,9TravanjI3,333,121,995,5II6,133,920,893,7III7,135,421,990,8I-III5,534,121,593,3SvibanjI9,733,428,693,9II10,335,622,794,6III13,739,924,096,3I-III11,236,325,194,9LipanjI13,438,129,697,2II15,739,823,295,8III20,041,820,194,1I-III16,439,924,395,7Prosjek8,934,824,195,0 3.5. Mjerenje indeksa sadr~aja klorofila U periodu od po etka formiranja gomolja (50 DNS) pa sve do faze fizioloake zrelosti (90 DNS), u intervalima od pet dana, provedena su mjerenja indeksa sadr~aja klorofila u listu krumpira pomou aparata CCM 200 (slika 2). Mjerenja su provedena na najmlaem, u potpunosti razvijenom listu na tri biljke po tretmanu. Na svakoj biljci izvraena su tri mjerenja. Slika 2. CCM 200 aparat  3.6. Analize tla Uzorci tla za osnovne analize uzeti su prije postavljanja pokusa u obje godine. Uzorci su prosuaeni na sobnoj temperaturi te samljeveni i prosijani kroz sito promjera otvora < 2,0 mm. U pripremljenim uzorcima izvraeno je o itanje reakcije tla (pH vrijednost) u suspenziji tla s vodom i 1 M KCl potenciometrijski na pH metru s kombiniranom elektrodom. U uzorcima tla odreivan je sadr~aj humusa metodom titracije po Tjurinu te sadr~aj P2O5 i K2O sa AL-metodom po Egner, Riehm, Domingu. Sadr~aj P2O5 o itan je na spektrofotometru, a sadr~aj K2O na plamenfotometru. 4. REZULTATI 4.1. Utjecaj vegetacijske sezone na indeks sadr~aja klorofila Prosje na vrijednost indeksa sadr~aja klorofila u listu u 2006. iznosila je 37,85, dok je u 2007. prosje na vrijednost bila 31,53 odnosno 17% manje u usporedbi s 2006. 4.2. Utjecaj dana nakon sadnje (DNS) na indeks sadr~aja klorofila U vegetacijskoj sezoni 2006. najvei indeks sadr~aja klorofila postignut je 75 DNS (43,01), a od 85 DNS se naglo smanjuje. Najmanja vrijednost indeksa sadr~aja klorofila zabilje~ena je 90 DNS (28,37). U razdoblju od 50 80 DNS prosje na vrijednost indeksa sadr~aja klorofila iznosi 41,13, a od 85 95 DNS opada i prosje no iznosi 30,2 (grafikon 1).  Grafikon 1.Utjecaj dana nakon sadnje na indeks sadr~aja klorofila u vegetacijskoj sezoni 2006. U vegetacijskoj sezoni 2007. najvei indeks sadr~aja klorofila postignut je 50 DNS (50,19), a nagli pad zabilje~en je od 80 DNS do kraja vegetacijske sezone te je minimalna vrijednost zabilje~ena 95 DNS (13,77) ). U razdoblju od 50 75 DNS prosje na vrijednost indeksa sadr~aja klorofila iznosi 40,56, a od 80 95 DNS opada i prosje no iznosi 17,97 (grafikon 2).  Grafikon 2. Utjecaj dana nakon sadnje na indeks sadr~aja klorofila u vegetacijskoj sezoni 2007. Sadr~aj klorofila ovisi o stadiju razvoja biljke. Nakon stadija fizioloake zrelosti zapo inje stadij starosti ili senescencija u kojem prevladavaju procesi razgradnje i sadr~aj klorofila se smanjuje. Fizioloake promjene koje nastaju senescencijom uklju uju poja an proces disanja, dezaminaciju aminokiselina, dezorganizaciju kloroplasta, a time i smanjenje sadr~aja klorofila (Poljak, 2002). 4.3. Utjecaj tretmana na indeks sadr~aja klorofila Indeks sadr~aja klorofila varirao je ovisno o primjenjenom tretmanu. U vegetacijskoj sezoni 2006. najvei indeks sadr~aja klorofila ostvarili su tretmani Drin (40,98) i kontrola (40,13), a najmanji indeks sadr~aja klorofila ostvario je tretman Epso Salt (34,57) (grafikon 3). Grafikon 3. Utjecaj tretmana na indeks sadr~aja klorofila u vegetacijskoj sezoni 2006. U vegetacijskoj sezoni 2007. najvei indeks sadr~aja klorofila ostvario je tretman Drin (35,41), a najmanji tretman Epso Salt (29,37) (grafikon 4). Grafikon 4. Utjecaj tretmana na indeks sadr~aja klorofila u vegetacijskoj sezoni 2007. Najvei indeks sadr~aja klorofila u odnosu na ostala tri tretmana u obje vegetacijske sezone ostvario je tretman Drin. Tretman Drin u svom sastavu sadr~i aminokiseline, tj. duaik. Poljak i sur. (2008) navode da je duaik limitirajui faktor rasta i razvoja, sadr~aja klorofila i fotosintetske aktivnosti usjeva. Autori navode linearno i zna ajno poveanje sadr~aja klorofila s poveanjem doze duaika jer je duaik va~an za stvaranje klorofila. Peterson i sur. (1993) su takoer utvrdili usku povezanost izmeu koncentracije klorofila u listu i sadr~aja duaika jer je dobro poznato da je zna ajan udio duaika u listu sadr~an u molekulama klorofila. U obje vegetacijske sezone tretman Espo Salt je ostvario najmanji indeks sadr~aja klorofila. 4.4. Utjecaj tretmana na indeks sadr~aja klorofila u DNS Tretman Drin ostvario je najvei indeks sadr~aja klorofila u svim danima nakon sadnje u odnosu na ostala tri tretmana i prosje no je iznosio 38,19, a najmanji je ostvario tretman Epso Salt s prosje nom vrijednosti 31,96. Izmeu tretmana Megagreen i kontrole nije bilo zna ajne razlike. Kod svih tretmana indeks sadr~aja klorofila opada nakon 75 DNS i najmanji je 95 DNS, osim kod kontrole kod koje je najmanji 90 DNS. Tablica 4. Utjecaj tretmana na indeks sadr~aja klorofila u danima nakon sadnje. DNS Drin Epso Salt Megagreen Kontrola50 55 60 65 70 75 80 85 90 95 Prosjek52,06 49,31 44,72 39,70 43,00 39,51 36,40 28,07 26,36 22,83 38,1941,99 42,48 35,79 35,62 35,37 35,52 27,65 24,58 20,42 20,26 31,9643,79 41,97 37,91 35,46 38,63 39,37 31,85 26,13 20,61 20,24 33,6045,39 44,67 39,94 39,13 39,94 41,14 33,05 26,03 19,44 21,16 34,90 5. ZAKLJU CI Temeljem rezultata dvogodianjeg istra~ivanja utjecaja folijarnih gnojiva na indeks sadr~aja klorofila u listu krumpira (Solanum tuberosum L.) mo~e se zaklju iti sljedee: U vegetacijskoj sezoni 2006. postignut je vei indeks sadr~aja klorofila nego u 2007. Indeks sadr~aja klorofila varirao je u danima nakon sadnje. U vegetacijskoj sezoni 2006. najvei indeks sadr~aja klorofila zabilje~en je 75 DNS, a u vegetacijskoj sezoni 2007. 50 DNS. Tretmani su se meusobno razlikovali u ostvarenom indeksu sadr~aja klorofila. Najvei indeks sadr~aja klorofila u obje vegetacijske sezone, u odnosu na ostala tri tretmana, ostvario je folijarni tretrman Drin, a najmanji tretman Epso Salt. Tretman Drin ostvario je najvei indeks sadr~aja klorofila u svim danima nakon sadnje. 6. POPIS CITIRANE LITERATURE 1. Amiri M. E., Fallahi I., Golchin A. (2008). Influence of foliar and ground fertlization on yield, fruit quality and soil, leaf and fruit mineral nutrient in apple. Journal of Plant Nutrition 31 : 515-525 2. Arif M., Chohan M. A., Ali S., Gul R., Khan S. (2006). Response of wheat to foliar application of nutrients. Journal of Agriculture and Biological Science 1 (No. 4): 30-34 3. Bai R. Q., Schlegel T. K., Schnherr J., Masinde P. W. (2008). The effects of foliar applied CaCl2 2H2O, Ca(OH)2 and K2CO3 combined with the surfactants Glucopon and Plantacare on gas exchange of 1 year old apple (Malus domestica BORKH) and broad bean (Vicia faba L.) leaves. Scientia Horticulturae 116: 52-57 4. Baer P., Buchholz A., Schnherr J. (1997). Diffusion in plant cuticules as affected by temperature and size of organic solutes. Similarity and diversity among species. Plant, Cell and Environment 20: 982-994 5. Brazee R. D., Bukovac M. J., Zhu H. (2004). Diffusion model for plant cuticular penetration by spray-applied weak organic acid bioregulator in presence or absence of ammonium nitrate. Transaction of the American Society Agricultural Engineers 47(3):6 29-635 6. Chapagain B. P., Wiesman Z. (2004). Effect of Nutri-vant- PeaK foliar spray on plant development, yield and fruit quality in greenhouse tomatoes. Scientia Horticulturale 102 (2): 177-188 7. usti M. i sur. (2006). Interna skripta. Zagreb 8. Dong S., Neilsen D., Neilsen G. H., Fuchigami L. H. (2005). Foliar N application reduces soil NO3- leaching loss in apple orchards. Plant Soil 268: 357-366 9. Dubravec K. D., Regula I. (1995). Fiziologija bilja. `kolska knjiga. Zagreb 10. El Beltagy M. S., Abou Hadid A. F., El Abd S. O., Singer S. M., Abdel Naby A. (2002). Response of fall season potato crop to different calcium levels. In Proceedings of the Second Balkan Symposium on Vegetables and Poatatoes, vol 579. pp 289-293 11. Fernandez V., Del Rio V., Pumarino L., Igartua E., Abadia J., Abadia A. (2008). Foliar fertilization of peach (Prunus persica L.) with different iron formulations: Effects on re-greening, iron concentration and mineral composition in treated and untreated leaf surfaces. Scientia Horticulturae 117 (3): 241-248 12. Fernandez V., Eichert T. (2009). Uptake of hydrophilic solutes through plant leaves: Current state of knowledge and perspectives of foliar fertilization. Critical Reviews in Plant Science 28: 36-68 13. Gruda N. (2005). Impact of environmental factors on product quality of greenhouse vegetables for fresh consumption. Critical Review in Plant Science 24: 227-247 14. Horvat T, Poljak M., Maji A., Gunja a J. (2006). Reakcija krumpira na folijarnu primjenu gnojiva. In: Kova evi V, Jovanovac S (eds) Priopenja 41. Hrvatskog i meunarodnog znanstvenog simpozija agronoma, Osijek, Poljoprivredno fakultet Osijek, pp 385-386 15. Horvat T. (2010). Utjecaj folijarnih gnojiva na intenzitet fotosinteze, prinos i kvalitetu gomolja krumpira (Solanum tuberosum L.). Disertacija. Zagreb 16. Jordan G. J., Brodribb T. J. (2007). Incontinence in aging leaves: Deteriorating water relations with leaf age in Agastachys odorata (Proteaceae), a shrub with very long-lived leaves. Functional Plant Biology 34: 918-924 17. Koch K., Hartmann K. D., Schreiber L., Barthlott W., Neinhuis C. (2006). Influence of air humidity on epicuticular wax chemical composition, morphology and wettability of leaf surfaces. Environmental an Experimental Botany 56: 1-9 18. Kovacheva T., Pandev S., Jancheva D. (1999). Promeni v activnosta na nitrareductazata pri orientalski tyutyun tertian s Tabex and Lactofol. In: Ignatov G (eds) Postigenia I Perspektivi na Mineralnoto Hranene I Vodniya Regim na Rasteniayata, Bulgarian Academy of Science, vol 1. Sofia, pp 36-39 19. Kutle M. (2008). Utjecaj folijarne gnojidbe i nedostatka vode na fizioloaka svojstva krumpira. Diplomski rad. Zagreb 20. Lea Cox J. D., Syvertsen J. P. (1995). Nitrogen uptake by citrus leaves. Jurnal of the American Society for Horticulture Science 120: 505-509 21. Lester G. E., Jifon J. L., Makus D. J. (2006). Supplemental foliar potassium applications with or without a surfactant can enhance netted muskmellon quality. Horticultural Science 4: 741-744 22. Leai R., Boroai J., Buturac I., usti M., Poljak M., Romi D. (2002). Povrarstvo. Zrinski d.d., akovec 23. Maji A., Poljak M., Horvat T., Sabljo A. (2006). Upotreba klorofilmetra i NO3 ion metra u uzgoju krumpira. In: Jovanovac S, Kova evi V (eds) Priopenja 41. Hrvatskog i meunarodnog znanstvenog simpozija agronoma, Osijek, Poljoprivredni fakultet Osijek, pp 445-446 24. Marschner H. (1986). Mineral Nutrition of Higher Plants. Academic Press. London 25. Nawrath C. (2006). Unraveling the complex network of cuticular structure and function. Current Opinion in Plant Biology 9: 281-287 26. Neumann M., Prinz R. (1975). The reduction by surfactants of leaf burn resulting from foliar sprays and salt-inducted inhibition of the effect. Journal od Science of Food and Agriculture 26: 909-914 27. Peterson T. A., Blackmer T. M., Francis D. D., Scheppers J. S. (1993). Using a chlorophyll meter to improve N management. In: A Webguide in Soil Resource Management: D-13 Fertility. Cooperative Extension, Institute of Agriculture and Natural Resources, University of Nebraska, Lincoln, NE, USA 28. Pevalek-Kozlina B. (2003). Fiziologija bilja. Profil. Zagreb 29. Poljak M. (2002). Interna skripta. Zagreb 30. Poljak M., Maji A., Horvat T. (2005). Upotreba klorofilmetra u gnojidbi krumpura duaikom u uvjetima Hercegovine. U: Kova evi V, Jovanovac S (eds) Priopenja XV znanstvenog skupa hrvatskih agronoma s meunarodnim sudjelovanjem, Osijek, Poljoprivredni fakultet Osijek, pp 371-372 31. Poljak M., Horvat T., Maji A., Pospiail A., osi T. (2008). Nitrogen management for potatoes by using rapid test methods. Cereal Research Communications 36: 1795-1798 32. Poljoprivredna enciklopedija sv.2. (1970), 217-226 33. Ramsey R. J. L., Stephenson G. R., Hall J. C. (2005). A review of the effects of humidity, humectants and surfactant composition on the absorption and efficacy of highly water-soluble herbicides. Pesticide Biochemistry and Physiology 82: 162-175 34. Richardson A., Wojciechowksi T., Franke R., Schreiber L., Kerstiens G., Jarvis M., Fricke W. (2007). Cuticular permeance in relation to wax an cutcin development along the growing barley (Hordeum vulgare) leaf. Planta 225: 1471-1481 35. Riederer M., Friedmann A. (2006). Transport of the lipophilic non-electrolytes across cuticule. U: Biology of the Plant Cuticle. Annual Plant Reviews 23: 250-279. Riederer, M. Muller C. Eds., Blackwell Publishing, Oxford 36. Rombola A. D., Brggemann W., Tagliavini M., Marangoni B., Moog P.R. (2000). Iron source affects iron reduction re-greening of kiwi-fruit (Actinidia deliciosa) leaves. Journal of Plant Nutrition 23: 1751-1765 37. Schnherr J. (2000). Calcium chloride penetrates plant cuticles via aqueous pore. Planta 212: 112-118 38. Schreiber L. (2006). Review of sorption and diffusion of lipophilic molecules in cuticular waxes and the effects of accelerators on solute mobilities. Journal of Experimental Botany 57: 2515-2523 39. Stancheva I., Mitova I., Petkova Z. (2004). Effects of different nitrogen fertilizer sources on the yield, nitrate content and other physiological parameters in garden beans. Environmental and Experimental Botany 52:277-282 40. Val J., Monage E., Risco D., Blanco A. (2008). Effect of pre-harvest sprays on calcium concentrations in the skin and flesh of apples. Journal of Plant Nutrition 31: 1889-1905 41. Vreugdenhil D., Bradshaw J., Gebhardt C., Govers F., MacKerron D. K. L., Taylor M. A., Ross H. A. (2008). Potato biology and biotechnology. Advances and perspectives. Elsevier Ltd, Amsterdam 42. Vukadinovi V., Lon ari Z. (1998). Ishrana bilja. Poljoprivredni fakultet Osijek, Osijek 43. Welker O. A., Haas K. (1999). Temeperature-depending micromorphology of epicuticulare wax in cabbage (Brassica ileracea var. capitata). J. App. Bot. 73:99-104 44. Zhang Q., Brown P. (1999). The mechanism of foliar zinc absorption in pistachio and walnut. Journal of the American Society for Horticultural Science 124: 312-317      PAGE \* MERGEFORMAT 30 svjetlosna energija *,fgkkhllmmmnnppfprjrrttuuv vVvXvfvhvnvxvvvvvvvwwҾ󓌅ynchWRh5[OJQJhM=h/[mHsHhM=mHsHhM= hWRh/[ hWRh(ohWRhx{CJOJQJ!hWRh/[B*CJOJQJphhWRh*SCJOJQJhwCCJOJQJhoCJOJQJh#gCJOJQJ(hWRh/[CJOJPJQJaJnHtHUhWRh/[CJOJQJ&wwwxxxbydyyyzzZ||>}@}N}P:xLNnpNl8*,<zp֓rt̙.2Ơvxҧԧ֧اڧܧ@B󯨯 hWRh(o hWRh/[h CJOJQJha#CJOJQJ(hWRh/[CJOJPJQJaJnHtHh#gCJOJQJhwCCJOJQJhWRh/[CJOJQJBP*НȠҧԧBD·\\^|>`bgd@ $dha$gd gd5[gd)dhgdx{gd $dha$gdgd5[gd5[ $dha$gd/[BDبڨܨªĪȪʪΪҪ(*.048FHNP:>B"$>@@*jԱرnhwCCJOJQJhTHCJOJQJha#CJOJQJha#h/[6CJOJQJhhCJH*OJQJhCJOJQJhhCJH*OJQJhCJOJQJhWRh/[CJOJQJhWRh5[OJQJ7ڳܳnpLNTV޷r>@\bd|~48<оҾxҿԿ^󡓡hh/[6CJOJQJ]hY0hTH6CJOJQJhTHCJOJQJhhCJH*OJQJhqBCJOJQJhWRh/[CJH*OJQJhY0CJOJQJhY0h/[6CJOJQJhCJOJQJhWRh/[CJOJQJ0^z|~>@`b flvz~濸wgwgwghhCJH*OJQJaJhCJOJQJaJhWRhj>CJOJQJaJhWRh 5CJOJQJhWRh CJH*OJQJhY0CJOJQJ hWRh hWRhhWRh5[OJQJ h)h h)hSS h)h)hWRh CJOJQJhWRh5*CJOJQJ$b ~Ukd$$Ifl F{r ! 80L!6    4 la$dh$Ifa$gddhgd/[ $dha$gd Bkd$$Ifl'r{r !8]0L!64 la$dh$Ifa$gd  B=2-gd@ $dha$gdTHgdj>kdZ$$Iflr{r !8]0L!64 la$dh$Ifa$gd<$>X"&*^bf8:VɽɽɢɢɱɆɆɆɆp[(hWRhY6CJOJPJQJaJnHtHhWRhY6CJOJQJaJ hWRhY6hhCJH*OJQJaJhCJOJQJaJhWRh@E/CJOJQJaJhY0CJOJQJaJhTHCJOJQJaJhWRhj>CJOJQJaJhWRh5[OJQJ hWRhj> hWRhhWRh/[CJOJQJaJ"8:0$d$Ifa$gdh $da$gdh $dha$gdHf $dha$gd.Ogd@ $dha$gdTHgd5[.PR .0468:j~8Z\~ĵģĎģģĎĎĵ|ĵjĎĵc hWRh"hY0CJOJPJQJaJnHtH"hqBCJOJPJQJaJnHtH(hWRhY6CJ OJPJQJaJ nHtH"hVCJOJPJQJaJnHtHhWRhY6CJOJQJaJ(hWRhY6CJOJPJQJaJnHtH(hWRh.OCJOJPJQJaJnHtH"hTHCJOJPJQJaJnHtH& vx02طططث؟ؓثث؇xfWfWfhWRhL(;CJOJQJaJ"hWRhL(;5CJOJQJ\aJhWRhhCJOJQJaJhhCJOJQJaJh$ CJOJQJaJhTHCJOJQJaJhY0CJOJQJaJhWRh.OCJOJQJaJ"hTHCJOJPJQJaJnHtHhWRhHfCJOJQJaJhWRh5[OJQJ hWRhj> hWRhHf0246J`tH99999$d$Ifa$gdhkd$$Ifl4\ |t"`'`'' ' 0t"644 lalp(t$d$Ifa$gdhkdC$$Ifl4ֈ )|;t"'u'S''90t"644 lalp<$d$Ifa$gdh.02fhv >@Nz|~*VXrt NPRμμμడμhhhL(;CJOJQJaJh$ CJOJQJaJ"hWRhL(;>*CJOJQJ\aJ"hWRhL(;5CJOJQJ\aJhWRhL(;CJOJQJaJhWRhL(;CJOJQJ\aJ?kdz$$Ifl4ֈ )|;t"`&''u'S''90t"644 lalp< $$Ifa$gdZIkd$$Ifl4ֈ )|;t"''u'S''90t"644 lalp<$. $$Ifa$gdZI.0kd$$Ifl4ֈ )|;t"''u'S''90t"644 lalp<02>HR\f $$Ifa$gdZIfhkd $$Ifl4ֈ )|;t"''u'S''90t"644 lalp<hvz $$Ifa$gdZIkd"$$Ifl4ֈ )|;t"`&''u'S''90t"644 lalp< $$Ifa$gdZIkd0#$$Ifl4ֈ )|;t"''u'S''90t"644 lalp< $$Ifa$gdZIkdT$$$Ifl4ֈ )|;t"''u'S''90t"644 lalp<  *4> $$Ifa$gdZI>@kdx%$$Ifl4ֈ )|;t"''u'S''90t"644 lalp<@NR\fpz $$Ifa$gdZIz|kd&$$Ifl4ֈ )|;t"`&''u'S''90t"644 lalp<|~ $$Ifa$gdZIkd'$$Ifl4ֈ )|;t"''u'S''90t"644 lalp< $$Ifa$gdZIkd($$Ifl4ֈ )|;t"''u'S''90t"644 lalp< $$Ifa$gdZIkd*$$Ifl4ֈ )|;t"''u'S''90t"644 lalp<*.8BLV $$Ifa$gdZIVXkd&+$$Iflֈ )|;t"'''u'S''90t"644 lalp<Xhr| $$Ifa$gdZI2----gd$ kd<,$$Iflr )|;t"' 'u'S''90t"644 lalp2$d$Ifa$gdh$d$Ifa$gdhgd$ 2H\ro`QQQQQ$d$Ifa$gdh$d$Ifa$gdhkdH-$$Ifl4\T t"`'Y`'' ' y"644 lagp(rt?0!$d$Ifa$gdh$d$Ifa$gdhkd.$$Ifl4ֈT vt"Y''''y"644 lagp<2kd /$$IflֈT vt"'Y'''''y"644 lagp<$d$Ifa$gdh$d$Ifa$gdh$d$Ifa$gdh?3'' $$Ifa$gdZI $$Ifa$gdZIkd/$$Ifl4ֈT vt"`&Y'''''y"644 lagp<3kd0$$Ifl4ֈT vt"Y'''''y"644 lagp< $$Ifa$gdZI (0:DN $$Ifa$gdZI $$Ifa$gdZINPR^f?3'' $$Ifa$gdZI $$Ifa$gdZIkd1$$Ifl4ֈT vt"Y'''''y"644 lagp<fpz3kd2$$Ifl4ֈT vt"Y'''''y"644 lagp< $$Ifa$gdZI $$Ifa$gdZI $$Ifa$gdZI?3'' $$Ifa$gdZI $$Ifa$gdZIkdu3$$Ifl4ֈT vt"`&Y'''''y"644 lagp<&(*^`n8:prtvxz߽߽߭yrgXhWRhJUCJOJQJaJhWRh5[OJQJ hWRh hWRh; hWRhJU hWRhh$ hWRhCJOJQJaJhWRhL(;5OJQJhWRhL(;5CJOJQJaJ"hWRhL(;>*CJOJQJ\aJhWRhL(;CJOJQJ\aJ"hWRhL(;5CJOJQJ\aJhWRhL(;CJOJQJaJ!3kdR4$$Ifl4ֈT vt"Y'''''y"644 lagp< $$Ifa$gdZI& $$Ifa$gdZI $$Ifa$gdZI&(*6@?3'' $$Ifa$gdZI $$Ifa$gdZIkd55$$Ifl4ֈT vt"Y'''''y"644 lagp<@JT^`3kd6$$Ifl4ֈT vt"Y'''''y"644 lagp< $$Ifa$gdZI`nr| $$Ifa$gdZI $$Ifa$gdZI?3'' $$Ifa$gdZI $$Ifa$gdZIkd6$$Ifl4ֈT vt"`&Y'''''y"644 lagp<3kd7$$Ifl4ֈT vt"Y'''''y"644 lagp< $$Ifa$gdZI $$Ifa$gdZI $$Ifa$gdZI?3'' $$Ifa$gdZI $$Ifa$gdZIkd8$$Ifl4ֈT vt"Y'''''y"644 lagp<$.8:J3kd9$$Ifl4ֈT vt"Y'''''y"644 lagp< $$Ifa$gdZIJR\fprtMB $dha$gdL(;kd:$$Iflr vt" ''''y"644 lagp2 $$Ifa$gdZItv *,$dh`a$gdlgdqWgdSS $dha$gdhgdd! $dha$gdC$ dh^ a$gdC $dha$gdHfgd5[gd@ $dha$gd,Dr  ⸬sle^WLs<hWRh; CJH*OJQJaJhWRh5[OJQJ hWRhE hWRh; hWRh hWRhL(;hWRh; CJOJQJaJ4jR;hWRh@CJOJQJUaJmHnHtHuhWRhqBCJOJQJaJhL(;CJOJQJaJhqBCJOJQJaJhWRhL(;CJOJQJaJhWRhD7CJOJQJaJhWRhJUCJOJQJaJhWRhaHCJOJQJaJ bd*,0pz|~ prƿvl]K]K"hTHCJOJPJQJaJnHtHhSLhqWCJOJQJaJh.ahqW5CJhM=hM=tHhqWmHsH hlhqW h.ahqWhlhM=CJOJQJaJhlhlCJOJQJaJhlCJOJQJaJ hWRhqWhl hhqWhWRh; 5CJOJQJaJhWRh; CJH*OJQJaJhWRh; CJOJQJaJ,|NP|* $da$gd;(gdb- $dha$gdS7 $dha$gd.a $da$gd#$dh`a$gdSL $da$gdTH $dha$gdSLgdM=gd@$dh`a$gdTHrPpX\hl˿zkYkzkYkzNjph=h=U"hTHCJOJPJQJaJnHtHh.ahscCJOJQJaJh.ahscCJOJQJh.ahu7CJOJQJh.ahb-CJOJQJhlCJOJQJ hTHhSLh.ahwCCJOJQJhTHCJOJQJaJhTHhTHCJOJQJaJjeh_h_UhqWCJOJQJaJhSLhqWCJOJQJaJLNPlz8vxz|~ƹthhhXTMF? hWRhk? hWRh" hWRhb-h.ah.ahJ5CJ OJQJaJh;(CJOJQJaJh.ah&CJOJQJaJhS7CJOJQJaJh.ahRCJOJQJaJh.ahk?CJOJQJaJhSLCJOJQJaJh.ah&CJOJQJh=CJOJQJh=h=CJOJQJhTHCJOJQJaJhTHCJOJQJhTHhTHCJOJQJ*,.(D0 2 4 ˲壔ֈymm^R90jh.ah9xCJOJQJUaJmHnHuhzCJOJQJaJh.ahRCJOJQJaJh"jkCJOJQJaJh.ah9xCJOJQJaJh_JSCJOJQJaJh9xh_JSCJOJQJaJh.ah;(CJOJQJaJ0jh.ah;(CJOJQJUaJmHnHuj8{h9xh9xUh.ah_JSCJOJQJaJh;(CJOJQJaJh.ah"CJOJQJaJ2    ^``bjlvx $$Ifa$gdGd $$Ifa$gdZ $dha$gd'L:gd@gdA $da$gd9x $da$gd;( $dha$gd.a4 6 8      " x ^`xiZNG@G5hWRh5GOJQJ hWRh~V hWRhAhY0CJOJQJaJh.ah_JSCJOJQJaJh.ahRCJOJQJaJh.ahk?CJOJQJaJh.ahu7CJOJQJaJh.ah&CJOJQJaJh9xCJOJQJaJh9xh"CJOJQJaJh.ah;(CJOJQJaJh;(CJOJQJaJ0jh.ah;(CJOJQJUaJmHnHujKh9xh9xU`f(p^`bjlvx| Ȼzl^l^lS^S^S^S^hWRh~VOJQJhZh8j5OJQJ\hZh~V5OJQJ\hGd5OJQJ\!hZh~V0J56OJQJ\hZh~V0J5OJQJ\hWRh~V5OJQJhX5OJQJhWRhZCJOJQJhZCJOJQJh8jCJOJQJhACJOJQJhWRh'L:CJOJQJhWRh8jCJOJQJx $$Ifa$gdGd4((( $$Ifa$gdZkd$$IflsrX#$ t`0OO644 lap((4@LXdp| $$Ifa$gdZ $$Ifa$gdZ $0<HT`lx $$Ifa$gdZ024@dVXhzƿ~nYJ~>~JhACJOJQJaJhWRh&CJOJQJaJ(hWRhOCJOJPJQJaJnHtHhWRh Xc6CJOJQJaJhWRhOCJOJQJaJhWRh XcCJOJQJaJ h}h} hSShJ hSSh Xc hSSh'L: hSShI hWRh5G$hWRh~VOJQJmH nHsH tHhWRh~VOJQJhZh8j5OJQJ\hZh"jk5OJQJ\244/*gd}gdSSkd=$$IflrX#$ t`0OO644 lap(4XZ^`b> #$& $dha$gd $dha$gdsgdJgdSSgdOgd'L:$ & Fdha$gd5* $dha$gd& $dha$gdO$ & Fdha$gdO $dha$gd5*j,.0l`bdj>@hj       ! !d!񹲩wkwkww\w\hWRh&CJOJQJaJhplCJOJQJaJh;(CJOJQJaJhWRhsCJOJQJaJh]CJOJQJaJhWRhJOJQJhSShSPJ hSShIhWRhSCJaJhWRh'L:CJOJQJaJhWRhQ>QCJOJQJaJhWRh XcCJOJQJaJhWRhOCJOJQJaJ!d!h!p!r!!!!!!!R"r"""""####D#F#x$$$$$$$$$$$f&&&&&&&.(0(@(B(((ੵshWRh zCJOJQJaJhWRh BCJOJQJaJhHRCJOJQJaJhICJOJQJaJhplCJOJQJaJh;(CJOJQJaJhWRhTevCJOJQJaJhWRh&6CJOJQJaJhWRh&CJOJQJaJhWRh&CJH*OJQJaJ-&@(()*~,.013568;;=>~?ABBPCD:GGHPJKL $dha$gdHR $dha$gd(((((())n)p)r)))))**********+v,z,|,~,,,ǻǻǫ}}nn}_}_}hWRhTevCJOJQJaJhWRh;(CJOJQJaJhWRh+CJOJQJaJhWRhuCJOJQJaJhWRh@.CJH*OJQJaJhWRh@.CJH*OJQJaJh;(CJOJQJaJhWRh@.CJOJQJaJhWRh BCJOJQJaJhHRCJOJQJaJhWRh zCJOJQJaJ,,d--..0011,2.2334455.505N5P56&66666666677888 9 99||mmm|mmhWRhVCJOJQJaJhWRhX CJOJQJaJhWRh&CJOJQJaJhWRh&6CJOJQJaJhWRh.6CJOJQJaJh;(CJOJQJaJhHRCJOJQJaJhWRh+6CJOJQJaJhWRh+CJOJQJaJhWRh.CJOJQJaJ'9:;;;;;<<<0<2<4<6<==0=2=J=L=d=f=>>~?? @"@ATAAAAAAA@BBBFBJBǻ񐄻uihzCJOJQJaJhWRhM=CJOJQJaJhM=CJOJQJaJhKuCJOJQJaJhWRhg+RCJOJQJaJhHRhKuCJH*OJQJaJh;(CJOJQJaJhHRCJOJQJaJhWRh zCJOJQJaJhWRhVCJOJQJaJhWRhKuCJOJQJaJ'JBPCTCDDEE$E&E@EDEFEHEdEfEVF8G:G>GGGGHH HPJTJRKKKKKKLLL2L4L8L:L\L^LtLvLL N NNN>Oֻ廯寻廣唈ʻʻʻʻh[CJOJQJaJhWRh zCJOJQJaJhHRCJOJQJaJhoCJOJQJaJhWRhvCJOJQJaJh;(CJOJQJaJhWRhg+RCJOJQJaJhzCJOJQJaJhWRh}NCJOJQJaJ1L NOQTS(TUWXnZ*[p\]]]]]]]]]]]]]]]$a$ dgd?& $dha$gd>OOOOOOOQQQQQQQRRTSVSXS(T*T,TfTUUUUU~WWWXXXrYtYxYzYYƺƺƺƺƺ񓄺qaqaqh$ CJOJQJaJmH sH $h@ h@ CJOJQJaJmH sH hWRhvCJOJQJaJhWRh7CJOJQJaJh$ CJOJQJaJh;(CJOJQJaJhzCJOJQJaJh[CJOJQJaJhWRh zCJOJQJaJhWRhK6CJOJQJaJhWRhKCJOJQJaJ&YYYYYlZnZrZvZ*[,[.[D[F[[<\p\r\t\]]]]]]]]]]ʻ|l]UQUQUQUQMha#hSjhSUhWRh:CJOJQJaJhWRh76CJOJQJaJh$ CJOJQJaJhCJOJQJaJhWRh7CJOJQJaJh@ CJOJQJaJhzCJOJQJaJh@ h@ CJOJQJaJ$h@ h@ CJOJQJaJmHsH$h@ h@ CJOJQJaJmH sH h$ CJOJQJaJmH sH ]]^ ^"^$^L^N^P^R^T^V^X^Z^\^^^ $dha$gdgd9xgd;(gd/[$a$]]^^^^"^$^L^N^P^R^T^V^X^Z^\^^^زhWRh:CJOJQJaJ h9xha# h#8ha#hDha#CJhSjha#UmHnHuh3mHnHuha#jha#U501h:p?&. A!"#$% B 00P1h:pd!. A!"#$% DpB 00P1h:pd!. A!"#$% Dpnd]YPNG  IHDR sL{'sRGB pHYs+tEXtSoftwareMicrosoft Office5qcIDATx^,Eѿ~% F Q1~@/A@"""^@LE/h@P1\P `=3{stMuuw;E @ @I$5<{]Fak,G?5;ȿcX{gO>빥PepMn#_<75yJ 6܃;*e@ tP@Z0x> ļM}Bs>as]Ak\9r290,*PA9B[ />YCV)W@  H+<>,$/duP9y0š"c0LU(t)J󝆉@ P1T hEխH=**M9 S+g&X1|$w$~Jp~|Ɋ2 dˊ7Ю+o'X8]Q.y@( J-}D/ɉmYO?BsLJlE$MY(W2.΂wQ)qj!yWU\ˌXMK]^`t҆- SPQO G >~Bs\'ʺ> @7(qЗ nyT vT`)Ige3.0p-\!58ͯx SJ ʴ5Y^.Ke8D91Y<ýbt r|5_18W3]=B(@ Rj=`P4fN;3]Kz ҇A1=R`OqXkBS6stg\+>|xoBUSv2i/V?~gL,mleP&:N=:F @ P@8h_BR>u9s.YLQo[qu\Asƃs@sYTYCRvN|Wwzׁ#{;?ɾPO2@( -|O_;r< pCO)p/:͒)4AkK+C駹~J.)yI׵LQS%<:BocZ-L둖bҊҍe=?[@ Ndgr+.R-Tt@ػDxtHeq X#Y|5w@5_f{xS֕@B kd Yd!pʥoVSעTLJ.obtWz^yR Ҝ/HOQNiyT >˸2@( #+iց4 <~"HȮAdGTC@ Z@( -&Eat!t _ݩ\x:2Q)ad[].=Qm a@ P@F1G22jeʹ+FΧ^wϭ;MmNI ^ V 4ԓ-v;3bq[ $LNK9) &WcMFBHpg %#U6MqoGR@d%/;fx1@ P@&Pi.Ut%+%Mz; 'R dŭ@ @ 0[@ s@ 9@ h2nqW @ P@^@ ! h]@ @ 0Bxqk @ @( w@ dŭ@ @ 0[@ s@ 9@ h2nqW @ P@^@ ! h]@ @ 0Bxqk @ @( w@ dŭ@ @ 0[@ s@ 9@ h2n_0+䱵i{{K rU.}qBiqT0ڍ@( tX@򟶉\!ӗ8mQVbL'/uu@ 0̆39Πm*9~oI(❐aCbv@o!Ҧt:@_~ ڟkq״\u]Q=hNY@ fB > F@ZnRPTx+É 6.!AC*##E9W Iڞk߯[Nx\+*Ї7w_>kg-SkXLH2)X@ 0 P@ZP# $甉H콸~;kZMMWC)x~}LR6&̺@ލ\q:@QΗ %E<9ɵ yNm͇Jax+8·N6* wdG0<|M'}+n,u5pc,쏂 ?TT>8׶~ N}h QXoM? ԩnϩ-39s^TDu>hwZi!ȥa)Yd>K='@7R1K+ɱ=wU)\@ 07v.*!']) āW4$30WJ- *"_ W*ʳy#@ A` /R8ZTI^/mKtdz?k* Ng-*&b {pGj2ύb~G8~~83\և_sej'*3 Vٔ1:5a{Rv!B0ɳS25JV*cD @`l[1>ÿ08GoyÛoN;P~AUUϤ.-7Iܱh& S]Ul!_El=QP ω[:1[eܷ$GkΤŵAqe%ExgPE?,NKϗĞ$y|v$; 5U:#<ɹKm wDՁ@ Fƭ ^~ <:-"6l(mY4gpV|MCbpl6XS|օ]Tˀ`BAl=)U7PV>/1_AEo7~JKw~5ӸvL>\?#sj(#NO2]I8s9 V&dT}2?y±(JJgZ٘*)ƭOrkBvnLKj^8܍91*Y Z2`8%fS6 JN|p|)[yrb$e(DO*N`#|Ș? q7S?gs-%ck/R NzQ)R 2bhS~D~0Jz;ԣh 럹~;CU!L +ƭh6n=e^g(^P wO]#%'uPs56HSeTD@֤=)h38sMsӢr2pÆ(hAς^oLǥ_XZJVPU;Q<% ]8d,86(QBrbSR@+]y L He5/=VYZNL 1T7P&:Vp]?:VNKix=T*U>2fρ0.N=i^ 2'_Zg%MS)ˑ5,ɜ RF}F\f[Kn&|1)h*DNWsGW*9MUll 93:Y{εh Yܒ 1@`h.;|8/,%_5A8"4)Lڨ6ۀdRvZ7s+/t%dtjEUijr;ƒ]~uPVW1-4%C˷sL@ &+ lt5&n_&wWrRGVAwBo\F|5^5cP_M 煜_'> qɑ9Ȕ_T*eT\IAe8d,_"{mQ`!oX6c,@ P@Lj^# ɺ/<ɔ3eM?Fd.ovqzC'P+ d;\& x:Z~}>}dhqC mC`b7< 02P'kILJaU%d$Q~ҩXD,Zྜ"̥\ܱ2[WʚQe@ P@Dsd/S:{ 2bpb[^"0h9Y֣j06MeΰCN]:W%í Tiij@`F fs *q4KsHar9ݮ}b`eVDh`!}w*OOCE~?!v r@ h 4 40x h.߼^nbWx?U\gSi1.}8};dUN)j;O#@ 0^u sBE+&5#n#SU%MSʏAcRԐ;B `u_dFe҆4\ruB?),G: ^W{@ ڂ@( bX }ҤoLuBritWܜn>/i"N@$b eCG ݰ:X1\0 7w>s =鷦<#M#@ 0/d<6AfSrEKwEL>MWO[8_-GTL&9F8 #޳9@ h=>[cxK qT(ұ O뺳p N6U ei$[h0%,R P@г 22h ¹aV 2ix?R%Nuls4T{  c>Tq7^Y.Y[MY\rc@(D! ~MסU,>$~ן)Q)A3 b>8){̰Gs֨,9Ҥ|;Y qy(ǐaF@ h'_=x~DfQuSܬn]^~OJR)B`E(Q~Ac'Wws x5CeW ,THO2#+\6|6JU(%ʻ K5ҭw.s} D y@( cH^7K@ S/1W)Z"ʿǗ=GkMˬ~1g4XMŲ{RKpO~JfOJ5iI?ҶrM`sb(kt׌보 ay/VKWfe^M-B 1v/]#n , LV&-ϛZ'.n}Bn#KpϜMpLUe8e5S&F[OnpM3ʇ Kϒ).nأ|8\44d[@`:PXD,]ѱkS&ǡ*_3EXbch#Z]W ɛGb$ft uFe˻ T [sGxόS@:zU#}Z vޭ=tBJs"6/m2:n( 髐$3+p`.c ˤS A=h>2|KY\y1-yn=\{kץ`֢Fx!) ך9:}&o\!u8u/f g Φs[e4|Xi 爵eI)чt8\))&P@Q:j8<{ g;^~1U A7"jc( y3rmLMO1R¥ ͅ]r1i)~FW}Lw OmN~/$Wl5,KHe e?~ɕ} ;'M[])&P@$^u>ݿa֥xa_L~t96%ކ9V$ނ0@M+ b㌊,ʱE:u9,-u8's2c ʨ vS*;ZJK#R)):=G՜g,i8^S0? ۱q/0-by RBicxI:n9Y Yn8BC I)i .I"_["[ʑR*g&$y+;zPPQq|\%EK>=8/NM\7u2#tS1el l=   H}a,lܐ鲤N:]s+㠼$*Z/C7@M* C_<#w@)e !b+uS2-,mV1ם)`S8%Fѹ:u`!` P@4'b94.(n1בߩ5cl:dNi"<~. 9|/?\bP?:gï{Rq9q9iZgp&v&]HN-JTZy !y~TBonWt¸'C6vLݗG \:m«ቌ*@( #/G^T|Y>%%d_5XZ) qHU ؿs2c&S嗖'_'p|ymX15#i-"}rRN>Qw ԇ@( a۩rpy_]e#TV5uŴ}A*,/{ c612& >xlA1ĸ1V@i#׀~˹UuHR6Uno( z\IR>1d6s zE[S:.V(4||fbi@fsj X *s4nFFyAdr^l`}#3LݕI;3[R {\j* 5KtUR+k[0 B n(cILlb4ciGurZ[(S): /X?;)W)5j@lh؀{0D @`.d }UM,V“hkgL;׾2R!FpʻX_&Qj~j(uD!.g @R_Qh)8-P V)p5bg Lzv:m1ZJUоӖ|8ɁBRH&_֡N-QMD# H}g$ Cast}bR0֏fb䫔h=S@{;HAk Y;)iQ{RIb s>|?z紞E @`gGHQ!rS2 w$[PZGT v.JoA#u\N@;(my drl<}A֡++/@`lR-Fc<rK,֘mC"Rrbڤ!d [Ju/0pWǑb-6\)qE,~;=ina"Ri:JM@ &P@:W(ye nrlh_;,S.ҕJg;D8gy0Zf{ +@6BZ208堳SWA ~\d?ό>!Z8T:| :d8b]wB@f$+|RD" H y~'F6HUϭnkhmi-eζz'千1'g;#m oFZ[A n@>"V&@>B[72"ۨAX w ]#5j~%NÜ =6Lyŵt^҈2cCڧ2;Pk" 7 &@ F u-p`)Hĝ+fTu:NfK%•>YPq{*R&qi9h'Tt/ڰۥnTHJKoK'Ym`D zeu `qzXV_+|`[8hL _WB3BoM?sF4ڄc;o}m֧g]m2rV1jF`z'|6mjZ GٻZl)IЙ3M=tϹ)拽')C!o3s 7Uvն='Mm`E ȡL+;q ֦@CrdhHݡ d<1Ǜȸ(.ŽcV-#.r<@ FC p.Ð$td߭0Ы\4Hce\vL][W,B* S;a-M=L!o ,RS߻AUiQHSk*CtW rBu[dt_"JPOipȲh@9#n47Ӛu]LFu[@   ;@h7iiMJS @;2|ʤG b6;VJSȌ5!_/ȃ*H0@`HBakAHnNJ9LmKNzr.Z8꼊/Cp~B<yN3;L~_!5=Q<" H#bON61xڹd$Zuv }*8wV'䴏_oc'ӊ\."@ 01RsW18֕0yUD_wmMjk>?7/YBi <#NWNF'!ӛWZo>mOHmnw@( ~/}@>ݍ8'dJc!夭KȦʣQlMkB"OZ'tt}z2bL@SB@ @/d1.Kd4|4?w$x9 r;5ն.+YmGA]B]ϸ+>ci\}e4Aw0n[<@ 0O'C+0g:< =t)P2HցPu"N]dZZCh|]Rm̒bڦ6_s P@"nYAP=_u) F\ ZxO73|]QdQs]0R_RcDCLJRx~vA`Cf"M !g ̎@( cTI/υTFLg@0HuDN6B~?T^ mM|w:仺m U:֏°J} d0,±"[9m-ǹ65 U,uKGMmWBRR ڑ) UEY]Z.UV ب?q! Hȧͥ@O/CK&˒_nk/%ɵ35n2:Wnj#To G/]2U{hA0J%QL*i:ix@ 0$ Xоπ>um ǹKrKʅ!eyИ*=ρQE[jc ~wAA?0rsKЭi'1¦s^H@  P@}G؀6Tk-uϘۍxI]0ސ_)VpǙ!Ta&+_sA/S7~dQxc٨:;H ZQ8@=q6T0'`fR ̔* ip5|Nq|u~sŃ@ L 4ea ns,g%LL+B,~%'n9oLB%AoB 8eBO8?H,aOG'%7UDMLі?3NH@ L44} "O;4z]֯\I{|< w 6m¹KUBiC] T@( c:[b`QKg^\ȿLZ|F06(>>Qy 4@( M_^"N04x74P~ZR]dH@ L<4؅i%& d+BNL~&]nUN3K䫢LzA9U ! HmЖVC| ݋)>D#76jPc Xo+ > t{Gܐ/lO! @ rBi +kh=-'jhӦaendrχhoO0p1Q# Hs];̠bxq$;5 2k3?j|u/~@Z+op*讨"dv*D~%?A|j:2pߓ0hnMa{*IKz Ȁg?,TM}p p@ɇ/_7 CT w":`ܔ)0*q/OʀeHnH7_gVt_U(Z5ܿ% S"@ 0LC{7î,>ysr Ryr4M?*( ˔\ (ü/~%zO]=l[| " ȠHͭ8Kwnq\vcEa47r8<.84 x? OAobO>[l7vFe@ P@jA}LƝ 2 hV'j ʹM V?'B@/żrM;x@ P'ԉ>w\_-\ɑE7^}>Gw67J~̹9M.M@ h%-pd*ۣFӫLNc{ :b&rLt= rC|:8OЫGi!#6  HMJO@K6@Wib.+gzl<%)2+c@󰯵zG] @`K G~G7 >&9މ|W432}UM4l,ei+28F\r+iR6#Ћ __%R 2+J4?#Wa}WʪW9GKbhxE;&>UboTh9~k6-ZN\9ch3k1E=@  %ϥe jZ]Wod~2K4t=F|t)I7u5D)"Sx9 &䘭|TMw *JǛ{yZH΃^ se&QsU @{ ZYO?]/A_h)%뫐ŶB*T0@`, ׇ.&8'/l[G[g M!) EvNCż{ _֝D8܍gfl+e8: ur RRE^/[gԱ63ȒukMEpp9qBr0@I"p.v%B4(꿖 },") *2Y2JcavȔEn8Y ?)Q⣳K`S_d}o)^w Ɓ,-%SĜ,> I 2%B&=I ykp:R>4^AԘr5}T﯐U9&Q xÅt&. Q`{ORdL188˹4@ @ S@u8-1p'ڶ<+u Bk2heiDdrMsIs9>4}%Y5J s > _*_ =YM~GxˑUvO>ZbJR+wS!-2*h3&ʸ)^9Em@ Y+ ZA/~rG!oy5eT4(ӹmgbįVF > 85))>!j7[l.(!u\쓁vQ r*EFZ"e9X'J3ҡX|8W% 8 @ 0 G*-EdJeVyyK9C?ЎITgq.=vɝ4ʡZ Fi]}9Gpb fE}jKU<|ft@B3D4|׏H%PΤ_+\NSC)@NoX>.tHC'Ѽؕ׳:Gqp6_՚K`7;mէZ9&:Ѯ?>W 9R;e30{8yӻ |  \ Vu{-Ǡk*}ʦ0Ufδ -!*3R>{r<ӣ4_{Ro+◌ږ/Z5\ZL Nb4e.KNz^Y7ԣWb?2UsM1iYn@RRB\cvq[O'RqTxy"ohPkɲU0TD n}8 ~ѹ2ӽԭ5ރ۝@ wdIy>4Խ˜])@@6; Rt@! VWLu5MѮ(:)w4Y%Y:|| p:3nu oM©?B:6DTs'z:8"TN*FSgUc GʰoRζM4Vᔋ2e`GA䦾úsU@ $}Eg0-q͕1Kʸr^U`*I*!UDd1D gtWhUp%a~K4LZɜF;dݤ"oTHubӱxQK6ҝ"OܜrQFZRR~rۀZ@ P#tRL]\&frɮ4&@U>\|Tq2 ~ȱ~kq*I=zk3|t5atԗgܘ@ F`$fjxj%^t?-m[$yGRDT[k;M?Et u*ȕ<{q`u%2`i)"@ L#0 T ΍u^ƆT:{p©iZi|]V.Ne Tɶ.ũ2G@ چ  Ь/,i/!R *`WY~*uX$KHc;@ 6V@x#R jP<ZT]1d-vjt @p@  1lacP8r4VH{˖c 2eIz6}̳{v&ߥ&tLBq>w9S楔1pO|7"ƢC>XIfŔ2{$>U<23^,||+q\\@~~3W;sn>! /E1$Cro5L:E| (=4عW`Ÿb'cS@֙Qd;I_s|A PNFuN|Uز:\^g! oP~|%$_l^[Gsh8mwK,uJX . 7~9;@di ooWJ( ݀Nu'<^=ir DWjKdԭs-F]|qK _'\{ [KE3>5=fؔ-- UT јUKff&JyS`@wLV|?9E}ӏsUr+ #>|G枍gkC,~nRF?L*4^U1çP@Ja G͆I|,%WPP{5k z^Q1AI%įL,y,{6,.&S@@9 _}˛H _VO|E2吼Ec]DƜyeĽNetSzI/"/G.B97=4v=g+T~hBB9-X>G-.eGǢ¹;>|r{7jj&ίB2l({.߀<,f>_yޗde-ou7j- *ɩ.b%2e h~S>T]#N*S@]jkLPvACڷU>,*:Ыe >RdC( <"Qf"O\ӳ_ocYeϡL^uɰ_*TP'xi/Jj'_υ A>9M0_ًלjҌBUZ_,[/Y$o۫BWqA^y|5grQƕKYLBjw(s~d _vxQ_NAKrd/R3L?e8Zϩd9 cJSCX*"uIYM\G)*;۩}eNKlqK*QɽSN׬ 25,dȢr;%>Ihnԧ~ʇvq>Mm8y: e )ɁI 0i@Q'̔iT֘aVf]5鼕aar?#TTus@u2tOQr%f ײHKS^~k8MU+aax[gtʳcSA?_v2(RQ$sŚg} 2ߊ{ҹڢ"'dL>Ν/+96GɁS4mVݐvwkh NeUB?;uf28>*],J4TV+}eAvMZJOwWI^#B,k81u;b7%+~\w&Tz\1j^-R:0k P P0hp9ڠ.]6U3U 9ttcfJ.,o&\j\sSɼckA-7yY|8&x =/Od݇Ks6vZ)+F|v$'dAiN2>-n{i_NA[ _ٽ>W)r_ZJjʵ_R&NY)OA~Ζ,#dYۛe,PP@f뒸>)ϴ?6.yTqMʨ_]K Vu$T},[qG_B@:qvu,WOrR@>ܫIߦ=Q*ɒ筳ΐ >籔W!dgN}\[Zrc|)G(Yy;?^ )Gƫ ujl  _%Yf}=ǕBiέ\ܟ+qܩ} +b*:zM9O鹼JA%+x}hC]U^mVj1{Ux>N&)pXrXN&eWL?+)Z>,?,"ϕ%*]?(_<,={&{&l {jHIuU(%ȫC闡;oKcINVoz- T~Rѯmsl_<T_˾DKN2'ʇ:X^Yҩ3Q T$OtY^A_zT(S%D&ｹʴh,剩%ޞ4ޓsϟ8;U^]]%)]ĺlZ%\ue*(*z~n٧$we~|˳*c0YR%59Fan QumO%5 k_}|-=YrCC'KӰID]*:tf ~Ov|}òHs̜CbewbSqISVq~ibw,N{&Y;TT`_n:']!8?D^>ce |P@ OCNT VzoE=_!5He@~Agi[]z}a. pPg}:D꾊 e[|AmƵe ݷc8&ev6ض,7t.q7fJC ܞJEOo_xo,o<sšWPCiw<鋐}cTկƾ[ZZhd*)|+ciyR1vA˕9g⠪0 A_&~e10S ׺?ks}eqb| pWTJŶS&X,0 m9wS+C U\J)&qSA?i~Uܴhe'x X.-0dQ-|OfTuS]Z_UlL7Rқ5?/aF—ZSkq/Ξicٗk;S`AVߒܽpSyi_Je.?ەyL7qBxҿs%#p{6@/NJʀy9f/]3&Y^L~qnLJ_ZmA6U X׷( *~É_e|tyFuPugůg+>W6RfZf/1+P.>CZnd~(i@V;xO^TCZevez}Y_=V UZ֪e9[*22yGEA:{IK[;(8}ZT 3O~=6ه>Z9Tx,/{ߓe ?p ~ܙҡnٽz-N' GgC,idMi,89S%/Nb>OjM}"ůҁ0?{Q73yϊ d$d VtHRO/~힖_TaZii)6_GLāVe+T8܍j˦C6 Y$sfl-3B_->-,|5_g|-!}gȔ>$OU}싮Q,ScѩW: M( LH*\!7H;" 4L݇Q*k=OBMY9p_Gf[?tMSXi[:=9e/9EҦUXuquH_& S>Z:C=*ZGV<3-{P=Q>~W,UPgw*Z7fB(*4qks⏩Nzs WBL j#)]v2%6ɴKUyHtS0P&xn9+s8&;ڡdxwW[8YǴV\aD 0۽N\u|FL*FZ,,T»c#))=Z˯9&酪/cc)Ms״>mL~>t NԚzL\4UR9R_d9Q3*WK}9m 4_etߚ<}DayV>/O\4^lEB~Xu 2mj&uǟ[5ͮ_OokI/EugMXZysJTa8:*Lо>~I:}W_9K9ih\ZILpX9.UC!)} ]ڮepb=|m3Z~o,vp mV;+^l9FJSJ2=5o: rb2uulX1Ɔ/yﳠRZ0Zݸm_Y.֡xȗ]IM?->~I̴UsKAxbDuŏGA9]fBNWl̹cK7U41 M]JA!(5BpL2Ga(ƿPwEe c,lM#Q˗^\, '[ؘ L=j}ԫ#ϬAdSZ?dKggRоPQ29u:'_%((}wTSR4LKd6wyYwfWżѺ%/=T+nLB+#="!PB`m-ACr֚P]9Gq% Cf@l2.ڲ5owN?pE0 -lh3[~2ǨZ1@ L88əKPC]6vK@5R @*52X擹9`fȖ^_L:rᚩp 6Ϣ=2 4Ug)-Wo,$NB %z^|GNďfY5nc2jˬNeLbr5Eq=m§݅O[P 7s{;(NᨘOaupE@ >|m[Ybpv0S )[cЮ6#ϯsӉ<_m)])V+G`IKF`JpI}/E( # ϙӸy\My&':[ڰW 9J# c_p}(t+2eaq7&ImK#P@^K9٧.a] &*uhX,I\w,([ 2q:=e{cx~}2z]7/$ߕBigW=r99@ኘc|X}[ ci4eQ'GW_x\~yٖא&OD*櫜؏n)7SБZCno9*B_&I>1 󱅶HNZ)ќmE( mïy>lp\1 <v;v@Z1- #/ϴm E.o*u7V >7OZ\4FB!t EE>Y|70,5k~JʴnAu7#)'$~?wv J)nCy& ORY{7冡i%;+J?Vm,r!V>OmwL"RFgOL> w*ff]_1_~fCexk-y}"Ǧlˁe5TkLn9qb( -zKq /K{_t@8H97->eKʦk#R04w點Ft#K٥ dvS _NN&ҚA@ (}rЎPD gn΃ G( c?@ 0Ye=Oe`[ˠi[LV浴-~[HߞVP@Z !D FCȇdʆ_ZCR?w >!߆[_P@!@ c f{q/kwveE!5Q@~>k H'"ۅU1tuK]r3Ox8- c i+R( "v#W4.e@{6Gw^y*}>0l_Z0އ'$ @uѺ.)\i95+`:xB@ @`hPDZtVbKTIENDB`}DyK _Toc328165953}DyK _Toc328165953}DyK _Toc328165954}DyK _Toc328165954}DyK _Toc328165955}DyK _Toc328165955}DyK _Toc328165956}DyK _Toc328165956}DyK _Toc328165957}DyK _Toc328165957}DyK _Toc328165958}DyK _Toc328165958}DyK _Toc328165959}DyK _Toc328165959}DyK _Toc328165960}DyK _Toc328165960}DyK _Toc328165961}DyK _Toc328165961}DyK _Toc328165962}DyK _Toc328165962}DyK _Toc328165963}DyK _Toc328165963}DyK _Toc328165964}DyK _Toc328165964}DyK _Toc328165965}DyK _Toc328165965}DyK _Toc328165966}DyK _Toc328165966}DyK _Toc328165967}DyK _Toc328165967}DyK _Toc328165968}DyK _Toc328165968}DyK _Toc328165969}DyK _Toc328165969}DyK _Toc328165970}DyK _Toc328165970}DyK _Toc328165971}DyK _Toc328165971}DyK _Toc328165972}DyK _Toc328165972}DyK _Toc328165973}DyK _Toc328165973}DyK _Toc328165974}DyK _Toc328165974}DyK _Toc328165975}DyK _Toc328165975}DyK _Toc328165976}DyK _Toc328165976}DyK _Toc328165977}DyK _Toc328165977DdN D  3 @@"?$$If!vh#v #v8#v:V l 0L!6,5 5854a$$If!vh#v#v#v8#v]#v:V l'0L!6,55585]54a$$If!vh#v#v#v8#v]#v:V l0L!6,55585]54a)$$Ifl!vh#v#v#v #v :V l40t"6++,555 5 9/ / / / / alp(5$$Ifl!vh#v#v#vu#vS#v#v9:V l40t"6++,,555u5S5599/  / alp<*$$Ifl!vh#v#v#vu#vS#v#v9:V l40t"6+,555u5S5599/ / alp<"$$Ifl!vh#v#v#vu#vS#v#v9:V l40t"6+,,555u5S5599/ alp<"$$Ifl!vh#v#v#vu#vS#v#v9:V l40t"6+,,555u5S5599/ alp<"$$Ifl!vh#v#v#vu#vS#v#v9:V l40t"6+,,555u5S5599/ alp<$$Ifl!vh#v#v#vu#vS#v#v9:V l40t"6+,555u5S5599/ alp<"$$Ifl!vh#v#v#vu#vS#v#v9:V l40t"6+,,555u5S5599/ alp<"$$Ifl!vh#v#v#vu#vS#v#v9:V l40t"6+,,555u5S5599/ alp<"$$Ifl!vh#v#v#vu#vS#v#v9:V l40t"6+,,555u5S5599/ alp<$$Ifl!vh#v#v#vu#vS#v#v9:V l40t"6+,555u5S5599/ alp<"$$Ifl!vh#v#v#vu#vS#v#v9:V l40t"6+,,555u5S5599/ alp<"$$Ifl!vh#v#v#vu#vS#v#v9:V l40t"6+,,555u5S5599/ alp<"$$Ifl!vh#v#v#vu#vS#v#v9:V l40t"6+,,555u5S5599/ alp<$$Ifl!vh#v#v#vu#vS#v#v9:V l0t"6,555u5S5599/ alp< $$Ifl!vh#v #vu#vS#v#v9:V l0t"6,5 5u5S5599/  / alp2$$Ifg!vh#vY#v#v #v :V l4y"6++,5Y55 5 9/ / agp($$Ifg!vh#vY#v#v#v#v#v:V l4y"6++,,5Y555559/ agp<$$Ifg!vh#vY#v#v#v#v#v:V ly"6,5Y555559/ agp<$$Ifg!vh#vY#v#v#v#v#v:V l4y"6+,5Y555559agp<$$Ifg!vh#vY#v#v#v#v#v:V l4y"6+,,5Y555559agp<$$Ifg!vh#vY#v#v#v#v#v:V l4y"6+,,5Y555559agp<$$Ifg!vh#vY#v#v#v#v#v:V l4y"6+,,5Y555559agp<$$Ifg!vh#vY#v#v#v#v#v:V l4y"6+,5Y555559agp<$$Ifg!vh#vY#v#v#v#v#v:V l4y"6+,,5Y555559agp<$$Ifg!vh#vY#v#v#v#v#v:V l4y"6+,,5Y555559agp<$$Ifg!vh#vY#v#v#v#v#v:V l4y"6+,,5Y555559agp<$$Ifg!vh#vY#v#v#v#v#v:V l4y"6+,5Y555559agp<$$Ifg!vh#vY#v#v#v#v#v:V l4y"6+,,5Y555559agp<$$Ifg!vh#vY#v#v#v#v#v:V l4y"6+,,5Y555559agp<$$Ifg!vh#vY#v#v#v#v#v:V l4y"6+,,5Y555559agp<$$Ifg!vh#v #v#v#v#v:V ly"6,,5 55559/ agp2h*Dd p  s >A?Picture 7"R)l<.oP<>`);Fx)l<.oP<>`JFIF;CREATOR: gd-jpeg v1.0 (using IJG JPEG v62), quality = 75 C    $.' ",#(7),01444'9=82<.342C  2!!22222222222222222222222222222222222222222222222222,," }!1AQa"q2#BR$3br %&'()*456789:CDEFGHIJSTUVWXYZcdefghijstuvwxyz w!1AQaq"2B #3Rbr $4%&'()*56789:CDEFGHIJSTUVWXYZcdefghijstuvwxyz ?( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( (4QFhQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQFh&aa@&U,'P#*nn>o!^IJ.o'$_3"<ӷ$ QĪAc5-' ZE.j;ӡJښwгE4ө(((((((((((Fi 3'M?5Ȩ'f:|Ó5/ڹk8E()IɮEQaGZw"O=*ʪ֒!d+`\YH,۸*rI$V^ߜ{"[hH#Zj Nk2]sWѲ*ɨ ( ( ( ( ( ( ( ( (&i '8j!Mؤ_ϹpI C 3Fjt)ijxzSV5@` NHfeB%Ei// _w?JzF`d|ͰuO?8D¨׽IHhHL/zVakkTmu-*[쥦NYх=V_ٶrSsqZ-t3S#N 2Nsj[ H$IEBMUWc BXMrSjq (4c uCjI"j v' KuZ۹D!*ÔKdI$*Oa!xْUe\2+t͒fi]SRMa@Zh'޷tF-J+d08aGUf(HE4viQEQEQEQEQEQEfi8UIae O*DAsFdUf@> 1#E|yaQZ򋛘j=JAy@=$$cGSHCHAQRLǫ` ($PM0!^Y3Wb/r1si3}}k4ubJrHXwX%€$-˻w` `%~G<U++j{wyvS{}1֭[T8+YK;5{j+lyXAbpyň!3I.{z\JSMDJDu?JBƁP ;YVX$PU\ZN91m'SqQ&Μ&XѣfG?ou{/%i$cx'ֻpsDd=д) #]t._?,kܵjHqk|oy%BDq`cWvg#{HXrrqԱ袵m J>ҳ#v8Y F5=ȈJՅN{VMF"nQJTS14\DjNDz?I!4&HjZwTRcUqcپFbGӚ΢E_SfVdQEQEQEQEh&u c@$nv c+KPϬ|zes<,팷\{V7%QꖚM\p;aV'yN]eu) G0z09]8j>j7ȮgYLNSD ޠ4'nqWQ Q<Ԕٟ꺗֛tf9ԞbZX~ k;&#r(9s$3O8,m|ƸWعl0 ~QE F(x%!F->w If *sV<T%9c@76j>Z?Ƹ1X(WZ3!ݖǬ4s"X^<+/XK4ڒ]&0#q2 G?޺iZ6ndS{k= xdcsz'NTi#0IrU?=~o$6#vqWH>/d0m EI;zY=/HrBZP V TҞ@~f@&"9֨h\dcyʃ+Q.c޶6" 䓒Os]}XU46- *T q@ EPEPM&j Xљ OjIXԓ8TԷ3)9R"T#J@G"N[4!A40fSM0*]9i'zbt:ev#?Xq%LR8gh(Ji. w4S4Ο"{$ӝ%HAF<vL _i,Awb6ltPZA)hU[ ,iȣ?-ڒ{[q]DNVe=V5;T*)$)<I-.!IR)tI>>أ]5}G%ėb]dR# `w#mgȪ[(QI uǽav yB\ud?ú4nQԫ) 0Ez|";,ܲ Zxv P4b;8nkhF#؎kPZG,ջYkF9ê WfBe=+lW c:j[dPcm_ח6m,$)EoEdTmSQޟॹB}hpI<@`dE* Nv~5.-Z9dT*{R+7|\ im+CߡTb49eg=zb]Fg=k\g];m>r|>۞`95ZK5]QV?uI̾}WD6.⡚I\ @X>0<jw*z3&,gcB|N'W(ݕAeHY o'}iSOl7WѭqG(?3Mopez;;<0 z(>[궦:OtDJ*w<7Uϗ07) 5Q4^#M;2)d "}kRc.YO91QZYՕa ե:#ŚBulaԊ(c#QP0 :5tV/j3ڞF=9= "?y |' *2=Wrf =50GA)@9{Jk:W#v;sP QCQT'19v}KLUE-`JTvsӎӟ^TKu( xTPxUgj/QY:sK@LJʉ*qp}) _ys x"k7yj@ =Xcj紈?"͊/mG`\99'vEvKFIX_~k=iz.`I3cgmrTTd0=XF3{.nN.ATK|% $z| \nKܟ_]Y8!S{U=7B&BbI`V0%nYSCU%SWpY43d @ \e67)Ījݍq6Ȓ8qTikWAkj)-miDd P) ( (ix7/4w }B?ZsZu'k]sCfosf!Zi礄8J?uKSg ?Z$-i$dr̍!9`3܈ޥ]sАACNJڞc [it눈Pvj ok7\N-b#Kŏ9bs3]WWSC!5ūI-&@7)qު225zEq CFֳM!r^''oCW#w^l.q$]5 1M'aJPq~E{8!idp%Y%ԝeB 9ќzz/})XǐA7*oS0E*IR;J-yuqh5ԑ44_@WEjV[6h­>s7tצzgׅ涵$8c?{'=MU]X.[32cXN'rE pVV$v"B\qVIn稨mLp`3ч`Y zosӞQ DQ<`cRh3Z"xhf@{*ȼ[4+w7[Es2OB*e8fdiʑriY^T#T-tѴbW̹ ެ^P1!԰y@ ,IcNPv[ǖ(+8F $}O<]7տS<xM8U+n-OjBzJZ\`;3܌zg5wHdUڥz\~zE|pt>%uɎ2g})l#K+"HK VX acӊ-@ⵡ(P A@⭪R*)PEQEQEQEϺL"*ɐh`$+-N2#C{.O8@EnY_4 loj# GPj{+'xGfb=;Ȕ3`UO;{,!LpÀڸ;+avӸ. #8 q$fa3׵gGqrC.:23Ӛ%cIz$Fi56gcJ,us/}\SӸ3]t'lQl/N x9C༟Ƥ2db _&]TP;Qj3'KL 'DUY'zުrCUS*+;U$(r\`r\$G@k9&hDoi r:_y@''=Hӹ%!.jZB‱)sH_UUM8Q5U J.sU$F8#i%p;\51 šM#cQ֠ʓM"f%mbǣcdzHE DO#9=\$+FN$t-QFu|iX+V @q@-Ҋ qSpPiP(((((((((B*'@jjB(2xbYJ{p@_l'K 4G=)J_L.ݠe, N>Z:|v-0 |A>Zҷ:|>Z2-1֬Aq^i"W.8ISEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQETnԴP ڪIfj**21 'glҀ3 hjSŠڦXR)PN Z1EPEPEPEPEPEPEPEPEPEP Dd 'wv0  # A"_ 9Gsw"Ig5; e@=3 9Gsw"Ig5K.eb= x\}pT?e7[R6gCUJg,AjM%#dZ A$@i&LuN-ØZ:d:a'8`?(Ej*JR۩EGjis;ossrw 9s܏s߽w_u(A  zbE .*؊e@AA[T1^bt-g!fF֝TqwC]I"~#rxqrNs^u]Q A")O0TpeDZ9e҈)/u.OG~o~6ǣ7cH5ޜ7MXciqΛFnJQ\ץr]?Xn?!856_;NZĵrS U?>xTg8Q F҅x# gðvuR^{,c<&aw< qY0r=ߡ`koU:Ƈ~eQ<6^m&6CۿhJ}@jv%/:A`GUJ)|#zʘ戠~~ƅl#Wv{l"lBlK&IO?=ݛtb^ѺŘΑZ (Pz5H\pdQB(P43H\uduBD{IjDD5b$JiLףN_UIޑ6YNMZi„AYF{]MZi:Ȳ°ѿ0MWIWBrK~Ջiu7`M$qّ=We skW.֖dsb]a]> [c <"A Aa렰O}%]ox,9#*.:*EwC/$>])Q 9YOFE ^ǭKqL!L!3oşYvUca'o9_YcBOÒ#g cI_ ^Ƹu/PZQǦ9^iUz*z* JMÇ؟.ޯqǖ (?rPt&q[axاeϝ=W5|[-:l+%%]lJS>MkE=Žp_}oyR`#mOl{1]֏AV?[*kZa˱UEW(歅, Sk4Ts$Mǩκruۿw~~˴EyGS說E~M;3F]qߣ㜗0 n*]Vm)w/yi+E_قr&ߕru̼eܗ_yiSv,9R;9ϟMl#XNrU^[~((eI CHv WÄw8/َ]Vm7*UrC  5ҟD>{4.nY6`X)n.iyf4e۷?0|k~~ðBC_3 ϔʮd>Bk{5_=LF(̹YsIc3T?,8=J9-+2w  #I};-nmMbon35ļ+ M>x'7ʼxxN`j34{si_ܯڅ{e5v;nNpA -SnY}RzXzޱ6p٥3 nyeOx}2ث,,H^K;۸l6{ 村SbP{?H3=Or3)ʓ=)zC{ cy <0Nouc1/V5\lo?{\+./ KB';t쥇B8pI֠0tKwt&n}/Mio/M|x/۟I|{Mmw`r^ah>m'4ySi'?޸}C`N+h1i^b顧@{\\_[!{ D@k"^Mmuߐ9Jx?b$&k3SȺ;{@o;U1Qy~SssneW8 t,X Dd '0  # A" سNY | p@= سNY |HI@b4> x\lU{fg_qRihU WRuE%4 0aSc7qD\4ư M0={;=.-/{>9s{+`5JeKcc&@»[ pBj؄mgɪ? s@Rp7l ~mgDp]-NA ;oF haBB"%$8?11/A)<QPf$m'B<msVgr ;~-ۍ;g]c1XGq3玻0Bfϱa?6]mggM?&X@U.7a8%c>~̶g_O0Ocy LS9,`yDΜ@01!|TS=eXh@3 zB NVdڬD9X{Ծ}`B?MMe*7ǨOOsE}p[/Qv1u.x!7a%]>,B7MKs=P?7r3FoB/8`) c}M(|?V&cDT\*s+u4 ]7nG *kOX<)PXX[\6Їo*:-_z(H虣ԇm9xXLqk =Um #`: > b篁-^LaxIetUU<t[vJw *]oa9M]dXy S_[<_v{em"i:"ͣ|,|=̂9poqg=^|yiD/4l;Y:]^N4ye < ɼ켛3w{|ϗ4J=[3/w%\w3k['>i睧y*4혖jkkDu]>MXqq;Onb^ne]Q>ysCyiDr!r]6͕gU睧y7`3PJ 4ޑn QdG;J~>nFbz;OVEn켫3.} Ӽی~6pm6s]v]1)Sq~?Qm^m0mQx4ӻ٠a:# D-tTO!;4 4O0n.p2RVipn%pr):ac.d~綯8>>={%nCY=t\[7wqvܻ\6:InI׸}9wC:au\[7qV\ǹ]{z;z]Xciu'W6 s؅f5[%T ;Yc,r+PE&Zww`9rBзt' 1F*oH{1֢֠}pvsצ{-mQ=V=* pO$VzZvFNJY:}nFqy!#:X gn-֬ÁNqbnNMmm3w/ 70;tB\<;|W1yFP6[9zt>s>[ZsCK(5g5j;mhsw-B7l%PhSqTtZ%T7%$Z H?1hb4V *A4FW{fw:w^r7s̙9g )120Pg?@ GpaG*BBvDṪsԭھTmDp %Cͨa[xhnG! 0wtt@" 0myOjCk9ibbgЬk.%IyR,Oun]r+BU&L{H~s10VF`)?-,B$-Vo{?3z_VzZ=!ʻ~œ]uOuL߱6G_~drӽ_Tln붬Og^q{i|/a%~Xa7 s9gԛʥ7oāgP<> 6"`b(&zzJ?/ Ṭ\_#A>ģFQ*:p'4 #ެ^>]çkxޣT}Fv_> 0?/!+wSOƒz."ײP-,Ko9{v=s؄eˑ"DZv9(&[45پ)"վkef_),DE GtxHeTb(&FYTyO@uIbOuW7d9;It# Ik4FK5T}&kBf oz >] .t߫4=4|SYůjU w]; =3njEw3f ftNL1оbF-f z^{owopJEktByM>{+{J%?wkk_ZG`[x^v0oňwE lObXz%o`^8hp؇񢵝a0񖏹sIetc ż4kS*x4WAsc_Fҙ8?.0)0EwHdH]r%F#4309:Eled wcע"< Υ]2]Zx(vקg0=JowYmw9L ;Vn?erVow}'N`:Ymwe瓘>bjwe\9kw>:lj.DzljS0ݠc$&Ҭk j?[<[G>`Sk})Ԣr3\k5˸ <߁w.V9u%^1qѝވUomx:KUc\K1V`pTKz%^"jDe//iLA^7w31t6Ms|+~놥uipF<_qma 拰~z[/:M5!׫q\ kU@I LqZ{6"OIKݤ7=_I2Nw*9L<ΜtϵںkC(U.Oq5_>{AV8x^ɼ= Dd &o0  # A"9oUhyg;@=9oUhyg;27`<[x[hU?6{rlR06tiJ'Sk[:s"fOPQeQ`EV#!AC#$SCb^s{=sߝZ$~mx rdLXe@ ЈE&y &##!$0>$wb!-& co8>1d 6iB%0 @80D8q* #rOQPV۳8?!EQU.Gy/_-c(qЄHۡDv1lm{,U~XYo0[RwO6 ڶ~dN7J(V l%a|qZ$:lKolFweݗw8QH:tOVN^5A'C{ K/Us|K2I~{cE7]t3)O=I}R=MڃmY-ˮ~qzb+tYEuX( er3{tMhSR卦7n3]R i!̠pb((J(xAO]yz22@/Afp(02Ew~ƿէ?kf߬5~/e?O xkB< \mҿDUCPWRO"=Xz+ǫ½,K)--=6⭧t#弞b֦pNzY"Rsf p}XfJ}bbM+ PF|Qi(f@8uI1z+K5Ɉ&5G=K'}}REHgjLUq\7kf_5~/ys=e_C5E_%)h;_EtwDF<}}nXy#{y?ٕ^.ABwbg⻈Gqʓ>LϷd׺| (uˇ-v/a-Ta^=4fLcSŘZiʯ:-źW쌏iNOWK$sfH=5N( ڕPxncnllCԩS~X >nEa>;?{@ƩgLauĘmk;{57~ X'w[̓GX/u,䗔 ĩJ/ajmQ)},۱1籠voi'4@#ugmY{t+yϟõP%zhk-wGv"}EYgRG:Xiet `3l2*5qdAUvp;?@m okvxv7f!TIV 04dwkwbxCÜbwnPe/Bc8p!K^a8gn%R`XrE &rt}\%OŌaNbbI `NW0i6666666666666666666666666666666666666666666666666hH6666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666662 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XVx OJPJQJ_HmHnHsHtHJ`J qNormal dCJ_HaJmHsHtH f@f d! Heading 1$$@&&5CJOJPJQJ\aJmHsHtHf@f d! Heading 2$$@&&5CJOJPJQJ\aJmHsHtHDA D Default Paragraph FontRi@R 0 Table Normal4 l4a (k ( 0No List D@D /[ List Paragraph ^m$O i@0 Calendar 2:V0jZ$da$9CJPJaJ*;@B*CJ OJ$PJQJ$^JaJ phOROR i@Decimal Aligned  hmH nHsH tH\@"\ i@0 Footnote Text dCJPJaJmH nHsH tHXo1X i@0Footnote Text CharCJPJaJmH nHsH tHFaAF i@0Subtle Emphasis6B*]ph@S i@Light Shading - Accent 1G:V0OOj;@ j; jDOOjDOO442dfdfdIB*PJmH nHphOsH tH5\5\5\5\@c i@ Light ShadingG:V0j;@ j; jDjD442dfdfd5B*ph5\5\5\5\Z@rZ `0 Balloon Text dCJOJQJaJmHsHtHNoN `0Balloon Text CharCJOJQJ^JaJ>@> ?&0Header p#d.. ?&0 Header Char> @> ?&0Footer p#d.. ?&0 Footer CharRoR d!Heading 1 Char5CJOJPJQJ\^JaJRoR d!Heading 2 Char5CJOJPJQJ\^JaJX AX +Ap TOC Heading@& !B*OJQJmH nHph6_sH tHj@j)pTOC 2 f# dhd^*5CJOJPJQJaJmHnHsH tHuL@L +ApTOC 1! f# dhdPJmH nHsH tHF@F +ApTOC 3"d^PJmH nHsH tH6U`16 +A0 Hyperlink >*B*phB'`AB JComment ReferenceCJaJ<@R< J Comment Text%CJaJ@j@QR@ JComment Subject&5\jsj A Table Grid7:V'0'PK![Content_Types].xmlN0EH-J@%ǎǢ|ș$زULTB l,3;rØJB+$G]7O٭V$ !)O^rC$y@/yH*񄴽)޵߻UDb`}"qۋJחX^)I`nEp)liV[]1M<OP6r=zgbIguSebORD۫qu gZo~ٺlAplxpT0+[}`jzAV2Fi@qv֬5\|ʜ̭NleXdsjcs7f W+Ն7`g ȘJj|h(KD- dXiJ؇(x$( :;˹! I_TS 1?E??ZBΪmU/?~xY'y5g&΋/ɋ>GMGeD3Vq%'#q$8K)fw9:ĵ x}rxwr:\TZaG*y8IjbRc|XŻǿI u3KGnD1NIBs RuK>V.EL+M2#'fi ~V vl{u8zH *:(W☕ ~JTe\O*tHGHY}KNP*ݾ˦TѼ9/#A7qZ$*c?qUnwN%Oi4 =3N)cbJ uV4(Tn 7_?m-ٛ{UBwznʜ"Z xJZp; {/<P;,)''KQk5qpN8KGbe Sd̛\17 pa>SR! 3K4'+rzQ TTIIvt]Kc⫲K#v5+|D~O@%\w_nN[L9KqgVhn R!y+Un;*&/HrT >>\ t=.Tġ S; Z~!P9giCڧ!# B,;X=ۻ,I2UWV9$lk=Aj;{AP79|s*Y;̠[MCۿhf]o{oY=1kyVV5E8Vk+֜\80X4D)!!?*|fv u"xA@T_q64)kڬuV7 t '%;i9s9x,ڎ-45xd8?ǘd/Y|t &LILJ`& -Gt/PK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 0_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!0C)theme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK]   C$C7$C{$ 22250 *T nhX !!&""#4$$%R&8'((())D.58=CG.ZsPθ*wB^r4 `d!(,9JB>OY]^^013459;<Aivwyz{}~R :)(K`b0t.0fh>@z|VXrNf&@`Jt,x4&L]^^2678:=>?@BCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghjklmnopqrstux| 7SUVXx  + A ] _ ` b # ? A B D d     5 v    2 J f i j l    1 b ~ 9UXY[{^z}~%Yuxy{%ADEGgtddd X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%̕_+.5!t  ,b$]Yd$@H 0(  % $(  b  3 @@A C"?  c Z6"Straight Arrow Connector 4S"f@H?PK!8[Content_Types].xmlAN0EH%N@%邴K@`dOdlyLhoDX3'AL:*/@X*eRp208J妾)G,R}Q)=HiҺ0BL):T뢸WQDY;d]6O&8* VCLj"󃒝 yJ.;[wIC_ :{IOA !>Ø4 p;fɑ3׶Vc.ӵn(&poPK!8! _rels/.relsj0 }qN/k؊c[F232zQLZ%R6zPT]( LJ[ۑ̱j,Z˫fLV:*f"N.]m@= 7LuP[i?T;GI4Ew=}3b9`5YCƵkρؖ9#ۄo~e?zrPK!I,drs/e2oDoc.xmlSMo0 t_dmq!Yw~+˶}ߏRܴn|I{~ܝGdojB{ZFxw+%-u#'Mnf^!V&16rH)UEjh\:Hb_#wwZ/7&(iw$l#yTN,S>!Fk?lxzi'Z90PBW3JfQ.,ŋLڪo 6J ?CB0'0]e (ZcA;9xLԡo&%NE颰>%)szEE'rH׸_Of3 X[bIkBEfIlfU KG ִD;YG] ʓ ~u@\Jg{%0oE" Yo}OgZY߳9z Tr(cgf9~WmPK!*צ drs/downrev.xmlLAO0 HHXn*PN`؆nY5S5V=8~z^9]'8֓t@iQ^=]݀Qѝ'TY elP(c_HjNӑH3#NfIK[V`ZMofxi>׹Rc3 ѡbߓ c=Mz2lnw!RoPPK-!8[Content_Types].xmlPK-!8! /_rels/.relsPK-!I,.drs/e2oDoc.xmlPK-!*צ 3drs/downrev.xmlPK?%  L?"Text Box 2S"w?PK!8[Content_Types].xmlAN0EH%N@%邴K@`dOdlyLhoDX3'AL:*/@X*eRp208J妾)G,R}Q)=HiҺ0BL):T뢸WQDY;d]6O&8* VCLj"󃒝 yJ.;[wIC_ :{IOA !>Ø4 p;fɑ3׶Vc.ӵn(&poPK!8! _rels/.relsj0 }qN/k؊c[F232zQLZ%R6zPT]( LJ[ۑ̱j,Z˫fLV:*f"N.]m@= 7LuP[i?T;GI4Ew=}3b9`5YCƵkρؖ9#ۄo~e?zrPK!o drs/e2oDoc.xmlSn0 }1] YI&)%i !!fBLZ{sY`[heßdWׯփe=VzF 6ԃkx"^3tҒCo wEa t,y2{;9&wkn8MgYCz%m?ta@Y*zl_PF 8h :%d@llzp2s!q;rĵ!=18*3PS؃8os=Y8Zo2 '$[*hIiNO٤VD*\-ʪL"c+~v>ď K{}F}CR1wJ<mղZ3QS+2}$l#(=ݩG։D9ۑ[li ХGVLjXbyQ=sXAP Mכ|zMZw*ɱWZ=scPK!4 drs/downrev.xmlLN0HHܨR TD6Q6YNp7f:˅E\qxɲ}`B q%% Ц4ZǺ%o" rۇ$rl$+cˇtR=x<7jl4\#w/ 0]TU&[$pyCȖT?PK-!8[Content_Types].xmlPK-!8! /_rels/.relsPK-!o .drs/e2oDoc.xmlPK-!4 ddrs/downrev.xmlPKn ^  L?"Text Box 2"??PK!8[Content_Types].xmlAN0EH%N@%邴K@`dOdlyLhoDX3'AL:*/@X*eRp208J妾)G,R}Q)=HiҺ0BL):T뢸WQDY;d]6O&8* VCLj"󃒝 yJ.;[wIC_ :{IOA !>Ø4 p;fɑ3׶Vc.ӵn(&poPK!8! _rels/.relsj0 }qN/k؊c[F232zQLZ%R6zPT]( LJ[ۑ̱j,Z˫fLV:*f"N.]m@= 7LuP[i?T;GI4Ew=}3b9`5YCƵkρؖ9#ۄo~e?zrPK!f%'Ndrs/e2oDoc.xmlTێ0}^,V[Ti08[mCBcR53>9g&^Ir +:pL-i4{z~bْ5 eg+چ`, X YCt%"oθ:øxz?8:7 gcx(Һk^Aw`[i?d@h|uߠ`xӄ3*3M#O5`5j[<Ղx{?XQWt)ѠP't֗h10x:Z}0'lZ{~Z577 8ƩHAu:]0<,&iq3o<',u|xˍ"qSQ'x8>Ӂ9$VH m#GF٦SԤrV OJx)TE (#oot1SLdn`1>ivgg28iFI]QS"iTg9N4$c:hk!TE%v%(9elDyT\)o`PK!/2drs/downrev.xmlLN0DHHܨHTUJmnm!v.pYi4fFL4αt Qz|{F|My}U`݅4B#b !nɢ_8zg7X Q^b52Kq\h0ZN*{v~zFSۛyhaPFY{aGa dY7PK-!8[Content_Types].xmlPK-!8! /_rels/.relsPK-!f%'N.drs/e2oDoc.xmlPK-!/2drs/downrev.xmlPK _   L ?"Text Box 2"??PK!8[Content_Types].xmlAN0EH%N@%邴K@`dOdlyLhoDX3'AL:*/@X*eRp208J妾)G,R}Q)=HiҺ0BL):T뢸WQDY;d]6O&8* VCLj"󃒝 yJ.;[wIC_ :{IOA !>Ø4 p;fɑ3׶Vc.ӵn(&poPK!8! _rels/.relsj0 }qN/k؊c[F232zQLZ%R6zPT]( LJ[ۑ̱j,Z˫fLV:*f"N.]m@= 7LuP[i?T;GI4Ew=}3b9`5YCƵkρؖ9#ۄo~e?zrPK!Q(Ndrs/e2oDoc.xmlTn0 }q61]  Y6I}})9M0?H^Jw^](kfjwy35HyEӛWΖ05wA/;[6[fg-WGr8Mj+y~uƽӻIW i8 @dE[HK6j ΁m;р`@h| uމߠ`xӄ3*3M#O9`6lZlg`Lx(At\Ha1W3J|P>_·(7uX{"(CkHQopZ:rlMN?IM.flPyDBUt~2Nש9쑲'!vfI(GT֙q qD~Xx:Ӑ@]z *(&(fo}arMd? XK;EVOPK!/2drs/downrev.xmlLN0DHHܨHTUJmnm!v.pYi4fFL4αt Qz|{F|My}U`݅4B#b !nɢ_8zg7X Q^b52Kq\h0ZN*{v~zFSۛyhaPFY{aGa dY7PK-!8[Content_Types].xmlPK-!8! /_rels/.relsPK-!Q(N.drs/e2oDoc.xmlPK-!/2drs/downrev.xmlPK _   L ?"Text Box 2"??PK!8[Content_Types].xmlAN0EH%N@%邴K@`dOdlyLhoDX3'AL:*/@X*eRp208J妾)G,R}Q)=HiҺ0BL):T뢸WQDY;d]6O&8* VCLj"󃒝 yJ.;[wIC_ :{IOA !>Ø4 p;fɑ3׶Vc.ӵn(&poPK!8! _rels/.relsj0 }qN/k؊c[F232zQLZ%R6zPT]( LJ[ۑ̱j,Z˫fLV:*f"N.]m@= 7LuP[i?T;GI4Ew=}3b9`5YCƵkρؖ9#ۄo~e?zrPK!Q(Ndrs/e2oDoc.xmlTn0 }q61]  Y6I}})9M0?H^Jw^](kfjwy35HyEӛWΖ05wA/;[6[fg-WGr8Mj+y~uƽӻIW i8 @dE[HK6j ΁m;р`@h| uމߠ`xӄ3*3M#O9`6lZlg`Lx(At\Ha1W3J|P>_·(7uX{"(CkHQopZ:rlMN?IM.flPyDBUt~2Nש9쑲'!vfI(GT֙q qD~Xx:Ӑ@]z *(&(fo}arMd? XK;EVOPK!/2drs/downrev.xmlLN0DHHܨHTUJmnm!v.pYi4fFL4αt Qz|{F|My}U`݅4B#b !nɢ_8zg7X Q^b52Kq\h0ZN*{v~zFSۛyhaPFY{aGa dY7PK-!8[Content_Types].xmlPK-!8! /_rels/.relsPK-!Q(N.drs/e2oDoc.xmlPK-!/2drs/downrev.xmlPK B S  ? dkk N t2tWE t |)0t+h.<t |)0t2 _Toc323909610 _Toc328165953 _Toc328165954 _Toc323909611 _Toc328165955 _Toc323909612 _Toc328165956 _Toc323909613 _Toc328165957 _Toc323909614 _Toc328165958 _Toc323909615 _Toc328165959 _Toc323909616 _Toc328165960 _Toc323909618 _Toc328165961 _Toc323909619 _Toc328165962 _Toc328165963 _Toc323909620 _Toc328165964 _Toc323909621 _Toc328165965 _Toc323909622 _Toc328165966 _Toc323909623 _Toc328165967 _Toc323909624 _Toc328165968 _Toc323909625 _Toc328165969 _Toc323909626 _Toc328165970 _Toc323909628 _Toc328165971 _Toc328165972 _Toc328165973 _Toc326000568 _Toc326000570 _Toc328165974 _Toc326000572 _Toc326000573 _Toc326000574 _Toc326000575 _Toc323909630 _Toc328165975 _Toc328165976 _Toc323909631 _Toc328165977} s"s"55??2J2JYYyy^5555//==K3N x hj&&  !&"#$%'()*+,.-/01 """5"5 @ @vJvJCYCYyyȪȪBB\\XXIt  BBYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYY_#7p9CCDbşҟ٧)ڭ$N_պy'     c"#7u9CCDbʟ؟ ߧ-ƭ*Sdܺ* C*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsmetricconverter oO0,5 L1 M1, a100 kg120 kg14,3 C15,0 g150 cm160 kg2 kg2,0 mm20 C20 cm200 kg2080 kg25 kg25 L250 kg34,8 g34,8 C39,4 C50 kg7 C700 kg8,9 C ProductID      i%bfn* e=Ea{ ;O.P } ~ !!!\"q""# $$&&?'X'|''C(())#)8)p)))**Q*T****t+++I,S,,+---..00001?22G3333344444444 5@6X6\6667\9o9s99;<4=H=L====>>>Z?????AAAHBQBBGDDFFFGGHI.I:IIIIIIIIIIJ1JJJK!KDKjKuKKKKLLM!MOO+P0P7PPPPPPPPQQRcRiRRRSSSSSTTTTTTUUV+V0VVVBW\WrWuWWXX^XdXXXYYYYCYSYkYrYYZZ[[\\h]]]M^__)```````aaaAbEbKbebrbbbcc!d#dMdNdsddde"e.e"f7ffg"g?g"h6h"iliii"jrj"kSkkkkkkklllWmnmm"npn"o7oPoXoZo\oop#pp#q|qqq#r1rrs#ssss"twtt3uuuu5vavw-www/xDx;yfyyyyyyyzzzzzz{y{{{{{||||2}s}}H~~tiquɀӀMXstuˁ́ugtvzՅڅۅ>W_s%,ahuDxˆByy07NOmow$wō̍+-5ێ*+z:z|-0DH[aqwÒ,18:>CIK“͓~ÕSÖHYjP Qq/4]`:I]q¡4<¢ڢ^ʣ̣BLaä¥cdnst¦=LNs%(2:néĩܩީ09OQ]ëܫìŬJN*{®tvï%59:?TZelgt}ıر5ij`kystzwи߸!03޹/8@B^fTnqs~ϽȿE01+%+<=J,XtM^b$@35t{}# af1.FMh'en#8CGOP()&06B,+.^juv&-59]b tLPmqty{| &'3r%@AQRSZko,$'%RS%%IJyz{~)2:BIKfhil),JMWX^g"+7+.QThm+46@ !*V 0Bs|RSUVXY[\^_)*6:IM()df%5p#2.> ap.O^{ } q"s"""$$Y'i'8)H)**33 55#53599==Y?h??? @@BB0J2JvJJ4MDMYYCYSY[ \L^[^_ `MdNdsddii~kkkkllllooqqtt,w;wyyyy||s}}τ|)(4C ’ђ[jך͜ݜ\^TcȪت2356BDGHMNSTXY\^bcghlmrswz45BR߰`ohw35\lRTнѽ׽ؽ޽߽ #$-.8:ABHIMNRSWZ\]abfgklpsvw{|þƾȾɾ;ξҾӾ׾ؾܾ߾ !"&'+,0356:;?@DEILOPTUYZ^_cfklpquvz{ȿDEKLRSgh "#&'+,0157>?DEIJNOSVXY]^bcghlorswx|} !"&'+0Xh ;=IK13tLN* ax fw gjST !"&BDfg\]ablm23@AQRHIyzghHIOP34V RSUVXY[\^_%&7V A ` # B  v  J j  b 9Y^~Yy%E./  OP****Q*T*p9p9??IIPPPPPPcRcRdReRfRgRSSSS||UUZ[00/034ʣˣdeffLLMN23::kk߸߸^^{{|}FGSSVV_`aabf%&7V A ` # B  v  J j  b 9Y^~Yy%E./  OP****Q*T*p9p9??IIPPPPPPcRcRdReRfRgRSSSS||UUZ[00/034ʣˣdeffLLMN23::kk߸߸^^{{|}FGRSSUVVXY[\^_IkQ1zf  $܄(* x5d B!B9a/p[@4pVU^Yɜ mu M/ X @j>k? @i@+A{BA BBqBC.CwCQCLtD5GTHaHnHZIh,JSLt3M}N?N aN.OQ>Qg+RHRSS_JSSS6 UgUX[X4YD!Z/[5[[]` XcGdPepfrij8jck"jkploTpqgr]:sKuuTev,w9xFxa?z+$J z; x{@>)lY6&)(N"QAz(LTpqWzh>A.a |vIo!Xg&'vM7=O6xHfpt+sc:ZWK8WRaA=lAK=]ld!&;3JDDwCz,v@4nzYM=shpx- -E!},69JUn(o?6`V5R+;g/, 1*U#g{_wSU@  )*0348<=>CHKPRUV[]_acfjknqrtvwz|t}  0@ "$&(,.08:FHZ\hnpxfUnknown G*Ax Times New Roman5Symbol3. *Cx Arial7.@ Calibri5. .[`)Tahoma7@Cambria?= *Cx Courier New;WingdingsA$BCambria Math"q/{6%&:%4&!r4 KqHP  $Pt3M2!xx KorisnikKorisnikD         Oh+'0p   , 8 DPX`h KorisnikNormal Korisnik6Microsoft Office Word@@reJ@,KP@JP Q&6%՜.+,D՜.+,, hp|    Title 8@ _PID_HLINKSA4_Toc3281659774_Toc3281659764_Toc3281659754_Toc3281659744z_Toc3281659734t_Toc3281659724n_Toc3281659714h_Toc3281659704b_Toc3281659694\_Toc3281659684V_Toc3281659674P_Toc3281659664J_Toc3281659654D_Toc3281659644>_Toc32816596348_Toc32816596242_Toc3281659614,_Toc3281659604&_Toc3281659594 _Toc3281659584_Toc3281659574_Toc3281659564_Toc3281659554_Toc3281659544_Toc328165953  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~     !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmopqrstuwxyz{|}Root Entry Fj QData 1Table WordDocument USummaryInformation(nDocumentSummaryInformation8vMsoDataStoreS Q QAHHSQUGJ2NXTS==2S Q QItem  PropertiesUCompObj r   F Microsoft Word 97-2003 Document MSWordDocWord.Document.89q