Naslov
Jezična i kulturna informativnost švedskoga lagom i njegovih hrvatskih ekvivalenata
(Linguistic and cultural information contained in Swedish lagom and its Croatian equivalents)

Autori
Antunović, Goranka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Jezik kao informacija / Language as Information XXVI. međunarodni znanstveni skup HDPL, Knjiga sažetaka / Book of Abstracts / Peti-Stantić, A. -- Stanojević, M. - Zagreb : HDPL/CALS, Srednja Europa, 2012, 16-18

ISBN
978-953-6979-96-7

Skup
Jezik kao informacija / Language as Information

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 11.05.2012. - 13.05.2012

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
lagom; jezična informacija; kulturna informacija; rječnički ekvivalent; prijevodni ekvivalent
(lagom; linguistic information; cultural information; dictionary equivalent; translation equivalent)

Sažetak
Prilog lagom (prema Lexinu: „ni previše ni premalo, odgovarajuće, prikladno ; upravo, baš ; umjereno“) i njegov pridjevski homonim višestruko su markirane jedinice švedskoga leksika, kojima se stoga poklanja pažnja u brojnim, užom temom i stručnom razinom vrlo različitim tekstovima, u rasponu od najkvalitetnijih lingvističkih priručnika (npr. Hultman 2003) preko zasebne natuknice u četiri verzije Wikipedije do brojnih blogova više ili manje stručnih autora. Nekim je svojim posebnostima (morfosintaktičkim, etimološkim) lagom zanimljiv u opisima švedskog jezičnog sustava, dok druge (semantičke i pragmatičke) postaju dodatno zanimljive u svom iskoraku iz jezičnog prema kulturnom (unutar švedske jezično-kulturne zajednice) odnosno kao leksikografski i prijevodni problem (u kontrastivnoj perspektivi te kao fenomen u međujezičnoj/međukulturnoj komunikaciji). U međujezičnom se i međukulturnom kontekstu zaoštrava dilema treba li, i ako treba – kako, iskazati kulturnu markiranost ovog leksema, npr. činjenicu da je izjednačavanje semantike „lagom“ s opisom prototipnog švedskog karaktera i suštine švedskog društva opće mjesto švedske kulture (Parkvall 2009:56). U ovom će se radu u svjetlu informacija koje o lagom pružaju švedski jednojezični izvori (jezični priručnici i drugi sekundarni izvori, kao i primarni - tekstovi u kojima je upotrijebljen) razmotriti dvije vrste njegovih ekvivalenata u hrvatskom jeziku: rječnički i prijevodni. Prijevodni će se ekvivalenti utvrditi u objavljenim hrvatskim prijevodima sedam književnih tekstova te u studentskim prijevodima novinskog teksta koji aktivira kulturnu markiranost leksema lagom. Analizirat će se adekvatnost utvrđenih ekvivalenata s obzirom na prijenos jezično-semantičke i kulturne informacije. Prema tom će se kriteriju usporediti utvrđeni rječnički i prijevodni ekvivalenti, provjerit će se očekivanje da prijevodni ekvivalenti često uključuju prijevodni pomak, te će se provjeriti može li se na temelju prijevodnog korpusa ponuditi nove potencijalne rječničke ekvivalente švedskoga lagom ili drugačija leksikografska rješenja .

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

Napomena
Abstract: Swedish adverb lagom (in Prisma’s Engelska ordbok “just right ; sufficiently ; moderately, in moderation”) and its adjectival homonym are marked lexical items in a number of ways. They are therefore discussed in numerous texts focusing on different phenomena and written by authors of very different levels of expertise: in prestigious linguistic books (e.g. Hultman 2003), in four versions of Wikipedia (as an entry) as well as in blogs by more or less well-informed bloggers. Some of the specific characteristics of lagom (morphosyntactic, etymological) make it interesting when the Swedish language system is described ; others (semantic, pragmatic) become prominent when the intralinguistic perspective is broadened to intracultural or when lagom is viewed in a contrastive or an interlinguistic/intercultural framework and it turns into a lexicographic or a translation problem. In the latter kind of contexts the cultural markedness of lagom becomes relevant (e.g. the fact that its semantic content is claimed to reflect the prototypical Swedish character and the essence of the Swedish society, and that the claim is a Swedish cultural commonplace, cf. Parkvall 2009:56), and the lexicographer or the translator has to decide whether to reflect that in the target language or not, and if yes, how. This paper will discuss Croatian lexicographic and translation equivalents of lagom in the light of the information about the lexeme gathered from Swedish secondary and primary sources. Croatian translation equivalents will be established in seven published translations of Swedish fiction and in student translations of a newspaper text which activates the cultural markedness of lagom. The adequacy of the established lexicographic and translation equivalents will be analysed with regard to the transfer of the linguistic-semantic and the cultural content of the source item. The two kinds of Croatian equivalents will be compared in order to check the expectation that the translation equivalents of lagom often involve a translation shift and to see whether the translation corpus offers any new potential lexicographic equivalents or suggests a need for other kinds of lexicographic solutions.

POVEZANOST RADA