Naslov
Usporedba subjektivnih i objektivnih rezultata istraživanja udobnosti na uredskim stolicama
(Comparison of subjective and objective research results of comfort in office chairs)

Autori
Lekić, Ivana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Šumarski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
12.07

Godina
2012

Stranica
64

Mentor
Grbac, Ivica

Neposredni voditelj
Vlaović, Zoran

Ključne riječi
uredska radna stolica; udobnost i neudobnost sjedenja; subjektivna i objektivna istraživanja; mjerenje tlakova
(office work chair; seating comfort and discomfort; subjective and objective research; pressure messurment)

Sažetak
Pri dugotrajnom sjedenju na neprikladnim stolicama može doći do niza problema. Osjećaj nelagode, umora i bolova u leđima rezultira neudobnim sjedenjem. Cilj rada je pronaći povezanost rezultata subjektivnih istraživanja udobnosti sjedala s rezultatima objektivnih mjerenja na istom sjedalu sa svrhom određivanja činitelja pomoću kojih bi se na jednostavan i brz način objektivnom metodom moglo odrediti u kojoj mjeri će odabrana stolica biti udobna potencijalnom korisniku. U ovome radu, koji se temelji na već postojećim rezultatima istraživanja u okviru disertacije "Činitelji udobnosti uredskih stolica" (Vlaović, 2009.), koristile su se navedene metode i pristupi. Analizom je obuhvaćeno 66 zdravih osoba (42 ženske i 24 muške). Iako je izvorno istraživanje sadržavalo veći broj pitanja u upitniku, za potrebe ovog istraživanja izabrane su četiri tvrdnje o udobnosti i četiri tvrdnje o neudobnosti za daljnje promatranje. Metode istraživanja u ovome radu temelje se na analizi rezultata i promatranju grafičkih prikaza raspodjele tlakova pomoću mjerne prostirke ErgoCheck. Korištene su dvije metode: Metoda 1 – usporedba grafičkih podataka sa subjektivnim osjećajima, kojoj je namjera bila pronaći povezanost objektivnih činitelja sa subjektivnim odgovorima pojedinog ispitanika/ice na svih pet stolica ili drugim riječima pronaći povezanost grafičkih prikaza sa subjektivnim odgovorima različitih osoba za pojedinu stolicu ; i Metoda 2 – rangiranje stolica i usporedba s određenim tvrdnjama iz upitnika, koja se temeljila na analizi podataka ErgoCheck grafičkih prikaza pet uzoraka i odabranim subjektivnim odgovorima. Napravljeni su kvalitativni odnosi udobnosti i neudobnosti subjektivnih odgovora i objektivnih pokazatelja, koji su uspoređivani s dobivenim rezultatima. Provedba prve metode nije dala konkretne odrednice i očekivane rezultate. Provedba druge metode dala je rezultate temeljem kojih su donijeti određeni zaključci. Za tvrdnje skale udobnost muškarci i žene porastom najvišeg tlaka sjedalo doživljavaju tvrđim, jer su na tvrdnju "Sjedalo je mekano", odgovarali manjim vrijednostima na skali udobnosti. Muškarci porastom prosječnog tlaka sjedalo doživljavaju udobnijim, jer su na tvrdnju "Osjećam se udobno", odgovarali većim vrijednostima na skali udobnosti. Muškarci porastom opterećenja sjedalo doživljavaju udobnijim, jer su na tvrdnju "Osjećam se udobno" odgovarali većim vrijednostima na skali udobnosti. Žene porastom najvišeg tlaka sjedalo doživljavaju manje udobnim jer su odgovarale manjim vrijednostima na skali udobnosti. Za tvrdnje skale neudobnosti muškaraci i žene porastom površine sjedenja osjećaju podjednak pritisak sjedala na bedra i stražnjicu jer su na tvrdnju "Osjećam nejednak pritisak na bedra i stražnjicu" odgovarali manjim vrijednostima na skali neudobnosti. Muškarci porastom najvišeg tlaka osjećaju neudobnost jer su na pitanje "Osjećam se neudobno" odgovarali većim vrijednostima na skali neudobnosti. Žene prilikom porasta prosječnog tlaka osjećaju podjednak pritisak na bedra i stražnjicu, jer su na pitanje "Osjećam nejednak pritisak na bedra i stražnjicu" odgovarale manjim vrijednostima na skali neudobnosti. Žene porastom opterećenja odnosno mase osjećaju podjednak pritisak na bedra i stražnjicu, jer su na pitanje "Osjećam nejednak pritisak na bedra i stražnjicu" odgovarale manjim vrijednostima na skali neudobnosti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Drvna tehnologija

POVEZANOST RADA